DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 85     <-- 85 -->        PDF

395


placuju 1 vlastelinske urb. areadalue dade, likvidirane po bivšoj kr. podŽupaniji n V.


— Kr. kotarska oblast u S. odbila je odlukom od 16. travnja 1891, br. 3108, prvi
Eabtjev s razloga, jer vlastelinstvo nije dokazalo, da je dotični posjed urbarijalne naravi,
a po tom mu obzirom na § 41. naredbe od 4. ožujka 18G1. br. 2144 nepripada
niti pravo na šumsku glavnica, dolini u pogledu drugoga zahtjeva odlučila je,
da se od ostatka, koji ostane nakon podmirenja javnih da(^a, imade za vlastei nstvo
uztegnuti od pojedinih doti^;ne dužne svote, a to s razloga, j n* je kr. zem, vlada podieliia
dotičnu svotu za namirenje poreza i drugih javnih daća, a urb. da(5e nisu
praraa §-u B. naredbe od 24. travnja 1854. n pravom smislu javne dade, ve& su
samo privatne tražbine, koje uživaju blagodat poput javnih daProti toj odluci uložiše nrb obćina i vlastelinstvo utok, a upravni odbor u O.
odlučio je rješitbom od 9. studenoga 18^1. broj 9^4, da se odluka kr. kot. oblasti
u pogledu prvoga zahtjeva ukida s razloga : j^što je kotarska oblast, uztegnuv svote
od pojedinih urb. ovlaštenika u svrha podmirenja urb. arendalnih dada, ovršno proti
strankam postupala, na što nije ona, niti vlastelinska uprava ovlaštena bila, pošto se
ovrha za ove da(?e može voditi samo na temelju dozvole upravnoga odbora, izhodjene
po vlastelinstvu, kako to ČL 2. §-a 20. c. n. od 2f>. rujna 1857. dokazuje/ -— I
proti tomn uložiše gornji utok, a na to je usliedilo po kr. zem. vladi pod 22. veljače
1893. br. 49514. ex 1892. sliedeče riešenje:


jjPrvi dio gornje đrugomolbene odluke preinaČuje se s raiiloga, što se ovdje radi


o privatopravnom pitanju, kojega riešavanje spada u nadležnost sudbenih oblastih^
ako nebi nagoda, pokušana po političkoj oblasti medju strankami, uspjela.
Prepori naime o samom pravu na suuživanje za korist pojedinih urb. obdinah
segregiranih urbar, pašnjaka i šuma spadaju na nadležnost sudbenih oblasti. Ali političke
oblasti imadu^ kada se radi u ovakovih preporih, po analogiji §-a 61. patenta
od 2 ožujka 1858. prije svega izmedju parbećih se stranaka pokušati nagodu, držeĆ
se pri tom načela., zastupanog u naredbi kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove,
od 17, srpnja 1886. broj 35978, po kojem je upitno pravo vezano nerazlučivo o
posjed urb. selišta, i tok, ako nebi nagoia za rukom pošla, imadu političke oblasti,
štiteĆ posjed privremeno, parbeče stranke odputiti na redoviti put pravde.


Prema gore navedenom ima upravna oblast prve molbe u nazočnom slučaju


medju strankami pokušati nagodu, koja ako neuspije, imati će postupajuca oblast upu


titi stranke pred sudove.
Glede drugoga diela iztaknute đrugomolbene odluke opaža se, da nije upravni odbor
odputio zahtjev vlastelinstva V. u pogledu ovršuog namirenja zaostalih urb. daća iz
tangenta, pripadajučih pojedinim dužnikom iz šumske glavnice urbar, občine K , nego
je samo ukinuo tomu zahtjevu djelomice udovoljacu odluku kot. oblasti u S. kao sa
formalno pravnoga gledišta nezakonit´!, jer nenadležno izrečenu, pa s toga nastaje
pitanje, da K je kasatorna odredba upravnoga odbora osnovana? — Tičuć se toga
pitanja smatra kr„ zem. vlada, odjel za unutarnje poslove^ napadnutu rjeŠltbu upravnoga
odbora po zakoiau opravdanom gledom na ustanove §-a 20. ces. naredbe od 26.
rujna 1857., §. 41. i 42., zakona od 5. veljače 1886. ob ustroju županijah itd., te
§ 25. točka 1. zakona od 5. veljače 1886. ob upravnih odborih u županijah, iz
kojih posve jasno proizlazi, da podieljivanje dozvole ovrhe radi učeranja zaostalih urb,
dača spada na nadležnost župan, upravnih odbora. Primječuje se pako i to, da se
upravni odbor nije imao samo ograničiti na to, da ukine prvomolbenu odhiku u odnosnom
dielu, nego je obzirom na propis §-a 20. ces. naredbe od 26. rujna 1857.,
po kojem se molbe za dozvolu ovakovih odredaba mogu predati prvomolbenoj političkoj
oblasti, kako je to vlastehnstvo u V. učinilo, imao ujedno u vlastitom djelokrugu riešifci
spisom priležeću odnosnu ovršnu molbu vlastelinstva Y. Po če.a kr. zem. vlada,