DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 18 <-- 18 --> PDF |
»- 416 — pisac transport đrveta u obće, a m poseb onaj u Marmarošu. Ovome poglavjn pridodane su mnoge slike, U sljedećim pogavjima govori se o izradi drveta u pilanama; o uporabi istoga u brodarstvu i za pravljenje željezničkih vagona; o pravljenju vune, papira i ceMose. U kratko se spominje upotreba kore, siške i šišariee, te pravljenje ugljena. U dodatku čitamo dosta obširne podatke o impregnirovanju đrveta, a kao zaključak dodane su usanee na peštanskoj bura! glede hrastove i smrekove kore, te sišarice i gorivnog drveta. Padežanin. Nješto 0 službi šumarskih pristava i vježbenika kod imovnih obćlna. Dugo sam se već odlučivao na to, da njekoliko rieči napišem o nevoljah, koje su kadre, da volju za rM u svakom mladom čovjeku, ako ne unište, a ono bar u velike umanje. Mladić, svršiv svoje škole, težkom mukom dobije njekakvo mjestance sa tako kukavnom plaćom, da se u mnogih prilikah nije kadar ni prehraniti, a da se svom zvanju prikladno odjeva, da si kupi strukovne knjige u svrhu svoje dalnje naobrazbe, da uzmogne svoje znanje prema napredku znanosti usavršivatij 0 tom ne može ni pomisliti. On je vježbenik — pisar, komu je sudjeno, da prepisuje razne tužbe i riešenja, da se dosađjuje sa vodjenjem očevidnika, te prepisivanjem istih i t. d. Sa takvom praksom ima da ide u praksu šumara, koji se jošte sjeća, da je i on bio vježbenik, da mu je bolje, jer ga često povede sa sobom u šumu ili ga samog pošalje, da bar vidi način doznake i druge vanjske radnje. Isto je tako onaj sretan, koji dodje imućnoj imovnoj obćini? jer će u njo^ naći i po koje liepo strukovno djelo. Ja pako, koji sam od prvog dana moje službe dospio u siromašnu IL bansku imovnu obćinu, moram reći, da nisam osim „Šumar, lista^´ nikakvo drugo djelo vidio, a da si nisam u školi nabavio važnija djela, nebi se ni usudio, da pomislim na državni izpit, jer od vježbenićke plaće jedva da sum si mogao priuštiti, da budem članom šumarskog družtva. Bilo bi želiti, da ge kod svake šumarije nadje bar po jedan primjerak „Handbuch der Forstwissenschaft od Loreja. Isto tako su bogate šumarije i sa raznimi instrumenti, od kojih klimave promjerke i pokvarena jedna buzola i jedna isto takva dobra prizma čine čitavo imanje tako, da kad čovjek Jednoć dodje do prigode, da izkolči stanoviti pravac u šumi, mora si pomoći sa raznimi približnim! i geometričkirai metodami. Došav dakle na državni izpit, poznaje kandidat najbolje uredske tiskanice, jer drugo česa ne može ni da vidi narisana, a kamo li u naravi. |