DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 4G8 —


zareznici spadaju u obće medju običnu vrst, koja se silno razmnožava, onda se
pita, odkud dolazi to, da se oni u stanovitoj godini u silnoj množini pojave?


Prva misao, koja nam se na ovo pitanje namiće, jest ta, što se neobična
pojava škodljivih zareznika protumačiti može tim, da leptiri iz bliže ili dalje
okolice, u kojoj su, naletavaju sve dalje, kao što se to vidi po ogromnom preletu
leptira od gubara i t. d., koji je prelet uzrokom neobičnog i silnog opustošenja
mnogih voćnjaka i šuma. Dapače drži se, da je bilo slučajeva, kad
su i korožderi hrpimice preletavali iz jednog mjesta na drugo, prem oni u
obće ne imaju bog zna kakve snage za letenje, a njeki medju njima nikako
niti ne lete. U takovih slučajevih ne može se šteta izbjeći, te se valja truditi,
da se većoj šteti samo predusretne, koliko je samo moguće i ništa više.
U š^umi, u kojoj ima trulih i osušenih ili u obće ranjavih stabala, počimaju
se radjati i takovi zareznici, koji zaista nisu u stanju naškoditi zdravom drveću,
ali napadaju slabije i kržljavije drveće. Pogledom na veličinu štete ovakovog
napadaja zareznika zaista je strahovit. Čitave šume od listnjaća usred
lieta stoje gole bez lista kao mrtve u jeseni, a četinjače, kad izgube svoje
četinje, vrlo se često i osuše. I takovu štetu, ako se smijemo poslužiti patoložkim
izrazom, možemo nazvati oštrom štetom.


Oštra bolest zove se u patologiji ona bolest, koja se iz nenadanog uzroka
razvija vrlo žustro i na brzo uzme ozbiljni i opasni karakter. Zaista takove
bolesti uzdrmaju cieli organizam i mogu biti vrlo opasne — imenito za slab i
osjetljiv organizam, ali kad jih on sretno pretrpi, oporavlja se vrlo brzo i
postane podpuno zdrav.


To isto biva primjerice i onda, kad gusjenica Ocneria dispar posve obrsti
listnjaču. Ovakova šuma ma koliko mu drago postradala. ipak se tečajem
istog lieta zaodjene novim i svježim listom, te se tako opet oporavi. Za četinjače
pako slične su ozlede mnogo opasnije. Ali ako je primjerice borik napadnut
od gusjenica leptira Ocneria monache, onda tvrde njeki, da nije potrebito
preduzimati nikakova sredstva proti tomu, jer su sva sredstva preskupa,
medjutim i ta gusjenica nije boriku vooma opasna. Posve je drugačije za jelovu
šumu, jer je ona vrlo osjetliva poslie gubitka većeg diela svojih četinja,
pa se uviek i posuši. U jeliku potrebito je dakle preduzeti sva moguća
sredstva.


U svakom slučaju iznenadno pojavljenje u velikoj količini zareznika redje
biva, a isto tako i njihov prelet sa strane. Često se njihovo množenje niti
neopaža postupice na samom mjestu u šumi. O/o umnoženje biva skoro bezprekidno,
naročito u čistih šumah, pošto one imaju i više uvjeta za život i
razvitak zareznika. Glavni uzrok, s kojega se zareznici postupice i lagano razmnožavaju
u šumah jest taj, što i u samoj prirodi ima bezbroj faktora, koji
ograničuju njikovo naglo razmnožavanje. Ali kad i nebi bilo toga, onda bi se
jednoč već pojavljeni zareznici u množini razmnožili tako brzo, da bi mogli za
kratko vrieme podpuno uništiti šume.