DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 474 ria monacha, a naročito beneria dispas. One se hrane lišćem i četinjami vrsti šum. drveća, dapače one jedu i zeljasto bilje i trave. Razumjeva se, da glede mnogojedih zareznika mješovite šume nipošto ne mogu zapriečiti njihovo umnožavanje, ali netreba zaboraviti, da je velika većina škodljivih zareznika jednojedi ili se u skrajnom slučaju hrani samo njekojimi vrsti drveća. Povodom ukazane razlike izraedju raznih vrsti šum. drveća kod napadaja zareznika, pa upravo i kod napadaja! mnogojedih zareznika, moramo takodjer primjetiti, da dok njeke vrsti drveća podpuno propadaju, dočim druge prebole, poemu se otimati, razvijati, zaklanjajući i dalje tlo, a održavajući ga u pošumljenom stanju. Tako je god. 1853. u njekih predjelih u Njemačkoj gubar posve iztriebio jelove šume. Ali u tih predjelih pod jelom neopaženo podizao se je i hrast, koji je bio zagušen, a na koga šumari nisu obraćali nikakovu pažnju, te kad je jelova šuma bila uništena, on se je snažuo otrgao, razrasao tako, da je zakrilio sve tlo i postao glavna vrst šum. drveća, te su dotični jelaci CTschulkinnea) dobili ime „Eichvvald" t. j . hrastove šume, ma da u prijašnjoj osnovi šume nije ni bilo spomena o hrastu. Jednaki uzrast drveća takodjer ide na ruku razmnožavanju škodljivih zareznika. Opaženo je, da zareznici osobito mnogo nauašaju kvar šumi. u kojoj su sva drveća jednog uzrasta ili visine. Dakle radi predupređjenja šuma potrebito je, da se nastoji o tom, da mladja drveća budu u smjesi sa 8tarijimi_ Pošto veoma mnogo vrsti škodljivih zareznika radje napada ili upravo samo napada na osušena, natrula ili bolestna drveća, lako je pomisliti, kako je važno svimi sredstvi briniti se, da se održe šume u podpunom zdravlju u svrhu, da se tim preprieči nagli pojav škodljivih zareznika. Razumjeva se, da je radi toga potrebito birati za razsadoik zdravo sjemenje, zdrave i snažne presadnice ; pobrinuti se o popravcih i gnojenju tla; zaštićavati staro drveće, a bolestno i oboreno uklanjati u sgodno vrieme. Tako isto ne treba dozvoliti, da dulje vrieme leži u šumi gradja, drva, dakle u obće izradjeni drvni materijal, jer on pomaže razmnožavanju zareznika i pojavi njihovoj u množini. Osim ovih obćih sredstava, ima još i mnogo drugih, koji se primjenjuju različito, gledajući na to, koja se vrst škodljivih zareznika pojavila i na kojoj vrsti drveća. U vrst najvažnijih predupredjujućih sredstava na prvo mjesto dolazi motrenje i proućavanje života zareznika u samoj šumi. To proučavanje stoji u tiesnom savezu sa njegovanjem šume. U ostalom postoji još cieli red znakova, po kojih razuman šumar vrlo lako može predvidjeti nastupanje ili iznenadni pojav strahovite epidemije i zapriečiti ju. Slaba ili riedka krošnja (lišća ili četinja), smola, koja u kapljah iztiče iz kore i zatvrdi na njoj u obliku žutih, a kasnije bielih piega ; smolotečina, odgriženi komadi lišća ili lišća ili četinja opalih na tlo, a pod njekim drvećem i čitave hrpe gusjeničkih izmetina, — sve su to jasni znaci, po kojima se može upoznat sa životom šum. zareznika, te bez pogrieške opredieliti mjesto štete i vrsti škodljivih zareznika. |