DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 443 — guste i smeđje pjcge po sebi. Nakon 3 tjedaa, kako ženka ejedi, izlegu se vrlo liepi i dražestni mladići, koji veĆ drugi dan trče za majkom u baru. — Zanimivo je to gledati, kako se maiidi oko evojib starijih skupe i igraju loveći mušice ili vodene kukce. Mužjak i ženka paze vrlo brižljivo na svaki mig svojih mali<5a, da jim kakova opasnost nebi zaprietila. To se dogadja Gesće. — Kad m^lUi za^uju kratak tihi cikut, u taj tren nestane ciele obitelji. A gdje su? Čovjek nebi u istinu znao, da ne vidi ovdje ili ondje izpod zelenog lista vodene biline glavicuj gdje prisluškuje, da 11 je jošte u pogibelji. Za kratko vrieme, kako je pogibelj minula, evo ih opet na skupu, te nastavljaju svoju igru. Zanimivo je takodjer gledati ove liepe ptičice, kako izvrstno plivaju a krila su jim kao vesla. Čovjek bi mislio, da se u onom času, kada plivaju i rone, ne boje ni najljućeg svog neprijatelja, akoprem on upravo tada izmedju vodenih bilina vreba na svoj piien: zelen-nogu. Ovaj opasni, proždrljivi i grabežljivi neprijatelj jest štuka. Već sama njezina vanjština opisuje ju kao grabežljivca, Tielo joj je dugoljasto i oblo kao valjak, glava sploštena, zubi u Seljueti nojeduaki, natrag savinuti i šiljasti. Što ovi zubi jednom zahvate, ono je izgubljeno. Ona je u manjem ribnjaku isto tako opasna, kao što je opasan kit u moru. Štuka znade često ciele Čopore pataka utamanit Ona je propast zelen-noge, koju samo povuče za sobom u vodu. Grje se štuka u jezeru nalazi, tu neima zelen-noga obstauka, već je prisiljena da se izseli, ne će li postati žrtvom štuke. Ako su zelen-noge mirne t. j , ako jim ne prieti pogibelj, onda ostave sVoje mlade kao samostalne, a stari imadu opet brigu, da legu jaja, pa kad se opet mladi izlegu, dražestno i milo vidjeti je, gdje se starija sa mladjom braćom igra, kako ih njeguje i tetoši. Tako se dogadja cielo lieto, a početkom jeseni cielo jezero izpunjeno je ovim ptičicama, dok jednog jutra ostane jezero pusto i prazno, jer se zelen-noge izsele u južne toplije krajeve. — U proljeće se opet vrate 5 lanjski mladići posve su samostalni postali, te si traže svoje jezereCj gdje su se izlegli. Nu na jednom jezeru može se samo jedna obitelj nastaniti, pa ako hoće druga obitelj doći, to oni ljubomornom strogošću brane svoje rodno mjesto i neđaju ga osvojiti. Često se dogadja, da se grdno poperušaju i tuku dok ih otjeraju sa svog gnjezda. laumiranje cedrovog drveta (cedrovine). Kako jedan list iz St. Louis-a javljaj nalazi se tamo tvorničar poznate tvornice olovaka K. Faber u svrhuj da za svoju tvornicu nabavi cedrovo drvo, koje upotrebljuje za najfinije olovke. On mora to drvo nabavljati iz Amerike, ponajviše iz Floride, buduć da je u svih drugih zemljah posve izumrlo. Ta ista sudbina — kaže Faber — stići će i amerikanske ceđrove sume, ako se nebudc što prije u interesu trgovine haranje i pustošenje tih šuma na put stalo. Lastžtvice i žabe neprijateljice pčela. Kao što svako živuće biće, tako isto imadu i pčele svoje neprijatelje. Osim mnogih poznatih ptica^ a naročito lastavica, koje love pčele u lietu, imadu one još jednu vrst neprijatelja; a to su žabe. — Poznato je, da se žabo rado nastanjuju u djetelini, a imadu i razlog zašto to čine. Mnoga marljiva pčela odleti iz svoje košnice, da siše sok iz cvieta, ali se jadna više ne vraća, jer postane plienom žabe, koja na nju vreba, te ju proguta, nebojeći se njezina žalca. To se je dokazalo već češće, jer je u želudcu žabe nadjeno 10—15 pčela, stoje dosta velik broj za ovako malu životinjicu. Nu uza sve to, sto nam žabe utamanjuju koristne pčele, nesmijemo ih utamanjivati, jer nam one s druge strane opet koriste, uništujuć razne škodljive zareznike u šum i i na polju. Gljiva ehampignon. Od tolikikih gljiva, koje su za užitak, samo se ehampignon (agaricus campestris) umjetno uzgaja. Da pokus uspije, nuždno je dobro klilo, povolJHa temperatura i umjerena vlaga. |