DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 440 — Uvo2 dužica u Francesku od siečnja da svibaja 1893. Na uvoz dužica ii Francesk« udarena Je carina od 1. veljaSe 1892., te seja uslied toga kohgma uvezene robe prošle godine priliSno umanjila. Ove godine opet se je uvoz povećao. To umnožavanje proteglo se je sumo na sMađiSta, đoSim je uvoz za obiižni potroSalc veoma zaostao. Hrvatskih dažica uvedeno je i- Anstro^IJgarske od sieSnja do uključivo svibnja god. 189-2. u svemu 44G-076 ci. a u isto vrieme god. 1893. 595.552 q. dakle više 2a 149. 476 ([. Prema upkti carine uvezeno je iz Austro-Ugarske^ god, 1892. od siežnja do uključivo svibnja 446.076 q. u istom vremenu ove godine 410,586 q. dakle 2a 35.490 q, manje. Vriednost uvezenih dužica 2a vrieme ovih 5 mjeseci god. 1891. bila je 25.4 miiij. franaka, god. 1892. U J milija franaka, a god. 1893. 9-8 milij, fran. Prema god. 1892. umanjila se je dosadanja vriednost za 1´3 miiij. Iran., a prema god. 1891. za 15´6 milij. fran. Izvoz dužioa prvog polugodišta god. 1893. Osobito povoljne prilike za prodju dužica u Franceskoj bile sa povod, da je mjeseca lipnja velika količina dužica na Eieci nakrcano bilo, jer je ondje 7.231 milijuna dužica nakrcano, dakle tolika količina, kakovava od postanka ove luke za jedan mjesec jo3 nikad nakrcana bila nije. Rečenoga mjeseca iavezeno je preko Rieke i Trsta ukupno 7´87 milij. dužica (prema 1*12 milij. komada u mjesecu lipnju 1892), od koje je količine 6-71 milij. odpremljeno u franceske^ a 1-07 milij, komada u talijanske luke. Tečajem prvog polugodišta izvezeno je preko gore rečenih luka razmjerno prema prošlih godina sliededa količina dužica : u godinah 1893. 1892. 1891. milijuna komada ukupno „ . 35*07 15"84 a3"56 u Francezku 30´65 11.27 30-40 u Italiju . 3*85 3´41 2-12 Prema tomu izvezeno je u Francesku skoro tolika količina dužica, kolika u istoj periodi god. 1801., u kojoj je prodja dužice osobito velika bila. I izvoz dužice u Italiju preotimlje sve to večs mah. Sitnice. Ubijanje bolestne divljaci u Ugarskoj. Ministar unutar, poslova odredio je po predlogu ugar. zemaljskog -.vružtva za zaštitu lova, da se n slučaju, ako tko za vrieme lovostaje ubije veo prije ranjenu ili bolesfcnu divljač, takova predati mora neoštedena obč. poglavarstvu u roku od 24 sata. Ovakova divljač prodaje se dražbom, a novac futržak) pripada ubožkoj blagajni, ^ Obč, poglavarstvo d)ižno je pregledati takovu divljač, da 11 je zaista bolestna bila ili več prije ranjena^ te se mora tim osvjedočiti, da nije počinjen prekršaj proti zakonu o lovu, Škvorae ili brljak i vrabac. Čudnovato, ali je ipak istinito, da škvorae živi u sadrugi sa vrabcom, pače obe ove ptice skupa gnjezde i izlegu u zajedničkom gnjezdu svoje mladice. Opaženo je naime po njekom motrilcu na imanju Eeklin, da su ikvorci u matorom orahu načinili svoje gnjezdo, te ondje počeli nesti jaja. Pošto je to gujezdo prostrano bdo, nastanili au se u njemu vrabci, ic su ondje i oni svoja laja počeli nesti. |