DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 466 — 3. izkaz o površini pašnjakah, koja je razvrštena obzirom na postojeće političke obćine, 4. izkaz o površini pašnjakah, koja je razvrštena obzirom na postojeće političke obćine i obzirom na ustanovljenu razdiobu pašnjakah , koja ima biti podlogom za obračun svake godine unišle travarine, 5. izkaz o vrsti i broju blaga, koje se na pojedine pašnjake, paše odnosno popaše radi, dognati smije, 6. ključ za razdiobu svake godine unišle travarine izmedju kr. državnog šumskog erara i političkih obćinah, obzirom na ustanovljenu razvrstbu pašnjakah u skupinu I. (A. I. do A. XXI. i B. I. i B. II.) i u skupinu II. (B. III. do B. XV.). U Zagrebu, dne 20. ožujka 1891. Dragutin grof Khuen-Hedervary v. r. 0 uvjetih života šumskih zareznii Po predavanju sveučilištnog prof. dr. Holodkovskog u Petrogradu. I. U šumskom gospodarstvu težilo se je njekada, da se uzgoje čiste šume t. j . odgojivao se je mladik iz jedne vrsti šumskog drveća. Mishlo se je, da na stanovitom tlu najbolje može uspievati i stanovita vrst šum. drveća i da smjesa utiče vrlo štetonosno na razvitak glavne vrsti, koja prevladjuje u pomladku ili u šumi. Na mnogih mjestih u Njemačkoj davali su četinjačam uviek njeku prednost pred listnjačami. Pače i medju četinjačarai izabirili su pojedine vrsti, tako primjerice medju svimi vrsti četinjača najviše su razmnožavali jela ne samo radi lake proizrodnje, nego i radi samih finaneijalnih obzira, Šumari su se trudili, da prirodne t. j . mješovite šume pretvore postupice u čiste šume, te ako je moguće, da pretvore ponajpače u čiste četinjače. Na svih pješčarah, na kojih, kako je poznato, najbolje uspieva bor, uzgajao se je čist podmladak. Ali vremenom i ovaj naum o prevagi čistih šuma nad mješovitimi gubio je malo po malo svoju važnost iz mnogih gospodarstvenih razloga, a ponajpače radi kvara, kojega čine šumski zareznici u čistih šumah. Spomenuli smo u članku „Značaj zareznika u šumarstvu", da četinjače mnogo više stradaju od zareznika, nego listnjače. I ako se ciela šuma ili šumski podmladak sastoje posve iz jedne koje mu drago vrsti četinjača, recimo iz jele, bora ili smreke, lako je pojmiti, zašto se tu i zareznici razmnožavaju veoma silno, |