DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 473 —


ovoga kroničkoga zaboljavanja bivaju u obće opasnije ovakove bolesti od obifinih,
te njekoji zareznici donašaju šumi kroničke povrede, kao što to čine upravo
korožderi (Pisades i drugi) te su vrlo opasni po šume.


Ako kroniSka bolest dostigne izvjestan stupanj razvitka, onda se ona pooštrava
t. j . prima karakter ozbiljni i veoma opasni za život. Isto tako i korožderi,
koji se postupice razvijaju u šumi, ako se iz nje u pravo vrieme neuklone
bolestna i oborena stabla, mogu se napokon pojaviti u takovoj ogromnoj
množini, da jim nebude dovoljno bolestnih i slabih stabala, a tada napasti će
u nuždi i zdrava stabla. Množina ovih malih zareznika ugriza se u koru, u
kojoj onda legu svoja jaja. Pri tom istina zalieva drvo zareznike svojim sokom
ili smolom, čim mnoge i ubija, ali se pojave i navaljuju sve mladje i novije
generacije korožđera, i drvo izranjeno na mnogo mjesta izgubi mnogo mezgre,
oslabi i postaje pristupačno zareznikom. Za dokaz toga mogli bi ovdje navesti
bezbroj primjera, izpitanih i izvidjenih na samom mjestu djelovanja.


Iz gorečenog jasno je, da mnogi zareznici mogu biti škodljivi tekar onda,
kad je stanovito drvo bilo izloženo napadaju drugih zareznika. Tu štetu ili
povredu kao [drugostepenu valja razhkovati od prve, koju izvjestni zareznici
učine neposredno. Najbolji primjer prve štete jest onaj, kojega čine gusjenice
leptira gubara brstom lista ili četinja, a najbolji je primjer druge štete, koju
čine korožderi. Ako odmah poslie napadaja na jelik gusjenice gubara slučajno
napadnu neozledjene jele i veći jelov korožder (Tomicus typographus), onda jih
posve uništi.


Dakle pojav škodljivih zareznika u velikoj množini može se pripremati
postupice i neosjetljivo tečajem mnogo godina, a uz pripomoć drugih zareznika
ili gljivica (spora), samo ako se nad šumom nevodi nadzor i ako se oštećena
i bolestna stabla neuklone iz šume u pravo vrieme. Prema tomu glavni
je uzrok ogromnom razmožanju zareznika u šumi obično lošo gospodarenje,
kojemu je prva dužnost, da se pobrine o predupredjenju svake štete u šumi.


Ajde sad da vidimo, kakova sredstva mogu biti uspješna u racionalnom
šumskom gospodarstvu, kojimi bi se suzbijao iznenadni i nagU pojav zareznika
u stanovitom mjestu i okolici.


Iz onoga, što je dosad rečeno o čistih šumah, razabire se, da je potrebito
po mogućnosti pouzgajati mješovite šume t. j . pored glavne vrsti, koju
gojimo, uzgajati s njome u smjesi i druge podredjene vrsti. U mješovitih
šumah mnogi zareznici, koji se hrane jednom vrsti šumskog drveća, ne mogu
biti tako opasni, niti može odnjih velike štete biti, a medju škodljivimi zareznici
veoma je mnogo takovih, koji se hrane jednom vrsti šum. drveća. Mnogo manji
broj hrani se njekolikimi vrsti, a vrlo jih je malo, koji se u tom pogledu mogu
nazvati mnogojedi.


Gusjenice leptira Trache piniperdae i Fidonia gastropacha, pini, vrlo nerado
napadaju i na drugo drveče, na pr. na jelu. Korožder tipograf (Tomicus
typographus) napada samo na jelu, korožder stenograf na razne vrsti bora (Pinus
sylvestris, Pinus cembra i t. d.)


Kao primjer mnogojeda spomenuti ćemo gusjenice roda Liparidae: očne