DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— 394 — kojega pounđa glasi ili a gotovom novcu ili pako u vrieđnostnili papirih, sposobnih za jamčeviuu. Svaki B^idioc neka u avojoj ponudi izrično naznači, da su mu dražbeni uvjeti dobro poznati, i da iste bez svakog pridržaja pi-ibvada. Pobliži dražbeni uvjeti mogu se svaki dan uvidjeti kod gumarskog ravnateljstva u Zagrebu. Sitnice. Osvrt na kviešća županije sriemske. „Narodne Novine" od 24, svibnja t. g. priob(^ile su izvieUe o obdržavanoj sjednici upravnog odbora županije sriemake od 16. svibnja t. g, iz kojega se razabire, da je šumarski izvjestitelj obrazložio stanje šuma područja rečene županije, te je medju ostalim i sUedeće kazao: „da se pojedina stabla u šumab s vrba suše, čemu bi mogao biti uzrok, što su pojedini djeiovi više godina od gusjenica posve obrsteni, te su u vrieme najbujnije vegetacije izgledali kao ozebli, a cirkulacija mezgre ualied toga postala je ne počeli sušiti.** Na ovu tvrdnju prinukan sam primjetiti, da su navedeni nazori odnosno razlozi netemeljiti, — naime, da bi gubar brstanjem Ušča uplivao na to, da cirkulacija u stablu ne moguča postane. Ako bi to zaista nagtalo, onda bi i stabla živiti prestala i osušila bi se posve, a mi bi se našib hrastika, koje gubar Često napada i obrsti, več odavna riešili. Nije osnovana ni ona tvrdnja šum. izvjestitelja, da uništenjem prvoga listanja drvo na prirastu gubi, jer nam je poznato, da u jednoj godini na listačah lišće viŠe manje po dva put izbija, jer prvo listanje biva u prolječu, a drugo o Ivanju, kad se u isto doba i nove bvojice pojave. Ako bi ta tvrdnja osnovana bila, onda bi u onib godinab. u ki>jib je gubar lišče brstio, godišnji prirast uži imao biti, nego u drugih godinab, kad gubara nije bilo, (Vidi Šumarski list od god. 1890., strana 229, Razmatranja o gubaru). Gubar obrsti zaista prvo listanje, a podjedno uništuje i plod, ali posiie toga izbija drveće drugo novo lišče po samoj svojoj naravi, a prema tomu ne može to ni najmanje uplivati na prirast drva, niti na sušenje vrba, pak se to niti mrazu u grieb upisati ne može, premda on u prolječu Često lišče i cviet posve uništi. Uzrok sušenja vrbova drveća ima se u tom tražiti, Što su Šume po svoj prilici suviše proredjenCj a stoga je i tlo posvemašnom izsuŠenju izloženo. Ovakovo stanje, kako je poznato, neprija hrastovoj šumi. Osobito stradaju od sušenja vrhova onakove hrastove Šume, koje su bile njekad u sklopu i koje su visoko porasle, te koje uslied toga visoko deblo, a malene krošnje imaju. Ponajviše opaža se to sušenje na drveću, koje je poraslo na južnoj strani šume, jer je takovo drveće još jače sunčanoj žegi izvrženo. (Vidi Šumarski list od god. 1884. strana 245 — Ođkuda šuša k i?) Toliko za razjašnjenje.* J. E. Načelna riešenja. (Prepor u pogledu ovlaštenja prava na šumu spada pred sudbenu oblast. Ovrhu za utjerivanje daća dozvoljava upravni odbor.) Urbarskoj obćini K, podielila je kr. zem. vlada pod 25. siečnja 1890. br. 48636 ex 1889. svotu od 4000 for, iz njihove Šumske glavnice u svrhu namirenja poreza i drugih javnih daća. Tom prigodom stavilo je vlastelinstvo u ? . zahtjev, da se 1 njemu dopita dio odpadajući na prikupljeni urbarskl posjedj te da se prigodom razdjelbe iz _v --;---— t ´^^^ ^i^^^r^ iil suho vrš as tih hnastova u slavonskih šumah tumače nasi STiinari ob dovoljno u tlu draati, te tako nastaju uslied ne dovoljne razirorbe potrebitih hrauiva suhovršasti hrastovi, u od ovih napokon i i- zv. sahari. Uredničtvo. |