DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 81     <-- 81 -->        PDF

— 391
kako rekoh, đoljoja gradja neizmjerao brzo tritne, -^ to sve sraSunav, mnijem,
da stoji isto toliko, kao i valjan zid.*
Podajmo se dakle štednji, dok je barem Jošte Sto za poštedi«, jer u pro~
tivaom oSekuje nas ista sudba kao i braću Primorce te Dalmatince!


LISTJOC


Đružtvene viestL


Zapisnik redovite odborske sjednice upravnog odbora hr?.-slav. šum, đružtva


obdržavane 29. travnja 1893. u družtveoih prostorijak (Zrinjski trg broj 14.) pod


predsjedmčtvom predsjednika gosp. Milana pl. Diirsta, a u prisutnosti gospode odbor


nika M. Vrbanića, Franje KesterSanka, Koberta Fiscbbacba, Vatroslava Bački-a i taj


nika Ivana Kolara.


Predmeti viećanja.


1. Čita se zapismik odborske sjednice od 25. veljaSe 1893.; koji bje po gospodi
M, Vrbanidu i Vatroalavu Hačkomu tom primjetbom ovjerovljen, da je gosp. nadšumar
KesterČanek tekar pod konac te sjednice u istu do^ao, te da nije bio kod stvaranja
zaključaka glede predloga g. nadšumara Vilima Dojkovića, da bi se pravila „Šum.
družtva*^ preinačila^ zatim predloga gosp. RadoŠevit^a glede prodavanja drva u manjili
partijahj s kojimi zaključci nije gosp, Keaterčanek prema njegovoj izjavi sporazuman.
* U ustanovi § 6, naputka A) k zakonu od 11. srpnja 1881, kojim se razjasniiju,
odnosno preinaSuju njeke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovni b
obćina h bivšeg krajiškog područja skrbljeno je zato, jer ustanova § 6. gore rečenoga
naputka glasi doslovce ovako: „Olede potrebštine drva za gradju valja do duše
na običajni na mjestnih okolnostib osnivajući se nači n gradjenj a potrebiti obzir
uzetij ipak tu valja pred o^ima držati, da se mjestimice jošte iz onih vremena, kada
je drva u izobilju bilo, potječu^^a navada, po kojoj se kaee i gospodarstvene
sgrade izkljuSivo iz drva grade, unapred iz p ožar no-r edarst ven ib obzira,
imenito u mjestib na okupu, neumjestnom ukazuje, te se naročito radi nedostatk
a pribod a drv a u šumab imovnih obcina Više dopUŠtatl ndSUlIje/
Nadalje odredjuje gornja ustanova rečenog § doslovce sliedeće :„Naročito za
pokrivanje krovova zaračunati &e se samo u onib krajevih stanovita potrebštini
drva, gdje nebude za pravljenje opeke prikladne ilovače."


Zar nebi bilo potrebito, da se slične odredbe sbog prištednje liesa za gradnju
kuća protegnu i na urbarske šums gradjanskog područja? Mislimo, da bi se tim mnogo
prištedllo na drvib, a uslied toga Štedile bi se i urbar, šume od zatora i prekomjernog
sječenja. Tim bi se prisililo i ovlaštenike urb. obdiua, da grade svoje ku(«e i gospodarstvene
sgrade sa opekam i ili kamenom . Imali smo prilike na vlastite oči viditi
u njekib krajevib naše domovine, da pred kučami tako rekuć go l kame n iz
tla raste, pa ipak su ondje ciele kusamcatogdrveta. .


Nije onda ni čudo, da nam šume hametice propadaju, jer drvene kuće ne traju
tako dugo, kao one od opeke ili kamena, ter svak i ča s treba za sam popravak
takovih drvenih kuca po koja greda i gredica, ušak i balvan, Šmdra itd. Uredn.


28