DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 472 —


Opaženo je već odavna, da veoma silno umnožavanje škodljivih zareznika


može trajati samo njeko kratko vrierae. Obično baš u toj dobi pojavljaju se


zaraze parazitnih gljivica, paraziti zareznika i drugi njihovi neprijatelji.


S toga odmah poslie ogromne količine škodljivih zareznika vrlo brzo na


staje i njihovo padanje, a cesto posve izčeznu i mogu u dotičnom mjestu biti


riedkost na duže vrieme.


Tako primjerice za gubara zna se, da on dostiže vrhunac svoga razmnožavanja
tečajem tri godine, za koje vrieme strašno opustoši šume. Ali već
druge, a osobito treće godine od njegove pojave mnoge gusjenice počimaju bolovati
i mnoge uginu od raznih parazita, te ih idućeg ljeta ostaje mnogo
manje.


Spomenuli smo, da iznenadna i brza pojava škodljivih zareznika cesto nastaje
radi naleta ili preleta leptira sa strane, a sad ćemo razložiti, kako se
postupice obavlja ogromna pojava zareznika na samom mjestu u šumi.


II.
Mnogi šumski zareznici, koji postojano žive u njekoj šumi, a nepojavljuju
se u velikoj količini radi raznih ograničavajućih razloga, napomenutih jur prije
mogu se kod povoljnih uvjeta razmnožiti u ogromnoj količini i šumu strahovito
opustošiti Ovamo brojimo u prvom redu koroždere


U vrlo mnogih slučajevih korožderi su posve nesposobni, da zdravom drveću
nanesu opasne štete. Kad korožder započme nagrizati zdrava drveća,
zaliva ga mezgra ili smola iz drveta obilno i on u njoj napokon i umre. S toga
korožderi traže oštećena drveća ili nasječena, izvaljena olujom i t. d. u obće.
takovo drveće, koje ima malo soka, pa i takovo, u kojemu mezgra slabo kola
ili nekola posve. Takovog kunjavog, kržljavog i slabog drveća ima uviek u
svakoj šumi, pa ako se neuklone u pravo vrieme, onda se korožderi razmnožavaju
mnogo brže, jer nalaze za se vrlo udobnu hranu.


Kunjavost i slabost drveća mogu izazvati razni zareznici roda Curculionidae,
biljne vaši (Chermes. Lachus i t. d,), razhčite gusjenice (Fidonia piniaria,
Macaria liturata, Dasvchira pudibunda, Pjgacra bucephala), lažne gusje-.
niče t. j . ličinke (Lopirus Lyda) i t. d. u obće različiti zareznici, koji većinom
spadaju u kategoriju malo ili vrlo malo škodljivih zareznika. Ovi zareznici napose
odmah umanje povrede, koje nepovlače za sobom opasnu bolest drveća,
nu ako se takova šteta produži njekoliko godina uzastopce, onda počme drvo malo
po malo kunjati, venuti i postaje sve jače pristupno korožderima. Takove
štete mogu se zvati kroničnimi.


Kroničkimi bolesti nazivamo u patologiji onakovimi bolesti, koje organizam
nepodvrgavaju smrti neposredno, nego traju dugo i malo po malo sve
više podgrizaju mu zdravije. Takove bolesti nisu tako jake i snažne, kao što
su oštre i brze, te se lieče mnogo teže, naročito kad se zapuste, a zapustiti
jih je vrlo lako, pošto je prvi pojav bolesti odmah vrlo slab i neznatan. Uslied