DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 489 — dogorju na bugarsko-rumelskoj granici. Naročito ih pako imađe i u Rila gorju kod manastira Sv. Ivana liep broj. Od grabežljivaca jest najjači medjeđ, nu dok se je ovih u samom Rodopskom gorju u jednoj zimi znalo po 60—100 ubiti, to ih danas već dosta riedko imade, a i to samo još po nepristupnijih prašumom obraslih gorskih pređjelih. Bugarski medjed naliči najviše onomu, koga nalazimo i u Karpatih, a neodlikuje se baš osobitom jakošću ; boje je smedje, nu imade ih amo tamo i crnosmedjih. Na Balkanu i u srednjoj gori imade isto tako lovaca na medjeđe kao što u Rila gorju lovaca na đivokoze posvuda udomljenih. Pravom nesrećom se pako po zemlju moraju označiti kurjaci, kojih na sve kraje silesija imade. Preko ljeta ostaju po gorah, te ih je naročito i u zabitnih gorskih krajevih posvuda naći, nu zimi silaze i u nizine i ravnicu na plien. Njihova smionost i proždrljivost tad prevršuje sve mjere tako, da u to doba godine ne samo sve gorske prelaze čine opasnimi, no oni se znadu i noćju preko sniežnih poljana približiti ne samo selam, već i istim gradovom, gdje se po vanjskih ulicah za mjesečine skicu poput domaćih pasa. I s toga se za obranu proti njihovim napadajem svake zime po svuda po više hajka obdržavaju. Sokol se pojedince nalazi u iztočnoj Rumeliji kao i po Thračkoj ravnici, dočim ga po brežnatom zapadu ne ima kao ni n Srbiji. Lisica i divjih mačaka imađe naravno po šuma dovoljno, dočim se ri s samo vanredno riedko gdje nalazi, a i to samo još po Rila gorju. Ruju i srednjoj gori, te okoližju Burgasa. Kuna, tvoraca, veverica, ježeva, lasica i t. d. imađe takođjer posvuda u dovoljnom broju, isto tako ra^granjen je i jazavac, a i vidrft imade po svih potocih, akoprem ne više u onom broju, kako ih je prije znalo biti. Grabežljivaca imade dakle i u Bugarskoj dovoljna množ, kao i u susje^.noj Srbiji. Nu dočim se u ovoj po volji množe, to je bugarska vlada jur za rana počela i oko tamanjenja istih raditi. U tu je svrhu primjerice za posljednjih godina u kneževskom proračunu godimice uvršteno do 22.000 franaka navlastito samo za nagradjenje onih, koji tamane grabežljivce, a navlastito medjeđe i kurjake, te se primjerice plaća na ime nagrade za ubijenog medjeđa ili vučicu po 15 franaka, za vuka po 10, a za mladog vuka po 5 franaka. U istom obilju nalazimo i raznovrstne ptice grabilice, mnogovrstni orlovi i jastrebi okružuju gorja, gnjezđeć po klisurah, a isto tako imade i sokolova, svraka i ušura u velikom broju na sve strane. Posljedica tomu pako jest velika i očutljiva nestašica ptica pjevica. Lugovi na Dunavu kao i obale laguna na crnom moru puni su raznih ptica močvarica i vodarica, a naročito i čapalja, pelikana, labuda i t. d. Po većih ravnicah, dapače i po istom Sofijskom polju naći je droplja u čoporih po deset i više komada. Najobičajnija su ipak divljač trčke i prepelice, kojih uz šumske kokoši u Balkanu, na Rilu i Rođopu planini u velikom broju imade. Nu i divlj i gnjetel i su dosta razprostranjeni po zemlji, a navlastito oko Burgusa i Karnobađa kao i po lugovih međju Jambolom i Drinopoljem. Sam lov pako do sada još nije uredjen nikojimi posebnimi zakoni. Korist šume. Iz šume struji noću topliji zrak na poljane, jer se toplina bolje drži u crnici zemlji i ne prelazi odmah u zrak, kad zadje sunce. Na taj način ublažuje se pođnebje. Tako štiti šuma okolno kasno jesensko bilje i plod ođ mraza. Ona ublažuje vrućinu, pošto za žege hladni šumski zrak struji na ravnice. Silno lišće i vlažno tlo izhlapljuje mnogo vođe, pa na taj način razhladjuje se topli zrak. Suma privlači rosu i maglu, te izhlapljuje opet mnogo vođe za stvaranje novih oborina. U krajevih, gdje neima šuma, može biti obilne kiše, ali kad se izliju silne kiše, nastane |