DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 819 -kuju.
Ove uzane doliue, puijca i koruU-je orosavaju šuinui. /elciu) bistri jiotucici
i reeioe, koje sv iuuio, v.esb) br/iicima. a. kuStc? i slapuviiijiji žure, da se
pridruže glavuijira olucima vodenim, u žiriin doiitmuia i ])rosti-auijim ravnicama.


Celokupnim svojim visinskim oblikom Srbija je nagnuta sa juga nji ž^ever.
Na južnoj njenoj strani ne naliode se samo naiYi>ii joj vrhovi, nego je oiia v.n
toj strani i u opšte najviša. Idući sa juf:;-a na sever, planinskife);)letovi, ma kakoga
im oblika i pravca lanci bili, snižavaju se postupno. II zapadnoj Srbiji
ovi se spletovi ^ube u ravnici ili se rasplinjuju u prostraiie valovite zaravni,
veoma blagoga nagiba i daleko pre, no sto dostignu severnu granicu Srbije,
reku Savu-


U srednjoj Srbiji izmedju Kolubare i Morave, oni već počinju priplrati
uza samu obalu Save i Dunava nizovima brežuljaka, posljedniii izdanaka svojih;
a u istočnoj Srbiji počev od B-arna, a naročito od (Jolupca planinski lanci spuštaju
se u reku osekom, kao da hoće time da kažu, da im u istini tu nije


U koliko se ovi spletovi planinski, idući na sever, snižavaju i rasplinjuju.
u toliko se oni jedan od drugoga sve dalje odmiču, ostavljajući rečniiu dolinama,
koje se izmedju njih prostiru, da se ove jače šire i da se na posletku
razastru u prostrane i niske ravnice, kroz koje usporedo teku bogate vodene
žice.


Širina ravnica na toj strani stoji u obratnoj srazmeri prem-a širini planinskih
spletova, idući sa zapada na istok ravnice su sve to uže, a planiski
spletovi sve to širi i viši.


Iz ovoga što smonapred kazali o ukupnom visinskom.e izgledu u Srbiji,
lasno je razumeti, da je za sada još veoma teško i upravo nemogućno sistemski
opisivati njihovu sliku ipak koliko toliko preglednije, mi ćemo ih pcdeliti
na troje:


1. planine zapadne Srbije izmedju Drine s jedne i liolubare i Ibra
s druge strane;
2. planine srednje Srbije izmedju Kolubare i Ibra sa zapadne i Morave-
Velike i Binačke sa istočne strane i na posletku
3. planine istočne Srbije odonud Morave, pa do granice prema
Bugarskoj.
I zapadne, srednje i istočne planine imaju svoju severnu i svoju južnu
polutinu.
Da počnemo sad sa zapadnim planinama.
Od ogromne gromađe Crnogorskih planina, sa koje se bcli Durmitor
uzdiže do 2.500 m. i Komovi do 2.300 m. i koja je s jugoistočne
strane ovenčana gorostasnim bedemom ´ planine Prokletije , jedan veoma
razriven i zamršen splet planinski upućuje se na severoistok Srbiji, dosrižući


bas na samoj granici njenoj svoju najveću visinu, a to u Zavor u 11,700) ´
Goli j i (l.Slo" m,). Na ovim je planinama vodomedja Uvca i Kaske s jažnc