DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 490 — onda duga suša. Suma često razbija oluje, prolome oblaka i navalu tufie. Ošumljena brda i brežuljci čuvaju okolicu poput zida od oluja, a dobra su zaštita i od hladnih vjetrova. Postupanje sa zečevi. Kao što je poznato, u lovačkih krugovih vlada običaj, da se zečevi iza lova razparaju, te đa meso bude što trajnije moglo ostati nepokvareno. Nu ovo je sasma krivo, jer kad se razpori trbuh i izvadi drob, unilazi uzduh unutra, a s njim i množina mikroorganizama u nutrinu životinje, te se tako — a osobito za vlažna vremena — brzo meso prevuče sluzavom masom, koja nakon nekoliko dana prouzrokuje čudan, neugodan miris. Valja samo zeca objesiti na čistom uzduhu, ne obazirući se na vrieme, niti na što drugo, pak se može nakon četiri do pet nedjelja opaziti, koli je meso točnije i ukusnije. Jedan se strastveni lovac ne može da nahvali takovog postupka sa zečevi. Jeftin barometar. Napuni lonac vlažnim pieskom i zatakni češer od jele unutra. Smiera li, da de biti liepo vrieme, onda se korice otvaraju, a okrede li na kišu, tada se zatvaraju. Akacije su najprikladnije za opustjela pjeskovita zemljišta, na kojih ne uspieva nikakovo drugo drvede. Zemlja mora da bude suha, a podnipošto vlažna. Akacija uspieva na strmih obroncih, dapače na pećinah. Drvo joj je tvrdo, te uporabivo za razne svrhe, lišdem se hrani blago, a na mirisnom cvietu nalaze pčele dovoljno hraniva. Ovo su okolnosti, s kojih preporučamo hrvatskim gospodarom, neka što više sade i razplodjuju akaciju običnu (Robinia Pseuđo Acacia), koja brzo raste. Neplodnost oraha. Više puta čujemo tužbe, da orasi, osobito oni, koji su osamljeni, slabo nose. Tražio se je tomu uzrok, pak se je i našao. Kod nekojih vrsti oraha mužko cviede tekar se onda otvara, kad je žensko ved odcvalo, pa se tako cvietovi nemogu ploditi. Zato treba orahe saditi u vedih skupinab, jer je tada vjerojatno, đa de se na kojemu đrvetu mužko cviede otvoriti prije nego odcvate ženske, pa da de onda kukci prenieti cvjetni prah sa đrveta na drvo. Ljudi, koji su se tim poslom bavili, našli su, da se cvjetovi bolje oplodjuju praškom od cvjetova sa drugih stabala nego li od istoga stabla, ma da ima na njemu i mužkih i ženskih cvietova. Zato je bolje saditi stabla po više ih skupa, a osobito ona stabla, koja imadu i mužki i ženski cviet. Bazag, bazgovina, (Holunder schwarzer, Sambucus nigra), takodjer poznat svakomu dječaku od tuda, što iz njegovih stablika pravi puškalice. Bazag je u Ijekarstvu od ncprocjenive vriednosti, pa nebi smjela biti ni jedna kuda bez toga čaja. Od bazga upotrebljuje se u Ijekarstvu lišde, cviet, bobice, kora i korjen. U proljeće nastaju obično bolesti: kao proljev, razai oaipi na tielu, griza ´.ti., a to sve uslieđ toga, što narav zahtieva, da se tielo očisti od nagomilanih u njem nezdravih raznih čestica. Najbolje i najlaglje čisti se tijelo i krv ako uzmemo 6—8 listova bazgovine, izrežemo ih poput duhana i varimo podpuuih 10 časova. Taj čas pijmo svaki dan na tašte po jednu kavsku čašu, a jedan sat po tom možemo uzeti obični zajutrak. Uporaba toga čaja mnogo povoljnije djeluje na čitavi organizam, nego najskupocjenije raznovrstne pilule, koje se u tu svrhu preporučuju. Ali ne samo u proljede, nego i tečajem čitave godine možemo prema potrebi za čišdenje našega tiela upotriebiti taj čaj. I suho lišde može se upotriebiti, nu u ovom slučaju bolje je friško. Kod Njemaca, a i kod nas je donekle, barem u gradovih običaj, da se u proljede, bazgovo cvieće friga (prži) na masti. Ljudi to rado jedu i kažu da je to zdravo i obrana proti groznici. I Kneip se sa tim mnijenjem podpunoma slaže. Isto tako i cviet bazgov služi za čišćenje tiela, pa s toga nebi smjela biti ni jedna kuća bez toga sušenoga cvieta, koj se u mnogih slučajevih i u zimsko doba uspješno uporabiti može. I za vođenu bolest uspješno se može rabiti čaj iz bazgovoga korijena priredjen. |