DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1893 str. 48 <-- 48 --> PDF |
_ 492 — Tisovina je osobito tvrđo zbijena, vitka i težka. Boje je crveno-žućkaate, a bjelkasti je samo suri sloj bjelike, koja je vrlo tanka. Tisovo se drvo sbog osobitih svojih izvrstnih svojstava vrlo cieni u stolarstvu i tokarstvu. Od takovog drva izradjuju se različite sitnije stvaii, naročito držalice za orudje, noževe, viljuške i t. đ. U prastaro vrieme, kad nije bilo oružja za prah, od tisinog đrveta pravili su strielice. Iz takovog drva prave se kod nas čuture i kepčije. Tišina kora je gorka, a iz nje se je njekađ vadio liepak za lovljenje ptica. Tisa raste po svoj zapadnoj Evropi, Na sjeveru pruža se do 61" širine. U Rusiji ima tisovine najviše na Kavkazu u Krimu. U nas raste po gorskih šumah — imenito ima je, ali sad dosta riedko u šumah ogulinske i otočke imovne občine, na Kalniku, u šumah gorskog kotara i t. d. a u Srbiji na Štrpeu, Zlatiboru i u drugih predjelih, ali i ovdje ona na žalost sve više izčezava. Tisa dugo živi. Ima i danas tisovih stabala, koja su stara više hiljada godina. Najstarija tisova stabla vidjeti je u Englezkoj. Šume u Americi. Amerika posjeduje ogromne šume. Sjevero-amerikanske zadružne države imađu šuma u površini od 194 mil. hektara, a Brazilija broji najmanje dvostruko te površine. Šume Gujane, Venezuele, Columbie, Ecuadora i Perua posjei đuju ogromne drvene zalihe, koje su upravo od internacionalnog zamašaja. Chile je svoje šume skoro sasvime poharačila. Kanada ima šuma, kojih se površina cieni na 20 mil. hektara. Gospodarenje u šumah sjeverno-amerikanskih zadružnih država žalostna je slika, te se tekar u posliednje vrieme vlada trsi, da bar donekle na put stane tom haračenju šuma. Šumska površina procienjena je god. 1880. na 194 mil. hekt., od toga ođpada na državu 34 mil. Nečisti prihod te šumske površine procienjen je na 1500 mil. for. Uporaba tog šumskog posjeda pokazuje nam sliedeći sastav. Od šumske površine troši se godimice: 1. Za ogriev . . . , . 2,654.000 hekt. 2. Za trgovinu 2,266.000 „ 3. Za razne šumske proizvode 1.724.000 „ 4. Za promienu Svelera . . 238.000 „ 5. Za nove željeznice . . . 53.000 „ 6. Požarom 4,160.000 „ Ukupno . 11.095.000 hekt. Kako se iz cielog ovog vidi, najveća i najstrašnija pogibelj za šume nastaje kroz požar. Izraba šuma je za sada u Americi najstrašnije haračenje. Državna uprava izdala je nekoje zabrane glede tog haračenja, jer se je ipak uviđilo, da ie kod takovog gospodarenja amerikanske šume za nekoliko desetgodišta upravo nestati. U ostalom pripomaže toj pogibelji i svakgodišnja ogromna poplava i inaki elementarni pojavi, koji Ameriku tako često posjeduju, te koji vrieduost od milijarda unište. Državnoj upravi mora se ovdje predbaciti, da je s odviše slabim marom radila oko pošumljenja tih poharačenih šumskih površina, ali će se i ta nemarnost osvetiti. Akoprem se sada izdavaju propisi i zabrane za izvoz, i ako se davaju nagrade za pošumljenje, to je na mnogih mjestih to već prekasno, pa će trebati nekoliko desetak godina dok se pravim šumskim gospodarenjem popravi ono, Sto se je tako na laku ruku uništilo. |