DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 488 — ruši, kao kod nas, jer je carid vrlo koristna ptica i u polju i u šumi, pa bi bilo potrebito, da se i u nas ta koristna ptičica štedi i čuva. Bieđka lovina. Da naročito i naša hrvatska lovišta obiluju srnjaci osobite veličine i prekrasnih rogova, mogao se je svatko medju inim uvjeriti i na prošloj jubilarnoj izložbi u Zagrebu. Nu na 28. srpnja t. g. ubio je i opet nađlovac vlastelinstva našičkoga i poznati lovac g. Kobert Wolf u tamošnjem vlastelinskom lovištu srnjaka osamnajsterca, koji je težio 211 klgr.! Doista eksemplar, koji bi bio bezđvojbeno zaslužio, da riesi naš zemaljski muzej, te kakovim se riedko koji revir podičiti može. Čestitamo sretnome lovcu ! Lov na ptice pjevačice u Dalmaciji. Piše nam prijatelj. Svakoga, koji je ljetos Dalmacijom putovao, morala se je neugodno dojmiti ona tišina, što no vlada po tamošnjih gajevih i poljah. Idud na milje daleko, niti sam čuo ni vidjeo ptica pjevačica. Pomislih u prvi mah, biti de tomu uzrok pomanjkanje živeža ili ini koji naravan pojav. Nu došav jednom na zadarski trg, imao sam šta vidjeti. Prodavahu se tuj na hrpe najrazličnije naše ptice pjevačice, poput zeba, češljugarka i t. d. sve „za pečenku" priređjene — komad po 10 novčida. Uhvatiše ih valjda mrežom u tolikom množtvu. Vided to, zazebe me pri srcu, a čudio sam se, da tamošnje oblasti takav barbarizam trpe uzprkos ustanova §. 2. zakona od 2. prosinca 1874. o zaštiti ptica pjevačica u Dalmaciji. Svakako znak velikog nazadka i nepoznavanja koristi tih nedužnih ptica u tamošnjeg naroda, a velike inđolencije od strane javnih organa uprave. Šumarsko-gospođarske izložbe biti će godine 1894. medju inim takođjer i u Ljubljani i Lavovu, te je u to ime jur kranjski sabor kranjskomu gospodarskomu đružtvu đopitao iz zemaljskih sredstva pripopiod u iznosu od 15.000 for., a i galićki sabor đopitao je u isto ime tamošnjem zemaljskom gospodarskom družtvu dapače i pripomod od 50.000 for. Da de pri tom i lov biti dostojno zastupan samo se sobom kaže. Ovdje nam je podjedno iztaknuti, da se i u Magjarskoj jur čine osobite pripreme za veliku zemaljsku izložbu, koja de se godine 1895. obdržavati u Budimpešti, a naročito se i magjarski lovci i lovovlastnici kao i magjarsko družtvo za gojenje lova spremaju, da u posebnoj izložbi što sjajnije predoče i cielokupnu sliku magjarskog lovstva. Za slučaj, da i naša domovina na toj izložbi bude sudjelovala, kao što ne ima dvojbe, da bude, bilo bi po našem mnienju svakako umjestno, da se i odnosnimi pređradnjami što prije odpočme, a navlastito to vriedi medju inim i za lovačku struku, za koju se valjani materijal tek sustavnim radom i to sporo sabrati dade, a dokaz tome i neumorni rad odnosnih odbora i izložbenih odsjeka u Magjarskoj. O lovstvu u Bugarskoj. U listu ,Der Waidmann´´ objelodanio je A. Schmitter članak o stanju lovstva u Bugarskoj, iz kojega sliedece saobćujemo : Bugarska je veoma bogata na divljači svake vrsti, a navlastito središnji Balkan od Slivna do prodora Iskre, kao i zapadni Balkan sve do Timoka i serbijanske granice. Što se prije svega tiče đlakara, to je najobičnija divljađ divja svinja, koju je nadi posvuda u hrastovih i bukovih žirovnjacih na čopore Isto tako razgranjene su i srne, te zečevi. Jeleni pako i opet ako baš i nisu riedki pojav, a ono se svakako dosta riedko gdje nalaze, a i to ponajprije samo po šumovitih predjelih iztočnog i zapadnog Balkana duž serbijanske granice, zatim po šumovitom gorju Rila, iztočno-rumelakom rodopskom gorju, po srednjoj gori, kao i po puštah Sakar planine duž granice iztočne Rumelije. Divokoz a takođjer je dosta razprostranjena po balkanskom poluotoku, a u Bugarskoj se navlastito zadržtije i po klisurah Rilogorja, kao i po sre |