DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 17 <-- 17 --> PDF |
-™ 415 — 1. Hrastova cijepana roba. a) Fraiiceska duga. Ovdje Eabraja pisac oruđje, koje ne kod cijepanja duge upotrebljoje, te opisuje posao, kojega ima svaki pojedini radnik jedne radničke zadruge da vrši; govori pobliže o obim vrstima duga, naime o dugama, koje se cijele upotrje bljuju (en plein bois) i o dugama, koje se još jedanput cijepaju (en bois refendu). Pisac raspravlja nadalje o skartiranju kao i o dimenzijama duge, te govori na pokon 0 tako zvanim Charente-dugama. Dvije tablice daju nam pregled o izvodu i uvozu duge preko Trsta i Rijeke zadnjih dvadeset godina. b) Njemačka duga. Analogno kao pod a) opisuje se i ovdje oruđje^ kojim se duga pravi, vrsti, dimenzije, te skartiranje duge. 2. Rezana hrastova roba. Ovdje govori pisac o rezanju sa rukom i onom u pilanama, te prispodobljuje troškove jedne i druge radnje. Glede rezanja u pilanama pisac obšimo i vrlo instruktivno prispođablja, koliko se iz jednog te istog trupca razno dimenzionirane robe dobiti može, te koliki je gubitak drveta kod ove ili one dimenzije. 3. Ina uporaba hrastovine. Ovdje nabraja pisac u kratko razne obrte, gdje se obla, tesana i rezana hrastovina troši. Osobito je važna uporaba hrastovine u brodarstvu, pa onda za slipere kod željeznica. S ovimi posljednjima pisac se vrlo obširno bavi, nabraja razne vrsti istih, njihove dimenzije, te crta sposobnost trupaca za izradu slipera, prispodabljajuć gubitak drveta pogledom na razne dimenzije trupaca i slipera. Nespadajuć baš ovamo, pisac se ipak bavi i sa gulenjem hrastove kore, navadjajuć doslovce govor A. Danhelovskoga, što ga je isti u glavnoj skupštini slavonskog gospodarskog družtva o istome predmetu držao. Navađja se način gulenja, troškovi istoga, te se govori o modusu prodaje i kupnje kao i o usancama za hrastovu koru. Posije ovoga nabraja pisac uporabu jasenovine, brijestovine, grabovine, bukovine, orahovine^ javorovine, kruškovine, trešnjoviue i cerovine. Kao dodatak nalazimo zadnju radnju šumarskoga nadsavjetnika Aleksandra Hoffmanna o šumskim odnošajima Ugarske, koju je isti prigodom g. 1876. u Pešti obdržavanog medjunarodnog statističkog kongresa izradio. Konačno govori pisac 0 izradbi parqueta i pokućstva od savijenog drveta« Kao što već gore spomenusmo^ bavi se drugi dio ove monografije sa mekim đrvetom. U obširnom uvodu bavi se pisac o obćim odnošajima šumž i šumskog gospodarstva Ugarske, Opisivanju orudja, koje se kod izrade mekanog drveta upotrebljuje, slijede glavni podatci o samoj sječi. Osobito obširno crta 30 |