DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 509 — neprijatelji njihovimi, onda i nije potrebito poprimati prokušana sredstva za utamanjivanje. Da se pako sazna stanje zareznikovog zdravlja, treba razrezati njekoliko gusjenica ili leptira i metnuti ih u čašu s vodom. Ako su gusjenice ili leptiri zaraženi kakovom bolesti, onda iz njih izlaze bjelkaste, sitne ličinke ihneimona, koji plivaju po vodi. Da se sazna, da li su gusjenice zaražene gljivicami, treba potražiti mrtve gusjenice, koje su se već upliesnivile, te jih onda pregledati. Još je bolje, ako se pokupi njekoliko živih gusjenica i metne u veće staklo i ondje hrane, pa ako počmu skapavati u velikom broju od epidemije gljivica, onda će se i njihova tjelesa tečajem 24 sata pokriti bielim pljesnom, samo ako se u to vrieme budu držale u vlagi. Neobična tvrdoća mrtvih gusjenica takodjer pokazuje na njihovu propast od gljivica. Kod preloma ovakovih gusjenica vidi se, da su napunjene njekakovom bielom i crnom prašinom ili tvrdom tvarju. Nu da li su baš zaražene sporami gljivica, najtočnije može se izpitati pomoću mikroskopa- Sve, što je dosad rečeno o borbi proti škodljivim zareznikom, tiče se samo pravilnog šumskog gospodarstva t. j . većinom šuma zapadne Evrope, gdje se upotrebljivaju ovakova sredstva. Da mogu ona podpuno odgovarati svojoj svrhi dokazuje sliedeći navod profesora Altuma: „Nastupom proljetne toplote ustanovljeni broj radnika, praktično obučenih, da razpoznaju zaražena i bolestna drveća, zalaze po njekom šum. predjelu obično podignute i uzgojene šume i zabilježuju svako stablo, koje se računa izvorom razmnoženja zareznika bilo to po smoli, koja curi u kapljicah ili po proredjenoj četinji. Za ovima idu drugi radnici i posjeku obilježena sfcibla, te gule s njih koru i utamanjuju zareznike. U vrlo riedkih slučajih izpred ovih revizora da se izgubi iz njihovih očiju koje stablo, na kojemu bi se koliko toliko nalazilo škodljivih zareznika" Misli se doduše, kao da nekultivirane šume, koje se nalaze u prvobitnom stanju, manje stradaju od zareznika, nego kultivirane u zapadnoj Evropi. To ne može se podnipošto opravdati. Ova misao porodila se je jedino odtud, što se u prvobitnih šumah neproučava, niti nadgleda život šum. zareznika, a još više sbog podpunog ne poznavanja praktične entomologije. Pripomenak k procjenjivanju vriednosti šume. Ako imamo procieniti vriednost ujekoga objekta, onda je potrebito znati, kakova može ta vriednost biti i pod kojirai uvjeti. Ponajprije imamo izpitati one činbenike, koji uplivaju na ođmjerivanje same vriednosti, jer po ovima ćemo saznati, da li nam je vriednost koristno sjegurna i trajna t. j . da li je ona pozitivno relativna ili pasivna. |