DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 467 — Ako se slučajno u takovoj čistoj šumi pojave škodljivi zareznici, pa bilo i u manjoj količini, te snesu jaja, onda će njihovo potomstvo u svojoj okolici sigurno naći obilate hrane. Nova generacija zareznika razviti će se i razmnožiti vrlo brzo. Ali ako se u mješovitoj šumi pojave ličinke ili gusjenice kakvog mu drago škodljivog zareznika, a recimo, da i sa jedne vrsti šum. drveća unište sve lišće, onda vrlo često prelaze na drugu vrst drveća, koja jim nije poćudna za hranu, te se moraju seliti za hranom dalje. Kod prelaza sa jednog stabla na drugo ili od jednog mjesta na drugo, pogibaju mnoge gusjenice od ptica ili od drugih zareznika ili parazita, odnosno one uginu bez hrane. U čistih šumah pako nalaze zareznici hranu mnogo laglje i brže. Osim toga valja obzir uzeti i na to, da najškodljiviji zareznici pripadaju običnim, skoro posvud razprostranjenim vrstima i da se oni razmnožavaju vrlo brzo. Uzmimo primjerice razmnožavanje leptira gubara i većeg jelovog koroždera (Tanicus typographus). Gubar snese po 150 jaja. Veliki jelov korožder snese po 90 jaja i ima po tri generacija. Ako sad uzmemo, da se iz svih 90 jaja izlegu samo ´/´ zdravih ženka, onda će u drugoj generaciji biti snešeno -^9 0 = 30.90 = 2700 jaja, a u trećoj " ^ 90 = 900.90 = 81000 jaja. Dojdućega proljeća u prvoj generaciji (u travnju-svibnju) snesu 2700 ženka (svaka po 90) svega 2,430.000 jaja. Kod ovako silnog razmnožavanja kod sigurne hrane netreba se ni najmanje čuditi onom silnom i brzom razprostranjivanju tipografa u jelicih. Da pako baš čiste šume ponajviše podpomažu razmnožavanje zareznika, pokazuje nam izmedju ostalog i to, što i u prirodnih negajenih šumah, ako se slučajno sastoje samo iz jedne vrsti šum. drveća, zareznici tako silno pustoše, kao što i u šumah gajenih. I tako djelomice i sama priroda, a djelomice i gajenjem nedoglednih čistih šum^ podpomažu razmnožavanju zareznika. Ako k tomu pridodamo još i to, da takve čiste šume imaju sve uvjete za uspješan razvitak zareznika, onda bi se zaista morali čuditi, kako su opustošenja tako riedka, kao što su po gdjekad tako ogromna. Za naše pak šume, ma da su one prirodne i većinom mješovite, možemo reći, da imaju sve uvjete za razvitak i razmnožavanje škodljivih šum. zareznika. Način gospodarenja stvara u šumi takove uvjete i podjedno iztrebljuje šume. Našim šumam danas su najveći neprijatelji: sjekira i pila. Po brdih i po ravnicah razležu se svaki dan bezkonaćni odjeci od pada oborenih debala. Da li će biti tako sve donle, dok šume traju? 0 tom pitanju treba da svi vodimo brigu pojednako. Pitanje je, zašto se škodljivi zareznici nepojave svake godine u velikoj količini, nego samo periodično t. j . od vremena na vrierae? Ako škodljivi šum. |