DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 444 —


Tko hoće da neki prostor opredieli za kulturu bilo sad u kolnici, staji ili biljevistii;
neka uzme friške konjske balege, koja se na polovicu pomiega s busenastom
zemljom.


Ta se mješavina donese aatlm na mjesto, priredjeno za klijanje, koje treba da
je toplo, tamno i od promaje zaštićeno. Mješavina se naslaže 50—80 cm. visoko i
premeće se tako dugo, dok nepostigne 18*^ E. Na to se kiijalište uravna, stlači, ter
pokrivali ili škrinjami pokrije. Nakon 24 sata gleda se, kolika je toplina. Nije li narasla
više od 16—18 stupnjeva, onda se u mješavinu utisnu komadi Idila (legla) u
veličini ovećega oralia i klijalište se opet pokrije«


Skoro zatim opazit će se, kako se kroz klijalište vuku biele niti; na to ga treba
pokriti tri prsta visoko listenom zemljom, ili zemljom iz kojeg kiijališta. Ta se zemlja
uravna i malko protla6i. Ima li u mjestu, gdje je klijalište, puno vlage, to vanredno
škodi i može Sitav podlivat osujetiti u najkradem vremenu. Ako je zemlja posve suha,
smije se samo ona nakvasiti. Za 4—6 mjeseca dobije se u tili klijalištib cbampignona,
koji će uloženi trud obilno i stalno naplatiti.


Uporaba trieslovino. Znamo za mjesta, gdje ima više kožara i opančara, te
oni gotovo ne mogu naći čovjeka, da ib liši trjeslovine^ koja jim uzaludo zauzima prostor
^i dvorištu. Meću ju u brpu te čekaju, hoće li tko za nju da pita. Mnogi gospodar
imao bi nastojati, da izkaže ljubav tim obrtnikom i da sebe okoristi, mogao bi trjeslovinu
odvesti u vrt ili voćnjak, Izkustvo je već davna učinjeno. Tim se ne kaže ništa
nova^ ali je vrieđno ponoviti staru dobru stvar, dok ju riedko tko uvažava.


Trjeslovina je dobra da se njom obloži stablo. Pokušajte pa ćete vidjeti, da će
se grane na tom drvetu pomladiti i ojačati, lišće biti će crno zeleno, jer će primati
iz trjeslovine tvari, koje su veoma koristne. Ne bojte se, da će vam biti manje soĆno
ili slastno. Na tlu hladnu, tvrdu i ilovastu možete da trieslo lopatom ukopate u zemlju,
pa će vam omekšati^ te postati rahla i sipka.


Na vrtu možete da mlad presad pokrijete trjeslovinom; za sušnih godina ne
ćete morati toga prostora zalievati, a dobiti ćete plodine prvoga reda glede ljepote i
krupnine.


Jagodnjaci, ako´ se pokriju trjeslovinom, očuvati će se od grĆica hruštovih, pak
će se brzo i liepo razvijati 1 tjerati svieže iz vitica. Oko stabla može se nasipati trjeslovine
do 70 centimetara visoko, a na vrhu zeleni 4—6 centimetara.


Životinje pogadjajii dobu (vrieme)„ Posve neodvisno od meteroložkih promjena
vremena reć bi, da mnoge životinje imaju posve dobar pojam o vremenu ili dobi,
dapače i o stanovitom satu.


Pripovjeda njeki mofcrilac, da je jedan majmun Orang-Utang išao spavati redovito
u izvjestni sat, te da je zorom svaki dan u izvjestno vrieme ustao.
Ako motrimo jazavca, onda ćemo opaziti, da se on uviek u izvjestno vrieme povrati
u svoj ležaj (jazavinu) sa svoga noćnoga klatarenja.


H. Wood priča, da je njeka mačka dobro upamtila sat, kad je njezin bolestan
gospodar liek pio, te je svaki dan redovito probudila po danu i po noći svoga gospodara
u isti sat, a riedko bi so pobunila samo za nekoliko časaka.
Slični primjeri opažani su i kod psa.


Zanimiv slučaj pripovieda L. de Gouvusells iz Veveya na genevskom jezeru.


Njeki liečnik Imao je psa, koji ga je posvud sliedio. Liečnik obićavao je svakog
četvrtka otići u Lausanu, kuda je parobrod lieti točno u 1 sat zaplovio, a vraćao se
u Lausaunu u G sati na večer. U zimi zaplovio je parobrod u Lausannu u 11 sati
prije podne, te se vraćao natrag u 5 sati poslie podne.


Poslle njekoliko godina umre liečnik, ali vjeran pas išao je redovito dvie pune
godme Tstnn putem u nadi, nebi U svoga gospodara u Lausanni opet našao. Pas je
dobro zapamtio vrieme odlaska i dolazka parobroda kako lieti, tako i dmi.