DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
_ 470 — samo je troma i nekreće se. Ako gusjenica ugine, onda gljivica proraste kroz njezinu kožu, tvori spore i pokrije pljesan. Kad kad bude, da gljiva i neproraste iz gusjenice, nego u njenom mrtvom trupu tvori takozvane dugovječne spore. Iz ove hrpe Entomophthorea-e osobito je važna gljiva Entomophthora aulice, pošto ona izmedju ostalih zarazuje i gusjenicu Trahea piniperda. Gljive unašaju medju zareznike čitavu epideniju, a ovo po lakoći zaraze i hitrini razprostiranja veoma silno suzbija njihovo razmnožavanje. Brzo razmnožavanje zareznika prieče i njeke životinje. Medju njimi ponajvažniji su stanoviti sisavci, ptice i zglavkari. I amfibije, zmije i gušteri takodjer utamanjuju njeke zareznike, samo mnogo manje. Medju sisavce u prvom redu dolazi krtica (Talpa Europea) i mrmak (sorex vulgaris). Obje ove koristne životinjice rijući zemlju uhode i utamanjuju mnoge ličinke škodljivih zareznika. I leteći misi vrlo su važni utamanitelji noćnih leptira n. pr. svilca i t. d. Ovamo brojimo kao najvažnijeg Xesperugo noctula, jer živi u šumi. Od ostalih sisavaca spomenuti ćemo i krmke (svinje) pritome, a isto tako i divlje svinje, jer utamanjuju mnoge zareznike i njihove ličinke kod rovanja tla. Ptice su još važniji utamanitelji škodljivih zareznika. Medju njima je najkoristnija u tom pogledu kukavica (Cuculus canorus), jer se ona hrani izključivo zareznicima, a osim toga vrlo je požđrljiva, pa jede i najdlakavije gusjenice, od kojih se odklanjaju sve druge ptice. Veliku korist pridonašaju i djeteli, a imenito mali đjetlić (Picus minor), jer se hrani sa sitnimi zareznici, koji su najopasniji po šumu, kao n. p. ličinke od koroždera, vadeć jih vješto izpod kore stabala. Vuga (Criolus galbula) takođjer jede gusjenice kao i kukavica. Sjenice (Piridae) skačuć cieli dan i godinu po drveću, brižljivo pretražuju sve pukotine na drveću i utamanjuju silnu množinu jaja zareznika u raznom stadiju njihovog života. Napokon medju iztrebljače zareznika spadaju brljci (škvorci, Sturnus), carići (Regulus), pliske (Motacila), drozdovi (Turdus) i mnoge druge ptice. Medju zglavkare, ako ovamo neubrojimo i dvonoge i mnogonoge (Chilopada), iz kojih su njeki vrlo koristni u šumarstvu (Lithobius), valja spomenuti još i pauke (Arachnoide), te njeke od proždrljivih zareznika. Pauci love i tamane različite škodljive zareznike, imenito biljne vaši krilate generacije (Aphis, Chermes). Od proždrljivih zareznika koristne su mnoge ličinke. Tako primjerice roda zujalica (Calosoma, sjcophanta, inquisitor i t. đ.), jer jedu mnoge škodljive gusjenice. Takođjer i sićušne ličinke roda Staphjlinidac (Homalota, Homalium, Plaeusa i t. d.) živeći pod korom drveća iztrebljuju koroždere. Ličinka liepog šarenog Clerusa formicariusa, koja živi takođjer pod korom, utamanjuje mnoge škodljive zareznike. Lićinke mare (Coccinellidae) iztrebljuje biljne vaši i t. d. Zareznici iz drugih razreda od manje su važnosti u ovom pogledu. |