DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 484 sjekao
je najljepše, a dakako i najzdravije stabalje, a ostavljao ili preguste
hrpe ili plješine i to je uzrok, da su ti t. zv. prestari hrastici doista ostanci


pustošarstva, al za to bi morala biti prva i sveta briga šumarska uzdržati ono
stabalje, što još napredovati može a još nikada redovito provedeno
pr 0 r e d j i V anj e ili iztrebljivanje ili prebiranje, kako taj posao krstiti izvolite,
imalo bi kroz sve šume stare sistematično zaredati, ma i unutar etata, a
uz to neka bi se i sje6ine nizale, da se i paradnoj šabloni udovolji, pa vremenom
ipak normalno stanje postigne!


Gospodin pisac hoće za volju kopije škole, koja se za naše okolnosti pod
nipošto kopirati neda i da se figuraciji na papiru udovolji, al da to stoji šumovlastnika
neizmjerne žrtve — a zar se te želje nekrste naivnimi?!


Na posljedku, kako se hraštje izrađjuje i prodaje u nas kao i u Bosni?


Rekoste već i sam zdravo i bolestno — samo u nas ima veći broj zdravog,
nego u Bosni, al nezdrav hrast može biti sasvim trul i razto6en, pa i za gorivo
ili tanin bezvriedan, on može biti za domaće gradjevne i gospodarske svrhe,
al medju nezdravim hraštjem ima i najznamenitiji broj, iz kojeg se i najvrstnija
gradja ciepana ili rezana doista proizvadja — nu za koliko je odpadak
veći, povećavaju se izradbeni troškovi i rezultat robe biva manji, a polag toga
se i jeftinije hrast cieni, a tako i prodaje, a ako po hrastu takove robe i manja,
dolazi, to je ipak velik broj izsjećenog hraštja u Bosni potisnuo naše trgovce,
a znajte još zašto? jer je bosanski hrast brdski, gustih godova i najskupocjenije
kvalitete i neima „bedaka", a to se osobito traži. — Vidite dakle, da
može i nezdravo hraštje imati toliko i takove kvalitete u robi, da se ovo kupuje
i traži, a smješno mi je čuti, da mi niti zdravog hraštja prodati neraožemo
i da trgovci šumoposjednikom baš zdravo i za dalnji život najsposobnije
hraštje zapoviedaju prodavati — to je zaključak iz a—b— c škole, pa ću na
takovu tvrdnju kao šumar i šutiti s uvjerenjem, da toga nitko i onako vjerovati
nemože, tko zna, da se za kup naše hrastovine trgovci jagme.


Specialniji odgovor u tom predmetu spada u stručni list i tamo ako tko
želi mogu matematicnimi računi poslužiti i dokazati, da su moje tvrdnje doista
neoborive.


Na posljedku držim ovdje sgodno baš iztaknuti, da je stručni pretres naslovljene
zadaće vrlo potrebit i po naše šumarstvo od vrlo velike važnosti —
al u našem šumarstvu nije Križevac još zato dovoljnih sila uzgojio — mi nuždno
trebamo akademiju ili posebni šumarski fakultet, jer kako se iz veleprodaje vrbanjske
uvjerismo, gdje se erar malo ne i za 1 milijun forinti prikratio, proiztiče
jasno, da niti magjarski kapaciteti vriednost hrastika procienjivati neumiju,
te i oni šablone tjeraju, pa što da od njih naučimo?


U Kutjevu, 30. ožujka 1893.


M. R a d 0 š e V i ć, vi. šumarnik.