DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 530 1. T. bicolor Hrbst. Dolazi u zviezdolikih prohodih na bukvi, a nadjea je već i na grabru, a i na orahovom drvetu. 2. T. Bulmerincqui Kol. Posvema nalićan prijašnjemu Dolazi na hrastu i bukvi. s)Vrst:ThamnurgusEich. Ticala duga sa 5 članim rezkom, koji je poput ntti tanak. Ovamo spadaju 4 podkornjaka od vrlo slabe važnosti. u) Vrst: Hjlocleptes Fer. Ovamo spada H. bispinus, koji dolazi na pavitu bielom (Clematis vitalba). (Nastavit ie se.) Rješavanje priepora urbarskog prava ovlaštenosti na šumske užitke. u zadnje vrieme izazvalo je ovo pitanje kako u pravničkih, tako i šumarskih krugovih neke oprieke, uslied kojih se mnienja razilaze, a nitko neće da ih razpravlja. To me je ponukalo, da i ja iznesem u javnost njeke zamršene sporove glede prava ovlaštenosti na šumske užitke, e da bar time izazovem urbarske kapacitete, koji bi imali njeke sporove o urb. ovlaštenosti prije preustrojstva šumarske uprave na čistac izvesti. Naredbom vis. kr. zemalj. vlade od 19. svibnja 1885. broj 9652´pozvane su bile bivše kr. podžupanije, da imaju u što kraćem roku sastaviti temeljne knjige* za sve područne urb. obćine na temelju segregacionalnih osuda. Kad sam g. 1891. nastupio mjesto kot. šumara u ovom kotaru, našao sam dovoljan, ali ne podpun broj tih temeljnih knjiga, i to u prvobitnom stanju, naime bez provedenih promjena još od god. 1885. Dok su godine 1885. obstojale mnoge zadruge i zajednice, bijahu iste uvrštene u „temeljne knjige" ili kao zadruga, ili je uvršten bio glavar zadruge. U ovih zadnjih osam godina porazdieljeue sn skoro sve zadruge i zajednice u ovom kotaru, a osim toga nastale su razne promjene u vlastnosti urb. posjeda uslied dobrovoljnih kupo-prodaja, sudbenih prodaja, uslied smrti, i t. d., te se je pokazala potreba izpravka starih temelj, knjiga i sastavka novih. Tako je i bilo. * Popis urb. ovlaštenika prema razmjeru selištuog posjeda, po kojem razmjeru uživaju šumske užitke. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 531 — Dne 3. rujaa g. 1891. pod brojem 7399. izdala je .kr. županijska oblast u Varaždinu naputak, koji se osniva na naredbi zemaljske vlade od 19. srpnja 1886. broj 35.973, kojom je ustanovljeno, da je urbansko pravo ovlaštenosti na šumske užitke ne razdruživo vezano s posjedom nekretnine ili bolje uz kuću^ i kućište. Radi lagljega razjašnjenja ovoga predmeta navesti ću pojedine točke predspomenutoga naputka, prema kojemu su pođružni kot. šumari imali preduzeti izpravak starih temelj, knjiga i sastavak novih za iduće desetgodište. Taj naputak glasi doslovce ovako: Oslonom na naredbu visoke kr. zemalj. vlade od 17. srpnja 1886. broj 35.973, kojom je načelno izrečeno, da je pravo ovlaštenosti u zajedničkih šumah nerazdruživo vezano o posjed nekretnine i to zato, jer je odnosno pravo prije segregacije bilo vezano o urbarsko selište, segregacijom je pako nastalo samo gospodarstveno razdieljenje, nimalo pako kvalitativna promjena prava, odredjuje se: a) Odieljenici iz razđieljene i điobnim listom razpisane zadruge imadu se u temeljnu knjigu unieti s razmjerom dosudjenih im djelova, pak uživaju prema tomu razmjera i sve pogodnosti od šumskih užitaka i nose po tom razmjeru sve terete za šumski porez, upravu, i t. d. b) Potajno odieljeni, ter oblastno ne razpisani ovlaštenici, ; koji se diobnim listom izkazati ne mogu, imadu se unieti u temelj, knjigu kao zadruga, ter u zajedničkom razmjeru uživati šumske proizvode, pak se dalnjom razdiobom kao zadrugi doznačenog proizvoda ne ima kot. šumar baviti. c) Urb. pravo ovlaštenosti na šumske užitke ne može se posebnim ugovorom bez prodanog posjeda, a naročito kuće i kućišta prodati, niti na drugoga prenesti, pak se svakoj stranci, koja bi se takovim ugovorom izkazalii, imade unos u temelj, knjigu uzkratiti, a u istu upisati kao ovlaštenik onaj, tko je vlastnik, odnosno posjednik kuće i kućišta. d) Za slučaj onaj, da je njeki ovlaštenik prodao sav svoj posjed ili samo jedan dio istoga, ter si je pridržao samo kuću i kućište, a u kupo-prodajnom ugovoru nije izrično naznačeno, da je prodao podjedno s tim dielom posjeda i alikvotni dio svoje ovlaštenosti, to ostane cielo urb. pravo na kućištu, ter se imade upisati na dotičnog vlastnika kućišta, dočim se vlastnik ostalog posjeda ili samo jednog diela istoga (livade, vinograda) svojim zahtjevom za unos međju ovlaštenike odputitijma. e) Za slučaj ^onaj, da je tko god prodao samo svoju kuću i kućište, a pridržao si je ostali svoj posjed, to se imade urb. pravo ovlaštenosti napisati na kupca, odnosno sadanjega vlastnika kuće i kućišta, sve da u ugovoru o tome i nije ništa spomenuto; a ako je odredjeno pako tom prigodom u ugovoru inače, to valja upis obaviti prema ustanovam dotičnog ugovora obaviti i t. d. Navedeni provedbeni naputak naredbe od god. 1886. nije ipak pođpun, jer mu još manjkaju razni slučajevi, kako sam se prigodom popravka temelj. knjiga osvjedočio. Jedan slučaj bio bi ovaj: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 532 — Kr. kot. sud u M, prodao je urb. ovlašteniku B-u, koji je ovlašten na šumske užitke sa */g selišta, kuću i kućište putem javne dražbe, koju je dos^tao n. pr. doseljeni trgovac D. Trgovac D. izkaže se pred šumarom sudbenom izpravom, kojom je kuća i kućište uslied odluke kot. suda na njega gruntovno prenesena, te moli da ga se na temelju naredbe od g. 1886. uvrsti u temelj, knjigu kao urb. ovlaštenika sa ´/g, jer da je sa kućom i kućištem pravo ovlaštenosti ne razdruživo vezano, dočim ubogom ovlašteniku B-u, premda su mu ostale sve druge nepokretnosti kao: oranice, livade, vinograd i t d. ne ostaje nikakovo pravo ovlaštenosti, te se kao ovlaštenik iz temelj, knjige mora ipak izbirati. Da je ovo velika nepravda, bez dvojbe će mi svatko priznati, ali se je ipak tako prakticirati moralo. Ovdje mi je još primjetiti, da kot. sud, prodavajuć putem javne dražbe urb. ovlašteniku samo kuću i kućište ili sav negibivi imetak, ne prodaje tim imetkom spojeno pravo urb. ovlaštenosti, što se kod dražbovanje osobito naglasi, a to s razloga, što pravo nije gruntovno uknjiženo, ter ostaje i nadalje ovlašteniku bež imetka. Sad istom nastaju parnice. Posjednik kuće i kućišta ili cielog sudbeno prodanog zahtjeva uvrštenje u temelj, knjigu, a ovlaštenik bez posjeda opet traži, da se njegovo pravo ostavi ne taknuto. Ovakovih slučajeva ima u ovom kotaru mnogo, a riešavali su se svi po provedbenom naputku županije u prvoj molbi kod kot. oblasti, a u drugoj molbi kod upravnog županij. odbora. Njekoliko nezadovoljnika sa prvom molbenom odlukom uložiše utok na visoku kr. zem. vladu, koja je, kako je već to priobćeno u „Šum. listu," izdala riešenje: „da kot. oblasti kod riešavanja priepora prava ovlaštenosti na šum. užitke imadu po analogiji §. 61. ces. patenta od 2. ožujka 1853. prije svega izmedju parbećih se stranaka pokušati nagodu, držeć se pri tom načela, zastupanog u naredbi od 17. srpnja 1886. br. 35.973,, i tek ako nebi nagoda za rukom pošla, da imadu parbeće se stranke odputiti na redoviti put pravde, štiteć privremeno posjednika toga prava". Koji redoviti put pravde se tu razumjeva, to nam razjasnuje §. 39. ces. patenta od 2. ožujka 1853. a razumjeva se urbarski put pravde, na koji se i napućivati imadu parnice urbarske tekuće i konačno valjano još ne ri e šene." Sad se pita, u kojem je slučaju urb. sud nadležan suditi, dali onda, kada je samo pravo prieporno t, j. ako je prieporno, da li je u obće sa stanovitim posjedom skopčano pravo ovlaštenosti na šumu ili ne; dalje u drugom slučaju, ako je ne prieporno , da dotično pravo obstoji, a samo je priepor 0 tomu, da li ga je ovlašten izvršivati posjednik kuće i kućišta ili onaj u razmjeru, koji je od tog posjeda njeki dio kupio? Moje ne mjerodavno mnienje bilo bi, da o prvom slučaju ne može biti govora t. j . ne može se protegnuti na moj navedeni primjer, gdje je sud dražbom prodao posjed, jer je urb. sud taj priepor riešio konačno i valjano osudom |
| ŠUMARSKI LIST 12/1893 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 533 — još g. 1868, nego se radi o tom, tko je nadležan dešavati naknadno nastavše priepore o razmjer ju prava ovlaštenosti, porodivše se uslied kupo-prodaja, diobž i t. d. Riešavanje ovih priepora spada dakle u nadležnost prve molbe, dakle u djelokrug političkih oblasti, a u drugoj molbi pred upravne županijske odbore, kako to i §. 30. zakona od 5. veljače 1886. o upravnih odborih propisuje, dakle podnipošto pred sudove. Još jedan interesantniji slučaj. Ja N. N. kao posjednik urb- prava ovlaštenosti na šumske užitke urb. obćine S. na */s selištnog posjeda ovime prodajem M. P-u ^/a samog prava ovlaštenosti za svotu od 40. for., te ga ovlašćujem, da na te */8 pripadajuće drvo iz obć. šume uživa za sebe i svoje nasliednike. Da i ovakovih slučajeva ima takodjer mnogo, o tom sam se osvjedočio, jer su stranke zahtjevale na temelju istih uvršćenje u temelj, knjigu, ali su odbijene bile, pošto je kupo-prodaja u protuslovju naredbe od god. 1886. toč. I. koja glasi: „Prema tomu može se upitno pravo prodati i kupiti samo skupa s odnosnim posjedom, nipošto samo za sebe." To je posve naravno, jer to pravo nije osobn o prav o ovlaštenika, da on s njime može po volji razpolagati, dotično prodati ga, nego je pravo služnosti, koje je skopčano sa posjedom zemljišta, od kojega se ne može razlučiti, niti prenieti na inu osobu ili stvar. (§. 485 gr, z.). Pitam sada, kako se ima tumačiti dotično zadnje riešenje visoke kr. zemalj. vlade, kojim je naloženo, da pohtičke oblasti u prvom redu imadu sa strankami pokušati nagodu, u protivnom slučaju da odpute na sud? Zar kupo-prodajni ugovori nisu nagode? Dakle svakoga, koji se izkaže sa kupoprodajnim ugovorom, da je kupio samu urb. ovlaštenost bez kupljenog posjeda , imade se u temelj, knjigu ubilježiti kao urb, ovlaštenika uza sve to, što je u protimbi naredbe od 17. srpnja 1886. U provedbenom naputku županije nadalje stoji, da se kod oblastno razdieljenih zadruga ima i pravo urb. ovlaštenosti po razmjeru diobnog diela razpisati. Ali u tom naputku nije predvidjeno n. p. za taj plučaj, ako se primjerice od zadruge odieli jedan član, pak dobije samo jedan komad zemlje, dočim ga za ostalo izplate u novcu ili u obće, ako ga za c i e 1 i diel izplate. Pripada li tomu članu onda pravo ovlaštenosti? Pita se dalje, kako se ima postupati kod onih kupo-prodaja, gdje jedan ovlaštenik proda drugomu svoje kućište, a kuću drven u prenese na drugu svoju zemlju, ili obratno, ako proda kuću samu, dočim si kućište zadrži? Moram iskreno priznati, da sara u ovakovih slučajevih bio često put u neprilici ne imajući naputka, kako da jih riešim. Ali sam jih na temelju gornjega naputka ipak njekako riešio, jer sam hotomice htjeo time izazvati utok, da bar znadem, kako će glasiti rješitba I. i II. molbe. Nakon zadnjeg načelnog riešenja po visokoj vladi predložio sam predstavku na upravni odbor skupa s utokom, u kojoj umohh, da se izhodi od vis. |