DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1893 str. 6     <-- 6 -->        PDF

_. 404 -"


miče u Galac, odkle se izvoz po moru svako godine uvećava i potiskava r,a?a
poriekla po puno boljoj kakvoći materijala, S druge strane cle/ai se bolje od
naše robe nordičko drvo i pitshpine, koji dolazi \z Amerike; osobito ovo drvo,
koje se svojom vrstnoćom sudara s našim arišem i hrastom, nije za trošce
skuplje od naše jelovine, pa radi toga mu se, gdje se samo može, privoljuje.
Ta nije li značajno, da se za gradnju plovnoga docka na Kieci nzima pitshpine.
Zato se može razumjeti, kako se je moglo odavle, odkud je još pred 3 godine
50—70 brodova s teretom meka liesa odilazilo put Franeuzke, Algira i Tunisa,
a uzdržavala se je redovita i znatna prodja za Aleksandrijii i Grčku, u minuloj
godini pored jako sniženih ciena odpremiti jedva polovicu toga u Francuzku
i njezine afričke pokrajine, a u Egipat i Grčku samo posve malo, dočim


se je izvoz preko Galaca Dusuprot u istom razmjeru umnožio.


Da se na?a prekomorska trgovina u meku liesu posve ne odrine. čega se
je bojati, ima samo jedna pomoć i ova je u tom, đa se olakša dovesti u konkurenciju
bolju kakvoću materijala, ako se preinači doznačni postupak kod
navedenih šuinovlastnika. Ova preinaka nebi bik na štetu ni po šumsko gospodarstvo,
već prije koristna, jer stabla, koja su kod 45 do 55 cm debljine
doista takodjer već stara, ali bi davala još zdravo tvorivo, ostavljena duže na
panju, takodjer će prestariti i sprhnuti.


Želimo i nadamo se, da će se ovo na mjerodavnom mjestu što prije uvidjeti,
dok bi to moglo još pokoristiti razvoju naše šumske trgovine.
Domaći naš prijazni izvještač na senjskom tržištu razjašnjuje nam
još prilike našega drvotržtva pogledom na produkciju jelova i bukova liesa.


Za drva ogrievna glavni je trošac Italija, nu Mletke netrebaju više prvanje
količine, jer su tamošnje staklarske peći preuredjene na kameni ugalj.
Zato su cieiie malaksale, te se prodavao prostorni metar prvoga razreda po
3 for., oblici po 2 for, 10 novč.


Za bukovinu glavno je naše tržište Španjolska, ali od polovice godine,
odkad je tamo stupio u život viši carinski cjenik, izvoz je u španjolske luke
jako nazadovao, K tomu uzela je tamo silno se takmiti s nami u vrstnoći i
cieni siavoaska bukovina, koja se koristuje željezničkom dopremom, te potražuje
sada prekomorska tržišta preko Rieke i Trsta. Ciena jo veslom i vratilam
podjednaka kao i ]ani.


Duge se bukove neprestano malo pitaju, te im ciena pada. Postiglo se
18 do 22 for, za 1000 kom.


Jelovi iies nalazi vrlo slaba prodju. Grčka, koja je prvo rado kupovala
naše piijenice tanke i debele, danas je prestala sasvim dolaziti nu. naše tržište.
Danas ne traži više ni oblih ne obradjenib trupaca, koje je knpovala u povodu
visoke carine na piijenice, kad je bila time zapriečena uvoziti brvna od 10 cm
debela. Sva je trgovina s Grčkom zastala pod udaron? ogromnoga ])rio.n, koji
njezinu valutu obezvredjuje. Za Francuzku ne ište se ni malo izradjene robe
kao piljenicej koje iztiskava visoka earinaj već jedino njeAio klada. Klade su