DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 15 <-- 15 --> PDF |
413 Stotinu i stotinu imade njemačkih kovanih rie^ih, pa da ih Hrvat razumije, a osobito onaj, koj nije od kuće njemački naobražeo. Da je pako težko pohrvaćivati njemačka "šumarska tehnička imena, priznati 6e mi ii^vatko. Tako sam ja ove godine čuo od onih, koji su po JMeidoi učili 0 Weiserovom procentu. — Jedan kadidat ga okrstio sa uputni 7^, drugi iiputnik, a ja. koji sam po Feistmanntlu učio, mislio sam da to dolazi od prezimena „Weiser", jer ne dolazi u Feistmantlu^ đočim ni u Feistmantlu, iii u zavodskih škriptah ne ima ni govora o tom. Radi nestalnih tehničkih hrvatskih naziva, nemože kandidat stalno ime i pojam da si zadrži. — Jedan prevadja ovako, drugi onako, a treći svakako t. j . kako se komu svidja. Ako k ovomu smjesa još i „stara zavodska škripta", onda je kandidat — da se zagorski izrazim — bog i bogme po^ve zmotan. Sada kandidat đodje pi´ed povjerenstvo, koje je (ako se izraziti smijeni) većim djelom pre strogo. Uzmimo sada, da je jedan od gospođe izpitatelja svršio u Mariabrunu, drugi u Beču, a treći u Šćavnicah, a četvrti n. pr. u Križevcih. Gospodin izpitatelj sa križevačkog zavoda pita po svojemu, drugi po svojemu,´a treći po svojemu t, j . kako je koji učio i kako je njemačke izraze i predavanje dotičnog zavoda shvaćao. Na ustmenom izpitu kandidat nješto sbunjen od „starih škripta", od j,ajemačkih tehničkih naziva", a nješto bogami od straha — mora da padne, ako neima — što no naši vele — „oštrine i oštroumja", pak da ređomičnim (njemačkim) mišljenjem shvaća gospođu izpitatelje, i da im odgovara. Zlo je, ako kandidat uči njemački, jer je malo hrvatskih knjiga i stalnih hrvatskih naziva, a još veće je ZI05 ako je slučajno kandidat u njemačkom jeziku nevješt.* Naravna je posjedica da će kandidat na izpitu propasti, ako on usljed napređ spomenutoga oteže svojim odgovorom, ako nješto nezna, i ako u zbunjenosti odmah neodgovori na stavljena pitanja. — Time si je kandidat pribavio troška, namučio se učenjem, natovario si bogme i novih neprilika, a pomalo i sramote. Ako sve prednaveđeno promotrimo, onda su nam neuspjesi državnih izpita ođkriveni. Da se u buduće ta rak rana izlieči, prepisao bi ja sliedeci liek: 1. U najkraćem roku imale bi se napisati najnuždaije hrvatske šumarske knjige, pak u istima stalne hrvatske tehničke nazive poprimiti. 2. Na samom zavodu trebalo bi bar pređbježno — dok se knjige nenapišu — stara zavodska škripta prema novim djelima izpraviti i nadopuniti. 3. Suvišni predmet na zavodu ^anatomija domaćih životinja" 0 I. tečaju imao bi se izpnstiti, te toli važna matematika ili obća botanika što više učiti. 4. Tiovidno risanje imalo bi se prenieti iz L tečaja i pridružiti onomu predmetu, skojini je vezano« 5. Mjesto što kandidati imadu prosto poslije podne u I tečaju, mogla bi se mladež voditi u šumu (ljetni semestar), te ondje uvesti u šumarski život. N, pr, uvod u geodeziju, šumarsku botaniku i t. đ.). |