DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 43 <-- 43 --> PDF |
™ 441 — U družtvu škvoraca sa vrebcima vladalo je najveKad 8U se aikdi škvorci i vrebci izlegli, imali su i škvorci i vrebci roditelji pune šake posla, da svoju nejaSad nahrane. Škvorci roditelji branili su svoje skvorčii^e, a vrebci svoje vrabSide, prem nijesu ni jedni ni drugi mladići pazili na to, tko jim je rodireJj, tko^pravi branitelj^ jer su btjeli gkvorSidi i vrabčići uzeti branu od onoga, tko bi ja prvi u gnjezdo donio. Igrnjerivanje šuma u Srbiji. Srbski ministar za poljoprivredu odredio je, da se sve državne šume u Srbiji izmjeriti imaju u svrbu, da se državno vlastni(5tvo prema obdinam i sukromnikom obeabiedi. Za izmjeru državnih gumn odredjena su posebna povjerenstva, koja su svoj posao obavljati počela. Načelno riešenje, Frepor u pogledu ovlaštenja prava na surau spada pred sudbenu oblast. Ovrhu za utjerivanje daća dozvoljava upravni odbor. Urbarskoj ob^ni K. podielila je kr. zem. vlada pod 25. siečnja 1890. broj 48.636. ex 1889. svotu od 4000 for. iz njih ove šumske glavnice u svrhu namireoja poreza i drugih javnih daća. Tom prigodom stavilo je vlastelinstvo u V. zahtjev, da se i njemu dopita dio odpadajući na prikupljeni urbarski posjed, te da se prigodom razđielbe izplaćuju i vlastelinske urb, arendalne daće likvidirane po bivšoj kr. županiji u Y. — Kr. kotarska oblast u S. odbila je odlukom od 16. travnja 1791. br. 3108, prvi zahtjev s razloga, jer vlastelinstvo nije dokazalo, da je dotični posjed urbarijalue naravi, a po tom mu obzirom na §. 4L naredbe od 4. ožujka 1871. br, ^144 nepripada niti pravo ua šumsku glavnicu, do^im u pogledu drugoga zahtjeva odlučila je, da se od ostatka, koji ostane nakon podmirenja javnih daća, imade za vlastelinstvo uztegnuti od pojedinih dotićne dužne svote, a to s razloga, jer je kr. zem. vlada podielila dotičnu svotu za namirenje poreza i drugih javnih daća, a urb, daće nisu prama §, 8. naredbe od 24. travnja 1854„ u pravom smislu javne daće, već su samo privatne tražbine, koje uživaju blagodat poput javnih daća. Proti toj odluci uložiŠe urb. obćiua i vlastelinstvo utok, a upravni odbor u 0. odlučio je rješitbom od 9. studenoga 1891, br. 994, da se odluka kr, kot. oblasti u pogledu prvoga zahtjeva iz navedenih razloga potvrdjuje, dočim se u pogledu drugoga zahtjeva ukida s razloga: ^sto je kotarska oblast, uztegauv svote od pojedioih urb. ovlaštenika u svrhu podmirenja urb. arendalnih daća, ovršno proti strankam postupala, na što nije ona, niti vlastiuska uprava ovlaštena bila, pošto se ovrha za ove daee može voditi samo nn temelju dozvole upravnoga odboi´a, izliodjene po vlastelinstvu, kako to Čl. 2. §. 20, c. n. od 26. rujna 1857. dokazuje*^. — I proti tomu uložiše gornji utok, a na to je uzsliedilo po kr. zem, vladi pod 22, veljače 1893. br. 49.514 ex 1892. sliedeće rieŠenje : Prvi dio gornje drugouiolbene odluke preinačuje se s razloga, sto se ovdje radi 0 privatopravnom pitanju, kojega riesavauje spada u nadležnost sudbenih obiastih, ako nebi nagoda, pokušana po političkoj oblasti medju strankami, uspjela. Prepori naime o samom pravu na suuzivanje za korist pojedinih urb. obeiuah segregiranih urbai\ parnjaka i šuma spadaju na nadležnost sudbenih obiastih. Ali političke oblasti imadu, kada se radi u ovakovih preporih, po analogiji §. 61. patenta od 2. ožujka 1853. prije svega izmedju parbećih se stranakah pokušati nagodu, držeć se pri tom načela zastupanog u naredbi kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 17, srpnja 1886. br. 35.978, po kojem je upitao pravo vezano nerazlučivo o posjed urb. selišta, i tek, ako nebi nagoda za rukom pošla, imadu političke oblasti ^ štiteć posjed privremeno, parbeće stranke odputiti na redoviti put pravde. Prema gore navedenom ima upravna oblast prve molbe u nazočnom slučaju medju strankami pokušati nagodu, koja ako neuspije, imati ce postupaju6a oblast uputiti stranke pred sudove. |