DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 469 — Njekoji prirodni faktori, koji prieče umnožavanje zareznika u šumi, spomenuti su već prije. Medju ovakovimi na prvo mjesto dolazi toplota, te u obće meteorologički uvjeti. Toplo i suho lieto podpomaže razmnožavanje zareznika, a hladno i mokro lieto naprotiv prieči umnožavanje istih. Osobito ubitačno djeluje na zareznike brza promjena toplote t. j . promjena toplog i hladnog vremena n. pr. s jeseni i s proljeva. Od takovih promjena poginu mnoge gusjenice, imenito nepokrivene dlakarai (Trahea piniperda). Osim prirodnih uzroka spomenuti ćemo i bolesti zareznika, koje se pojavljuju kao zaraza medju njima razvitkom gljivica na njihovom tielu. Zatim spomenuti valja ptice, te njeke utamanjivaće rareznika i napokon njeke parazite iz roda ihneimonida i tahina. Gljivice, proizvodeći česte zaraze raznih bolesti na zareznicih, znatno umanjiiju njihovu množinu i suzbijaju naglo razmnožavanje. Koliko su one štetne po razmnožavanje zareznika, razabire se iz njeke glavne bolesti njihove — naime muskardine, koja se pojavlja na svilcih (Bombix mori). Na gusjenici, koja je poginula od gljivice Botrytis Bassiana (iz hrpe Pyrenomycetes), izrašćuju razgranjeni i bezbrojni konci, koji imaju na vrbovih okrugljaste snopiće. Kad ovakove spore ma kojim načinom napadnu zdravu gusjenicu, počrau se razvijati na njoj u tanki končić, koji probija kroz kožu i pod njome razraste i razgranjuje se i dalje po svom tielu gusjenice. Na krajevih ovakovih končića razvijaju se sada cilindričke spore, te se odiele od končića i onda slobodno plivaju po krvi gusjenice. U krvi gusjenice razvijaju spore drugo pokolenje cilindričkih spora. Iz cilindričkih spora razvija se končasta gljiva, od koje gusjenica postaje mekana, te onda ugine. Ovu bolest razpoznati ćemo izvana po ugasitih žutih pjegah na koži gusjenice. Pjege se pojavljuju osmog ili devetog dana poslie zaraze. Tada gusjenica obično ništa ne jede, ona se nekreče i napokon ugine za dva tjedna od dana zaraze. Mrtva gusjenica ma da je mekana postala, vrlo brzo opet postane tvrda uslied daljeg razvitka gljive u njoj. Cielo njezino tielo izpunjuje se gljivicom. Ako se takova gusjenica na vlažnom mjestu nalazi, onda kroz nju proraste gljivica dalje, noseć na sebi okruglaste spore, od kojih smo počeli opisivati bolest. Muskardina ne napada samo svilce, ona ubija i razne druge gusjenice, medju koje brojimo i gusjenicu borovog svilca (gastropacha pini)^ koja je vrlo opasna četinjačam. Ova se je bolest pojavila u Franceskoj na svilcu u prvoj polovici ovoga stoljeća. Sad pak gotovo ni nenapada svilce, nego ju je zamjenila druga bolest zvana „pebrin." Veoma jo opasna po zareznike i gljivica iz hrpe Eutomophthorea-e. Ako spore ovakove gljivice dodju na kožu gusjenice, onda i one brzo urašćuju i razgranjuju se po cielom tielu. Za vrieme bolovanja gusjenica izgleda zdrava, |