DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 444 — Tko hoće da neki prostor opredieli za kulturu bilo sad u kolnici, staji ili biljevistii; neka uzme friške konjske balege, koja se na polovicu pomiega s busenastom zemljom. Ta se mješavina donese aatlm na mjesto, priredjeno za klijanje, koje treba da je toplo, tamno i od promaje zaštićeno. Mješavina se naslaže 50—80 cm. visoko i premeće se tako dugo, dok nepostigne 18*^ E. Na to se kiijalište uravna, stlači, ter pokrivali ili škrinjami pokrije. Nakon 24 sata gleda se, kolika je toplina. Nije li narasla više od 16—18 stupnjeva, onda se u mješavinu utisnu komadi Idila (legla) u veličini ovećega oralia i klijalište se opet pokrije« Skoro zatim opazit će se, kako se kroz klijalište vuku biele niti; na to ga treba pokriti tri prsta visoko listenom zemljom, ili zemljom iz kojeg kiijališta. Ta se zemlja uravna i malko protla6i. Ima li u mjestu, gdje je klijalište, puno vlage, to vanredno škodi i može Sitav podlivat osujetiti u najkradem vremenu. Ako je zemlja posve suha, smije se samo ona nakvasiti. Za 4—6 mjeseca dobije se u tili klijalištib cbampignona, koji će uloženi trud obilno i stalno naplatiti. Uporaba trieslovino. Znamo za mjesta, gdje ima više kožara i opančara, te oni gotovo ne mogu naći čovjeka, da ib liši trjeslovine^ koja jim uzaludo zauzima prostor ^i dvorištu. Meću ju u brpu te čekaju, hoće li tko za nju da pita. Mnogi gospodar imao bi nastojati, da izkaže ljubav tim obrtnikom i da sebe okoristi, mogao bi trjeslovinu odvesti u vrt ili voćnjak, Izkustvo je već davna učinjeno. Tim se ne kaže ništa nova^ ali je vrieđno ponoviti staru dobru stvar, dok ju riedko tko uvažava. Trjeslovina je dobra da se njom obloži stablo. Pokušajte pa ćete vidjeti, da će se grane na tom drvetu pomladiti i ojačati, lišće biti će crno zeleno, jer će primati iz trjeslovine tvari, koje su veoma koristne. Ne bojte se, da će vam biti manje soĆno ili slastno. Na tlu hladnu, tvrdu i ilovastu možete da trieslo lopatom ukopate u zemlju, pa će vam omekšati^ te postati rahla i sipka. Na vrtu možete da mlad presad pokrijete trjeslovinom; za sušnih godina ne ćete morati toga prostora zalievati, a dobiti ćete plodine prvoga reda glede ljepote i krupnine. Jagodnjaci, ako´ se pokriju trjeslovinom, očuvati će se od grĆica hruštovih, pak će se brzo i liepo razvijati 1 tjerati svieže iz vitica. Oko stabla može se nasipati trjeslovine do 70 centimetara visoko, a na vrhu zeleni 4—6 centimetara. Životinje pogadjajii dobu (vrieme)„ Posve neodvisno od meteroložkih promjena vremena reć bi, da mnoge životinje imaju posve dobar pojam o vremenu ili dobi, dapače i o stanovitom satu. Pripovjeda njeki mofcrilac, da je jedan majmun Orang-Utang išao spavati redovito u izvjestni sat, te da je zorom svaki dan u izvjestno vrieme ustao. Ako motrimo jazavca, onda ćemo opaziti, da se on uviek u izvjestno vrieme povrati u svoj ležaj (jazavinu) sa svoga noćnoga klatarenja. H. Wood priča, da je njeka mačka dobro upamtila sat, kad je njezin bolestan gospodar liek pio, te je svaki dan redovito probudila po danu i po noći svoga gospodara u isti sat, a riedko bi so pobunila samo za nekoliko časaka. Slični primjeri opažani su i kod psa. Zanimiv slučaj pripovieda L. de Gouvusells iz Veveya na genevskom jezeru. Njeki liečnik Imao je psa, koji ga je posvud sliedio. Liečnik obićavao je svakog četvrtka otići u Lausanu, kuda je parobrod lieti točno u 1 sat zaplovio, a vraćao se u Lausaunu u G sati na večer. U zimi zaplovio je parobrod u Lausannu u 11 sati prije podne, te se vraćao natrag u 5 sati poslie podne. Poslle njekoliko godina umre liečnik, ali vjeran pas išao je redovito dvie pune godme Tstnn putem u nadi, nebi U svoga gospodara u Lausanni opet našao. Pas je dobro zapamtio vrieme odlaska i dolazka parobroda kako lieti, tako i dmi. |