DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 16 <-- 16 --> PDF |
-» 414 — Dakako da onđaTloeM trebalo prepisivati škripta. 6. U IL tečaju imala bi se geođetiSna i šumarska praksa svom strogošću provadjati t. J, svaki slušatelj morao bi sa pojedinim strojem raditi, jer je moguće, da ga u praksi više niti viditi neće. 7. Osobito trebalo bi kandidatima što više pokazivati razne zavodske zbirke, (a. pr. zareznike, šumsko sjemenje i t. d.), 8. Glavni predmeti, kao što su taksacija i s njom spojena dendrometrija, trebalo bi da se što više slušateljima praktičn o protumače, a ne kandidata lib vezati na stara zavodska škripta. 9. Prema modernim zahtjevima i obsežoosti učevnog materijala trebalo bi ustrojiti na zavodu IV. tečaj, te stvoriti za uvjet primanja najmanje VI. razreda gimnazije ili realke; ili što je još najglavnije, treba naš zavod podići na akademiju, pak sa sve mane odstranjene. 10. Neka se kod nas stalno zakonom uredi služba šumarskih vježbenika i pristava, da u praksi budu zbilja smatrani kao budući šumarij a ne zamjenicima đnevničara. 11. Neka se uredi služba šumara bivšeg provincijala, da budu šumari urbarialski imali zakonitog temelja i sjegurnu budućnost. Već četvrt stoljeća dosta je provizorija. 12. Velika šumska vlastelinstva treba zakonom prisiliti, da primaju u službu osposobljene domaće šumare, a ne strane jagare, lugare i „biksenšpanere", (Ako se ono pod toč. 10, II, i 12 upriliči, biti će sjegurno boljega šumarskoga podmladka). 13. Na koncu mi Je iztači, da- treba u šumarstvu da vlada „jedinstvo, rad i sloga^´ bez zapostavljanja mladog naraštaja. Ako se ovi moji predloži zbilja ostvare, onda će prestati svako dalnje prigovaranje „križevačkim djakom". Odkrivajmo dakle otvoreno naše težke rane i nastojmo, da nam rieči nebudu „glas vapijućeg u pustinji". Gašo Vac, šumar. Ungarns Holzindustrie und Holzhandei von Alexander von EngeL Godine 1881- izašao je prvi, a ove godine drugi dio monografije pod gornjim nadpisom, koja Je tim zanimivija, što ju nije napisao šumar-stručnjak, nego trgovac s drvima, c. kr, komercijoni savjetnik i predstojnik trgovačke tvrdke „braće Engel", Prvi dio bavi se sa listačama ili u obće rečeno sa tvrdim, a drugi dio sa mekim drvetom. Monografija tvrdog drveta raspada se u sliedeća poglavla: |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 17 <-- 17 --> PDF |
-™ 415 — 1. Hrastova cijepana roba. a) Fraiiceska duga. Ovdje Eabraja pisac oruđje, koje ne kod cijepanja duge upotrebljoje, te opisuje posao, kojega ima svaki pojedini radnik jedne radničke zadruge da vrši; govori pobliže o obim vrstima duga, naime o dugama, koje se cijele upotrje bljuju (en plein bois) i o dugama, koje se još jedanput cijepaju (en bois refendu). Pisac raspravlja nadalje o skartiranju kao i o dimenzijama duge, te govori na pokon 0 tako zvanim Charente-dugama. Dvije tablice daju nam pregled o izvodu i uvozu duge preko Trsta i Rijeke zadnjih dvadeset godina. b) Njemačka duga. Analogno kao pod a) opisuje se i ovdje oruđje^ kojim se duga pravi, vrsti, dimenzije, te skartiranje duge. 2. Rezana hrastova roba. Ovdje govori pisac o rezanju sa rukom i onom u pilanama, te prispodobljuje troškove jedne i druge radnje. Glede rezanja u pilanama pisac obšimo i vrlo instruktivno prispođablja, koliko se iz jednog te istog trupca razno dimenzionirane robe dobiti može, te koliki je gubitak drveta kod ove ili one dimenzije. 3. Ina uporaba hrastovine. Ovdje nabraja pisac u kratko razne obrte, gdje se obla, tesana i rezana hrastovina troši. Osobito je važna uporaba hrastovine u brodarstvu, pa onda za slipere kod željeznica. S ovimi posljednjima pisac se vrlo obširno bavi, nabraja razne vrsti istih, njihove dimenzije, te crta sposobnost trupaca za izradu slipera, prispodabljajuć gubitak drveta pogledom na razne dimenzije trupaca i slipera. Nespadajuć baš ovamo, pisac se ipak bavi i sa gulenjem hrastove kore, navadjajuć doslovce govor A. Danhelovskoga, što ga je isti u glavnoj skupštini slavonskog gospodarskog družtva o istome predmetu držao. Navađja se način gulenja, troškovi istoga, te se govori o modusu prodaje i kupnje kao i o usancama za hrastovu koru. Posije ovoga nabraja pisac uporabu jasenovine, brijestovine, grabovine, bukovine, orahovine^ javorovine, kruškovine, trešnjoviue i cerovine. Kao dodatak nalazimo zadnju radnju šumarskoga nadsavjetnika Aleksandra Hoffmanna o šumskim odnošajima Ugarske, koju je isti prigodom g. 1876. u Pešti obdržavanog medjunarodnog statističkog kongresa izradio. Konačno govori pisac 0 izradbi parqueta i pokućstva od savijenog drveta« Kao što već gore spomenusmo^ bavi se drugi dio ove monografije sa mekim đrvetom. U obširnom uvodu bavi se pisac o obćim odnošajima šumž i šumskog gospodarstva Ugarske, Opisivanju orudja, koje se kod izrade mekanog drveta upotrebljuje, slijede glavni podatci o samoj sječi. Osobito obširno crta 30 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 18 <-- 18 --> PDF |
»- 416 — pisac transport đrveta u obće, a m poseb onaj u Marmarošu. Ovome poglavjn pridodane su mnoge slike, U sljedećim pogavjima govori se o izradi drveta u pilanama; o uporabi istoga u brodarstvu i za pravljenje željezničkih vagona; o pravljenju vune, papira i ceMose. U kratko se spominje upotreba kore, siške i šišariee, te pravljenje ugljena. U dodatku čitamo dosta obširne podatke o impregnirovanju đrveta, a kao zaključak dodane su usanee na peštanskoj bura! glede hrastove i smrekove kore, te sišarice i gorivnog drveta. Padežanin. Nješto 0 službi šumarskih pristava i vježbenika kod imovnih obćlna. Dugo sam se već odlučivao na to, da njekoliko rieči napišem o nevoljah, koje su kadre, da volju za rM u svakom mladom čovjeku, ako ne unište, a ono bar u velike umanje. Mladić, svršiv svoje škole, težkom mukom dobije njekakvo mjestance sa tako kukavnom plaćom, da se u mnogih prilikah nije kadar ni prehraniti, a da se svom zvanju prikladno odjeva, da si kupi strukovne knjige u svrhu svoje dalnje naobrazbe, da uzmogne svoje znanje prema napredku znanosti usavršivatij 0 tom ne može ni pomisliti. On je vježbenik — pisar, komu je sudjeno, da prepisuje razne tužbe i riešenja, da se dosađjuje sa vodjenjem očevidnika, te prepisivanjem istih i t. d. Sa takvom praksom ima da ide u praksu šumara, koji se jošte sjeća, da je i on bio vježbenik, da mu je bolje, jer ga često povede sa sobom u šumu ili ga samog pošalje, da bar vidi način doznake i druge vanjske radnje. Isto je tako onaj sretan, koji dodje imućnoj imovnoj obćini? jer će u njo^ naći i po koje liepo strukovno djelo. Ja pako, koji sam od prvog dana moje službe dospio u siromašnu IL bansku imovnu obćinu, moram reći, da nisam osim „Šumar, lista^´ nikakvo drugo djelo vidio, a da si nisam u školi nabavio važnija djela, nebi se ni usudio, da pomislim na državni izpit, jer od vježbenićke plaće jedva da sum si mogao priuštiti, da budem članom šumarskog družtva. Bilo bi želiti, da ge kod svake šumarije nadje bar po jedan primjerak „Handbuch der Forstwissenschaft od Loreja. Isto tako su bogate šumarije i sa raznimi instrumenti, od kojih klimave promjerke i pokvarena jedna buzola i jedna isto takva dobra prizma čine čitavo imanje tako, da kad čovjek Jednoć dodje do prigode, da izkolči stanoviti pravac u šumi, mora si pomoći sa raznimi približnim! i geometričkirai metodami. Došav dakle na državni izpit, poznaje kandidat najbolje uredske tiskanice, jer drugo česa ne može ni da vidi narisana, a kamo li u naravi. |