DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 84     <-- 84 -->        PDF

— 394 —


kojega pounđa glasi ili a gotovom novcu ili pako u vrieđnostnili papirih, sposobnih


za jamčeviuu.
Svaki B^idioc neka u avojoj ponudi izrično naznači, da su mu dražbeni uvjeti
dobro poznati, i da iste bez svakog pridržaja pi-ibvada.


Pobliži dražbeni uvjeti mogu se svaki dan uvidjeti kod gumarskog ravnateljstva


u Zagrebu.


Sitnice.


Osvrt na kviešća županije sriemske. „Narodne Novine" od 24, svibnja t.


g. priob(^ile su izvieUe o obdržavanoj sjednici upravnog odbora županije sriemake od
16. svibnja t. g, iz kojega se razabire, da je šumarski izvjestitelj obrazložio stanje
šuma područja rečene županije, te je medju ostalim i sUedeće kazao: „da se pojedina
stabla u šumab s vrba suše, čemu bi mogao biti uzrok, što su pojedini djeiovi više
godina od gusjenica posve obrsteni, te su u vrieme najbujnije vegetacije izgledali kao
ozebli, a cirkulacija mezgre ualied toga postala je neprirastu ne samo zaostala, nego je i ta posljedica nastala, da su se i vrbovi stabala
počeli sušiti.** Na ovu tvrdnju prinukan sam primjetiti, da su navedeni nazori odnosno
razlozi netemeljiti, — naime, da bi gubar brstanjem Ušča uplivao na to, da cirkulacija
u stablu ne moguča postane. Ako bi to zaista nagtalo, onda bi i stabla živiti
prestala i osušila bi se posve, a mi bi se našib hrastika, koje gubar Često napada i
obrsti, več odavna riešili. Nije osnovana ni ona tvrdnja šum. izvjestitelja, da uništenjem
prvoga listanja drvo na prirastu gubi, jer nam je poznato, da u jednoj godini
na listačah lišće viŠe manje po dva put izbija, jer prvo listanje biva u prolječu, a
drugo o Ivanju, kad se u isto doba i nove bvojice pojave. Ako bi ta tvrdnja osnovana
bila, onda bi u onib godinab. u ki>jib je gubar lišče brstio, godišnji prirast uži
imao biti, nego u drugih godinab, kad gubara nije bilo, (Vidi Šumarski list od
god. 1890., strana 229, Razmatranja o gubaru). Gubar obrsti zaista prvo
listanje, a podjedno uništuje i plod, ali posiie toga izbija drveće drugo novo lišče po
samoj svojoj naravi, a prema tomu ne može to ni najmanje uplivati na prirast drva,
niti na sušenje vrba, pak se to niti mrazu u grieb upisati ne može, premda on u
prolječu Često lišče i cviet posve uništi.


Uzrok sušenja vrbova drveća ima se u tom tražiti, Što su Šume po svoj prilici
suviše proredjenCj a stoga je i tlo posvemašnom izsuŠenju izloženo. Ovakovo stanje,
kako je poznato, neprija hrastovoj šumi. Osobito stradaju od sušenja vrhova onakove
hrastove Šume, koje su bile njekad u sklopu i koje su visoko porasle, te koje uslied
toga visoko deblo, a malene krošnje imaju. Ponajviše opaža se to sušenje na drveću,
koje je poraslo na južnoj strani šume, jer je takovo drveće još jače sunčanoj žegi
izvrženo. (Vidi Šumarski list od god. 1884. strana 245 — Ođkuda šuša
k i?) Toliko za razjašnjenje.* J. E.


Načelna riešenja. (Prepor u pogledu ovlaštenja prava na šumu spada pred
sudbenu oblast. Ovrhu za utjerivanje daća dozvoljava upravni odbor.)


Urbarskoj obćini K, podielila je kr. zem. vlada pod 25. siečnja 1890. br. 48636
ex 1889. svotu od 4000 for, iz njihove Šumske glavnice u svrhu namirenja poreza i
drugih javnih daća. Tom prigodom stavilo je vlastelinstvo u ? . zahtjev, da se 1 njemu
dopita dio odpadajući na prikupljeni urbarskl posjedj te da se prigodom razdjelbe iz


_v --;---— t ´^^^ ^i^^^r^ iil suho vrš as tih hnastova u slavonskih šumah tumače
nasi STiinari oba usiied toga je u tih šumah tlo izvrženo izšušenju, jer se vJag;-^ lm 2;aštjfce podrasta ne može
dovoljno u tlu draati, te tako nastaju uslied ne dovoljne razirorbe potrebitih hrauiva suhovršasti
hrastovi, u od ovih napokon i i- zv. sahari. Uredničtvo.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 85     <-- 85 -->        PDF

395


placuju 1 vlastelinske urb. areadalue dade, likvidirane po bivšoj kr. podŽupaniji n V.


— Kr. kotarska oblast u S. odbila je odlukom od 16. travnja 1891, br. 3108, prvi
Eabtjev s razloga, jer vlastelinstvo nije dokazalo, da je dotični posjed urbarijalne naravi,
a po tom mu obzirom na § 41. naredbe od 4. ožujka 18G1. br. 2144 nepripada
niti pravo na šumsku glavnica, dolini u pogledu drugoga zahtjeva odlučila je,
da se od ostatka, koji ostane nakon podmirenja javnih da(^a, imade za vlastei nstvo
uztegnuti od pojedinih doti^;ne dužne svote, a to s razloga, j n* je kr. zem, vlada podieliia
dotičnu svotu za namirenje poreza i drugih javnih daća, a urb. da(5e nisu
praraa §-u B. naredbe od 24. travnja 1854. n pravom smislu javne dade, ve& su
samo privatne tražbine, koje uživaju blagodat poput javnih daProti toj odluci uložiše nrb obćina i vlastelinstvo utok, a upravni odbor u O.
odlučio je rješitbom od 9. studenoga 18^1. broj 9^4, da se odluka kr. kot. oblasti
u pogledu prvoga zahtjeva ukida s razloga : j^što je kotarska oblast, uztegnuv svote
od pojedinih urb. ovlaštenika u svrha podmirenja urb. arendalnih dada, ovršno proti
strankam postupala, na što nije ona, niti vlastelinska uprava ovlaštena bila, pošto se
ovrha za ove da(?e može voditi samo na temelju dozvole upravnoga odbora, izhodjene
po vlastelinstvu, kako to ČL 2. §-a 20. c. n. od 2f>. rujna 1857. dokazuje/ -— I
proti tomn uložiše gornji utok, a na to je usliedilo po kr. zem. vladi pod 22. veljače
1893. br. 49514. ex 1892. sliedeče riešenje:


jjPrvi dio gornje đrugomolbene odluke preinaČuje se s raiiloga, što se ovdje radi


o privatopravnom pitanju, kojega riešavanje spada u nadležnost sudbenih oblastih^
ako nebi nagoda, pokušana po političkoj oblasti medju strankami, uspjela.
Prepori naime o samom pravu na suuživanje za korist pojedinih urb. obdinah
segregiranih urbar, pašnjaka i šuma spadaju na nadležnost sudbenih oblasti. Ali političke
oblasti imadu^ kada se radi u ovakovih preporih, po analogiji §-a 61. patenta
od 2 ožujka 1858. prije svega izmedju parbećih se stranaka pokušati nagodu, držeĆ
se pri tom načela., zastupanog u naredbi kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 17, srpnja 1886. broj 35978, po kojem je upitno pravo vezano nerazlučivo o
posjed urb. selišta, i tok, ako nebi nagoia za rukom pošla, imadu političke oblasti,
štiteĆ posjed privremeno, parbeče stranke odputiti na redoviti put pravde.


Prema gore navedenom ima upravna oblast prve molbe u nazočnom slučaju


medju strankami pokušati nagodu, koja ako neuspije, imati će postupajuca oblast upu


titi stranke pred sudove.
Glede drugoga diela iztaknute đrugomolbene odluke opaža se, da nije upravni odbor
odputio zahtjev vlastelinstva V. u pogledu ovršuog namirenja zaostalih urb. daća iz
tangenta, pripadajučih pojedinim dužnikom iz šumske glavnice urbar, občine K , nego
je samo ukinuo tomu zahtjevu djelomice udovoljacu odluku kot. oblasti u S. kao sa
formalno pravnoga gledišta nezakonit´!, jer nenadležno izrečenu, pa s toga nastaje
pitanje, da K je kasatorna odredba upravnoga odbora osnovana? — Tičuć se toga
pitanja smatra kr„ zem. vlada, odjel za unutarnje poslove^ napadnutu rjeŠltbu upravnoga
odbora po zakoiau opravdanom gledom na ustanove §-a 20. ces. naredbe od 26.
rujna 1857., §. 41. i 42., zakona od 5. veljače 1886. ob ustroju županijah itd., te
§ 25. točka 1. zakona od 5. veljače 1886. ob upravnih odborih u županijah, iz
kojih posve jasno proizlazi, da podieljivanje dozvole ovrhe radi učeranja zaostalih urb,
dača spada na nadležnost župan, upravnih odbora. Primječuje se pako i to, da se
upravni odbor nije imao samo ograničiti na to, da ukine prvomolbenu odhiku u odnosnom
dielu, nego je obzirom na propis §-a 20. ces. naredbe od 26. rujna 1857.,
po kojem se molbe za dozvolu ovakovih odredaba mogu predati prvomolbenoj političkoj
oblasti, kako je to vlastehnstvo u V. učinilo, imao ujedno u vlastitom djelokrugu riešifci
spisom priležeću odnosnu ovršnu molbu vlastelinstva Y. Po če.a kr. zem. vlada,




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 86     <-- 86 -->        PDF

— 396 —


odjel za unutarnje poslove, upitni dio napadnute riešitbe tog upravnog odbora potvrdjuje,
ali ua ualog, da upravni odbor pomenutu ovršnu molbu u pretres uzme i na
istu riešeuje izda."


Iijubav golubova. „Pester Llojd" priob(5io je nedavno sliedeću viesticu iz
Sarosa: Neki dan našao sam na tavanu kuje njegova golubica posve pokunjena i žalostna. Uzeo sam mrtvog goluba, te ga baeih
kroz videlicu (tavanski prozor) na dvorište, ali vide(5 to golubica, odleti i ona u dvorište,
pa kud god sam kasnije golubovu Ijesiuu postavio, posvud ju je pratila nesretna
golubica, te se ne htjede okaniti mrtva goluba.


Napokon zakopao sam mrtvog goluba, a podjedno zatvorio sam i golubicu, kojoj
sam dao dovoljno pšenice za hranu. Ali golubica ne htjede hranu ni okusiti, te ju
moradoh na slobodu pustiti. Golubica tumarala je četiri dana od nemila do nedraga,
a peti dan nadjoh ju mrtvu.


I ovo je liep primjer, kako je i kod nieme životinje usadjeua u srce ljubav i
privrženost.


Kako ćeš upoznati; koje je najbolje štene ili pašče. Ako imaš više štenadi,
a ti bi želio da si izabereŠ ponajbolje Štene ili paŠČe, onda odnesi svako štene
daleko od legla t. j . od kujnice ili kotulce (mjesto, gdje se Štenad oštemla). Nu prije
nego Što to učiniš, zatvori kuju. Zatim otvori za koje vrieme zatvor, da kuja može


izađi, te dobro pazi, koje će štene kuja u kotnicu najprij e donieti. Za veću sigurnost
opetuj opet tako, jer znaj, da je ono štene ponajbolje, koje če kuja kod
svakog takvog pokusa jedno te isto najprije u kotnicu. donieti.


Ovu vijesticu priob(5ujemo s toga, što šumari i lovci moraju da to znadu, jer
treba da imaju i valjane pse (kerove, ogare itd,)


Dobro maaaio 2sa drvo. Uzmi eviežega i dobro sačuvanoga cementa, te ga
pomiešaj sa mliekom. Tom mješavinom namazi drvo onako, kako bi ga namastio
s uljenom bojom. Ovako učini 2 do 3 put. pak pusti, da se m^z osuši. Ovakovo drvo
ođoliti če svakoj nepogodi vremena, te i vatri.


ITčeBJaei ka o okrutnici. Glasoviti francuski učenjaci naravoslovci bave se
sad dosta okrutnimi, ali baš i neobhodno potrebitimi pokusi, koji su u ostalom zanimivi,
pak je dobro, da jih priobčlmo.


Oni naime pripravljaju (agotavljaju) hranu za ptice iz različitih mješavina ili
primjesa u svrhu, da ptice dobiju onakovo perje, kakovo se hoče, a ne kakovo je
po naravi pticam prirodjeno.


Ovakove pokuse čine naravoslovci na liepušnom umiljatom kanarincu.


U posliednoj sjednici naravoslovaca kazao je prof. Goulot sliede<5e : Ako se daje
kanarincem oštro zapaprena hrana od bibera (papra) i ako se tom hranom
svaki dan hrane, onda če kanarinci dobiti posve crven o sjajno perje mjesto žutog
perja, kakovo obično imaju. Žalibože da takovu hranu mogu podnieti samo veoma snažni
kanarinci, pošto veći dio kanarinaca od takove hrane na upali želudca oboli i ugine.


Isto tako može se sa sgotovljenimi drugimi primjesami (ingredijencami) u hrani
postići to, da ptice zadobiju raznobojn o perje n. p. golubovi, kokosi i druga perad,
jer takovom hranom hranjena perad zadobije mjedenasto, ružičasto i šareno perje, kakovo
perje dotična perad obično ne ima.


Lovački psi u Busiji. Francuski list „Chaseur Frao^ois" priobćuje, da u Rusiji
odhranjivaju posebnu vrst pasa, takozvane „ps e medvedare " ili „medilii\ni."
Psi modilikni slabo je poznata vrst pasa, fce su i sad još riedki.


U carskoj psaraici ne ima vei^ega psa, nego što je pas medvedar. Ovakove pse
drže u zatvoru, a rabe Jih za lov na medjede.
Pas medvedar sličan je Bernhardskomu psu i po diaki i po veličini svojoj, te
mu je dlaka posve žuta.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 87     <-- 87 -->        PDF

397


Oko u tog psSj koje je crveno sa visećimi vedjami, sjeda nas na takozvane
„krvoločne pse" (Bluthuade). Psi medvedari vanredno su snažni t, j . jaki^ te se zato
rabe samo za lov na medjede.


Oni napadaju na medjeda tolikom snagom i tolikom vještinomj da se medjed ne
može obraniti. Oni se objese na medjeda, ie ga ne postaju, ma se on branio, kako
mu đrago^ a u toj borbi ne može jib medjeđ nikada šćepati. Kad medjeda uhvate,
drže ga tako dugo, dok lovac ne dodje i dok mu nezada jakim nožem smrtni udarac.


S toga je ova vrst pasa neobbodno potrebita za takav lov na medjede.


Starost i veličina raka. Mislilo se je do sad^ da su raci od 10 — 15 centim.
dugi bar 8—10 god, stari. Hu danas se zna, da kod izdašne brane moŽe rak narasti
već u prvoj godini 5—6 centim, dugačak, a nakon druge ili treće godine Čak
i do 10 —12 centim. Velike rake od 20 — 25 centim, duljine vrlo je riedko naći a
takovi su sigurno 20 god. stari. U četvrtoj godini poČima se rak razplodjivati, te je
u toj dobi 10 centimet. dugačak.


Prot i gusjenicam. Za uništenje ove gamadi preporuča se prokušano sredstvo,
a to je petrolej . U tu svrbu uzmi malu štrcaljku, pa ju napuni petrolejom, te
onda zaprskaj ono drvo, na kojem ima gusjenica. Čim dospije gusjenica do petroleja
ili ako je petrolej nju dotaknuo, odraab pogine. To uspješno sredstvo pokušalo je
s izvrstnim uspjebom naše brv. slav. gospodarsko družtvo u Zagrebu u svom pokušalištu,
te ga s toga preporuČamo i našim Članovom. "Naši vanjski Šumari mogu ovaj
liek rabiti sbog uništenja gusjenica na voćkab u svojih vrtovih.


Obični kumi n (carum carvi). Naši Šumari i lugari, imajuć konje i po koju
kravicu, mogu uspješno rabiti obični kumin u kućanstvu.


Zrelo zrnje od kumina izvrstno je sredstvo, da se pospješi probava kod goveda
i konja. Sieno i djetelina, ako su pomiešani kuminom, mnogo je zdravija krma, nego
bez kumina. Ako govedo ili konja krmiš sa krmom, u kojoj ima kumina, onda se ne
boj, da će se napuhnuti (naduti). S toga se preporuča, da posijeŠ na 1 hekt. zemljišta
sa djeteljom 4 — 6 kilogr. kumina, a dobro ćeš učiniti, da nješto kumina posiješ
i po livadi, koju ćeš kositi za krmivo.


Eoia-drvo (Cola acuminata). Englezki naselbeni ured priobćio je u svom izviešću
0 cvjetani Sierra Leona, gdje se opisuje i drvo kol a zvano. Takovo stablo
raste svagdje u Sierri Leoni, a reć bi, da će i drugdje uspjevati. Oraške od takovog
stabla rabe urodjenici u razne svrhe. 0 svojstvih oraška poznato je sliedeće: Ako se
jedan vršak ili samo pol oraška pojede, onda se može bez ikakove druge hrane 24
sata ili još dulje hodati bez ikakove muke i truda. Osim toga kriepi takav orašak
živce, a osobito djeluje na mozak, te ako se uživa, može se budno cielu noć raditi
ili inače probditi. Orašak prieči snivanje, a u tu svrhu jede se do 4 sata prije spavanja.
Tvrdi se, da on odmah uništuje djelovanje pijanstva, te da poboljšava pivo i
da brzo Čisti smradljivu vodu.


Prokušano sredstvo za uništenje miševa. Ako miševi kvar čine u razsadnjacih
ili u mladih ogojah ili napokon na biljkah u nasadih, onda ćemo jih uništiti
tako, da upotrebimo trovilo od saharin-strjhninove zobi. Takova zob stavi se u posebnu
spravu t, ZV. trovnicu. Ovakova trovniea rabi se s toga, što se na zobi mnogo
prištedi, pošto bi ju inače morali po cieloj onoj površini prosipati, na kojoj kanimo
miševe uništiti, te bi tim i mnoge koristne ptice otrovom uništili.


Ovakav način trovanja kušali su u Greestemundu vrlo uspješno, a u tu svrhu
upotrebili su 3000 kgr, otrovne zobi. Trošak iznaša po hektaru 15—46 novč. u zlatu,
a jedna sprava t. j . trovniea, koja je dovoljna za površinu od 100 hekt., stoji samo
1 for. 50 novč-u zlatu.