DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 14 — Napokon će se osobita pažnja posvetiti i šumarskoj nastavi u zemlji, koja će se prema potrebi shodno preustrojiti obzirom na više strukovno naobražeaje, koje treba šamsko-tehnitkomu osoblju, da bude podpuno doraslo rie^vanju toli važnih obsežnih i mnogostranih zadaćah šumarsko-tehnicke službe političke uprave Osnova zakona^ kojim se nređjuje stručna nprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Gradske, trgovištne, upravne, mjestne, plemićke i poveljne obćine dužne su prama §. 9. šumskoga zakona sumarni i drvljem obraslimi pašnjaci, što ih one posjeduju, upravljati i gospodariti po na&elih sastavljene za to gospodarstvene osnove, koja treba da ustanovljuje, kako će se polučiti što viši i trajni užitci. Ustanove gospodarstvene osnove nesmiju da se opiru zakonskim šumskoredarstvenim propisom, pače valja da nastoje, kako će se opet uzpostaviti potrajnost u užitcih, poremećena bud s prekomjerne porabe,buds drugih uzrokah. Nuzgredni užitci smiju se uživati samo u toliko, koliko je osjegurano podržavanje vrsti drva i vrsti uzgoja, odgovarajuće odnosnoj stojbini. Iste te dužnosti imaju i zajednice posjednikah onih šumah i drvljem obraslih pašnjakah, s kojimi po postojećih šumsko-redarstvenih propisih valja postupati onako, kao što sa obćinskimi šumami. §.2. Kr. zamaljska vlada kao vrhovna šumsko nadzorna oblast, valja da izdade naputke o sastavljanju gospodarstvenih osnovah po načelih §. 1. ovoga zakona. Za sastavljanja gospodarstvenih osnovah valja se u granicah, udarenih §-om 1. ovoga zakona, obazirati na posebne svrhe i potrebe odnosnih posjednikah šumah, uvjetovane osebinami njihova kućanstva, te prama tomu odabrati vrst drvah, vrst uzgoja i obhodnju. Ako li je ukupna šumska ploština tako malena, da se uredno šumsko gospodarenje nebi dalo uvesti, ili ako su prilike gospodarenja tako jednostavne, da bi suvišno bilo, napose urediti užitke, slobodno je odustati od sastavka gospodarstvenih osnovah. U takovih slučajevih valja da se sastave samo gospodarstveni programi, po kojih će se za sUedećih deset godinah postupati s odnosnom šumom. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 15 — §. 3. Gospodarstvene osnove pak i gospodarstvene programe valja da sastave šumski stručnjaci (§. 5. o. z.) sporazumno sa zastupnici odnosnih posjednikah šnmah, te treba, da jihi ovi zajedno sa zaključci podnesu na izpitanje županijskomu upravnomu odboru, a ovaj da jih na odobrenje podastre kr. zemaljskoj vladi. Izradjene gospodarstvene osnove, odnosno gospodarstvene programe valja na 14. dana izložiti u redu obćinskoga poglavarstva, da jih tuj izmognu uviditi suposjednici, te eventualno proti njim prijaviti svoje prigovore, što su jih bud ustmeno bud pismeno vlastni dati u zapisnik. Ako li se sbog zazličitih nazorah o uredjenju šumah međju zastupnici posjednikah šumah i šumskimi stručnjaci, te sbog najavljenih prigovorah nebi za razprave, povedene po županijskom upravnom odboru, mogao polučiti sporazumak, odlučiti će u prvoj molbi županijski upravni odbor, u drugoj kr. zemaljska vlada. . Po gornjih ustanovah valja postupati u svakom slučaju, gdje bi se radilo 0 promjeni ili o novom sastavku gospodarstvene osnove ili gospodarstvenoga programa. §4. . Županijski upravni odbor vrši obću, a po svom šumarskom izvjestitelju i stručnu kontrolu o točnu provadjanju odobrenih godišnjih drvosječnih i ogojnih predlogah; stoga valja da se sporazumno sa zastupnikom odnosnoga posjednika šume svake godine iz gospodarstvene osnove sastave godišnji drvosječni i ogojni predloži, te da se ovi zajedno s odnosnimi zaključci podnesu županijskomu upravnomu odboru na odobrenje. Ako li zastupnici posjednikah šumah pozivom na posebne svoje gospodarstvene prilike prigovore gornjim predlogom, odlučiti će o njihovih prigovorih u prvoj molbi županijski upravni odbor, u drugoj pako molbi kr, zemaljska vlada. Bude li prigovorah samo proti jednom dielu drvosječnih i ogojnih predlogah, nesmije se obustaviti provedba drugih dielovah predlogah, osnivajućih se 0 odobrenoj gospodarstvenoj osnovi. Odstupiti od odobrene gospodarstvene osnove ili ju prekoračiti, uživati šume vanrednim načinom ili predhvati, slobodno je samo odobrenjem kr. zemaljske vlade. §5. Sastavljati gospodarstvene osnove ili gospodarstvene programe, izradjivati drvosjećne i ogojne predloge, provoditi ove predloge te voditi u obće stručno gospodarenje u šumah, stvar je šumarskih stručnjakah, usposobljenih onako, kako je to propisano za šumarske tnhuičare političke uprave. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 16 <-- 16 --> PDF |
16 — Izbor šumarskih struCnjakah prepušta se odnosnomu posjedniku šume. Ovaj vlastan je bad sam za se, bud u [zajednici s drugimi posjednici šnmah, oznacenimi u §, L o. z., namještati posebne šumarske stručnjake prama propisu §. 5. o, z. Za ovakvo ukotarivanje te za potvrdu izabranoga šumarskoga stručnjaka treba odobrenje kr. zemaljske vlade. Ako je izabrani stručnjak stručno podpuao usposobljen, te ako su u njega i druga potrebita svojstva, nemože mu se uzkratiti potvrda. Kr, zemaljska vlada ovlaštena je namještenje šumarskih stručnjakah, koji su, kad ovaj zakon stupi u kriepost, već u službi posjednikah šumah, naznačenih u §. 1. ovoga zakona, odobrit i tada, ako oni i nisu prama propisom stručno podpuno usposobljeni, al su dokazali, da imaju sve praktično osposobljenje, * Šumarski stručnjaci, koji su izabrani prama §. 6, o. z. te se zaprisižu prama §. 52. š. z., odgovorni su političkim oblastim za točno obdržavanje i redovito provadjanje gospodarstvenih osnovah ili programah, te određabah, izdanih po političkih oblastih o stručnom šumskom gospodarenju i o provadjanju šumsko-redarstvenih mjerah. Glede izvršivanja svoje službe odgovorni su šumarski stručnjaci predstavničtvu odnosnoga posjednika šumah i upućeni na njegove odredbe, u karnostnom pako pogledu podvrženi su ustanovam zakona od 5, veljače 1886. ob upravnih odborih u županijah. Ove šumarske stručnjake ide pravo na mirovinu i na obskrbu njihovih udovah i njihove sirotčadi po propisih za zemaljske činovnike i to na teret odnosnih posjednikah šumah. §. 8. ^ Vrhovni nadzor nad stručnim upravljanjem i šumskim gospodarenjem u šumah gradovah, koji su u poslovih naravnoga dielokruga neposredno podredjeni kr. zemaljskoj vladi, i u šumi Turopoljski lug, koja je vlastnošću plemenitoga turopoljskoga komposesorata, — vrši neposredno kr. zemaljska vlada. § 0. Privolom kr. zemaljske vlade moći će obćine ili zajednice posjednikah, ako to valjanim zaključkom zaključi obćinsko zastupstvo odnosno nadpolovična većina suposjednikah, povjeriti tehničko gospodarenje u njihovih šumah šumarskomu tehničaru kotarske oblasti. Spomenutu privolu podieliti će kr. zem. vlada samo tada, ako se obćine ili zajednice posjednikah obvežu, da će redovito u kr. zemaljsku blagajnu doprinositi primjeren prinos za dielomično pokriće berivah šumarskoga osoblja kr. kotarskih oblastih. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 17 ~ § 10. Osim toga može kr. zemaljska vlada u sliedećih slučajevih odrediti, đa šumarski tehničari kotarskih oblastih preuzoiu voditi stručno gospodarenje u žumah posjedovnih kategorijah, označenih n §. 1,, neđirajući ipak u ona prava obćinah, zajednicah ili pojedinih suposjednikah, koja se neopiru šumskomu gospodarenju i načelom racijonalnoga šumarenja : a) ako se stručna uprava šumskoga gospodarstva koje obćine ili zajednice posjednikah neuvede prama §§. 5. i 6. o. z. u roku od pol godine iza što je ovaj zakon zadobio kriepost, pak i tad, ako se izpražnjeno Jmjesto šumarskoga stručnjaka ponovno prama gornjim propisom nepopuni iza pol godine; b) ako gospodarenje sumarni, udešeno po propisu §. 1. o. z., u roku od jedne godine nakon što zakon ovaj zadobije kriepost, nebude osnovano na odobrenih gospodarstvenih osnovah, odnosno gospadarstvenih programih; e) ako u kojoj obćini ili zajednici šumsko gospodarenje, razumjevajući tuj i fiaancijalnu upravu, nebi odgovaralo propisom šumskoga zakona, gospodarstvene osnove ili programa ni postojećim ostalim propisom ili ako bi se njim zatirala šuma. U svih tih slučajevih biti će odnosne obćine ili zajednice posjednikah dužne doprinositi zemlji redovito onaj godišnji prinos, što će ga na predlog županijskoga upravnoga odbora prama obsegu šumskoga zemtjišta odmjeriti kralj, zemaljska vlada. §.11. Posjednici šumah kategorijah ozaačenih u §. 1. o. z. dužni su za čuvanje svojih šumah namjestiti potrebito prama propisom usposobljeno lugarsko osoblje, u službenom pogledu neposredno podčinjeno šumarskomu stručnjaku, te pribavljati 0 svom trošku radnike, što ih treba za obavljanje šumskih rađnjah. Lugarsko osoblje, koje je već namješteno i zaprisegnuto, moći će službodavac odpustiti od službe samo nakon provedenoga disciphnarnoga postupka, te na temelju stvorene o tom odluke kr. kotarske oblasti u prvoj, odnosno županijskoga upravnoga odbora u drugoj molbi Proti potonjoj odluci neima više priziva. No županijski upravni odbor vlastan je na predlog šumarskih tehničarah političke uprave odpustiti lugarsko osoblje, koje se nebi moglo upotrebljivati za službu. Proti ovakvim odlukam ima priziv kralj, zemaljskoj vladi. §. 12. Pravne odnošaje o vlastničtvu, uživanju i upravljanju glede šumah i drvljem obrashh pašnjakah posjedovnih kategorijah, označenih u §, 1. ovoga zakona, urediti će poseban zakon. §, 13. Ustanove §. 1. ovoga zakona protežu se i na šume sliedećih posjedovnih kategorijah i to na šume: 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 18 a) stojeće u javnoj upravi; b) koje su podvrgnute osobitomu javnomu nadzoru; c) zakladne; d) ređovab, manastirab, beneficijab i nadarbinah; e) ostalih korporacijab; {) dioničkih družtavab, utemeljenih za rudarske i druge industrijalne podhvate; g) povjerbinah; h) koje su obterećene šumskimi služnosti, a nestoje u javnoj upravi niti nisu nabrojene u §. 1. o. z. §. 14. Posjednici šumah, navedeni pod točkami b) do h) u §. 13. ovoga zakona, dužni su za godinu danah, iza što ovaj zakon zadobije kriepost, podnieti gospodarstvene osnove ili gospodarstvene programe, sastavljene po propisih §|. 1. i 2. ovoga zakona, županijskomu upravnomu odboru, da jih izpita. A odobriti te osnove vlastna je jedino kr. zemaljska vlada. Eok, u kojem treba da se podnesu gospodarstvene osnove i gospodarstveni programi, vlastna je kr. zemaljska vlada u osobitih slucajevih i na molbu posjednikah šumah ili njihovih zakonitih zastupnikah produljiti prama okolnostim. Ako posjednici šumab ili zakoniti jim zastupnici svojom krivnjom bud ne izpune gore navedene dužnosti u opredieljenu za to roku, bud prekrše odobrene već gospodarstvene osnove ili programe, moći će jih polit, oblast kazniti novčanom globom i to: kod šumah do 500 jutarah globom od 100—300 for., kod šumah preko 500 jutarah globom od 300—1000 for. U odnosnoj odluci valja posjednikom šumah ili zakonitim jim zastupnikom ^opredieliti uz prietnju ponovnih globah novi rok, u kojem im valja izpuniti gornje dužnosti. Ujedno moći će politička oblast obistaviti i svaku sječu. Ako li pako unatoć ponovnim globam posjednici šumah ili zakoniti im zastupnici nezadovolje propisom §§. 1. i 2. ovoga zakona iU ako gospodarenjem svojim zatiru šume, iU ako šumsko njihovo gospodarenje u obće ne odgovara propisom šumskoga zakona, vlastau je županijski upravni odbor odrediti javni koji organ, da se pod njegovim neposrednim nadzorom o trošku ovih posjednikah šumah vodi stručna uprava i šumsko gospodarenje u njihovih šumah. Proti ovoj odluci županijskoga upravnoga odbora ima u roku od 30 danah utok kr. zemaljskoj vladi. Odredbu izdanu o stručnoj upravi i šumskom gospodarenju valja dokinuti, cim se šumsko gospodarenje uredi prama propisom §g. 1. i 2- ovoga zakona, ili čim se podade zatraženo jamstvo, da će se izdane odredbe trajno obđržavati i provoditi. §. 15. Kr. zemaljska vlada izdati će naredbom službene naputke i tehničke poslovne upute za sve organe, koji će se po ustanovah ovoga zakona namještati ili preuzimati stručnu upravu ili vodjenje šumskoga gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 19 — §. 16. Zakonom ovim nemjenjaju se ni ustanove šumskoga zakona, ni uredjena već zakoni nadležnost političkih oblastih glede šuraali u obće, a imenito glede šumskoga redarstva. Dokidaju se pako svi ostali zakoni i naredbe, koje se i u koliko opiru ovomu zakonu. §. 17. Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Obrazloženje k zakonskoj osnovi, kojom se ured j uje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. U Hrvatskoj i Sloveniji zadobio je šumski zakon od 3. prosinca 1852, svoju valjanost 1. siečnja 1858. U to vrieme nebijaše još razterećenje šumskog zemljišta provedeno, pa su nekadašnji podanici svoje potrebe na gorivu i na gradjevBom drvu podmirivali iz vlastelinskih šumah. Za tadanje prilike doti cahu ustanove §§. 9—18. spomenutoga šumskog zakona glede gospodarenja sumarni, obterećenimi šumskimi služnostmi, te odgovarahu potrebam vremena. No čim se je počelo provadjati razterećenje šumskog zemljišta, odnosno segregacija šumah, promjenili su se posjedovni odnošaji, pa je nastala potreba odrediti, kako bi u buduće valjalo postupati s onimi sumarni, koje će se dieliti, odnosno izlučiti iz uprave gospoštijske. Cesarski patent od 17. svibnja 1857., kojim se propisuje, kako da se obavi segregacija i komasacija urbarskih šumah, odredjuje medju ostalim, da sve šume, koje su po dotičnih propisih izlučene u korist bivših podanikah, prelaze u njihovo vlastaičtvo, te da s njima valja postupati kao sa sumarni obćinskimi, u kojih treba gospodarenje nadzirati po vlastih političkih u smislu posebnih za to valjajućih zakonskih ustanovah. Na toj bje podlozi privremeno uredjeno gospodarenje u tih šumah naredbom kr. hrv-slav.-đalm, zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. broj 2144, kojom se ove šume u gospodarstvenom pogledu smatraju kao urbarialne obćinske šume, prem su one u pravnom smislu šume zajednice posjeduikah. Uz to uvidjelo se je medjutim, da to privremeno uredjenje nedotiče, a da se suposjedflikom tih šumah za buduća vremena osjegura potrajni dohodak na gorivu i na gradjevnom drvu, kojim će namirivati svoje potrebštine, pak da će se svrha, kojoj služe te šume, polučiti samo tad, ako se njihovo gospodarenje uredi zakonodavnim putem. Takove zakonodavne uredbe trebaju takodjer i za mnoge šume onih posjedovnih kategorijah, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom i za koje to pravo nadzora zakonom potanje uredjeno nije. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 20 <-- 20 --> PDF |
20 Ovim posjedovnim kategorijam spadaju: šume gradovah i trgovištah, ple mićkih i poveljuih obdnali, šume korporacijah i zakladab, zatim obćinske, seoske, mjestne šume i drvljem obrasli pašnjaci. Zakonske odredbe, koje se glede ovih posjedovnih kategorijah pokazuju nuždnimi, morale bi da idu za tim, da se uredi stručna uprava i šumsko-gospođarenje u tih šumah. A toj će potrebi udovoljiti predležeća zakonska osnova, kojom se uređjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom- Novije Je šumsko zakonarstvo u Evropi, osobito u VirtemberžkoJ, Ceskoj i Ugarskoj, uredjujuć gospodarenje u obćinskib i sličnih jim šumah, prihvatilo i provelo nova naćela, koja odgovaraju konkretnom stanju šumarske znanosti, te se na ova načela, koliko su se dala prilagodit domaćim postojećim prilikam osobito obazire i ova zakonska osnova. Ponajprije treba, da se za sve šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, prihvati kao temeljno načelo potrajnost u gospodarenju, pošto se samo tim načinom može osjegurati trajno namirenje potrebah na surovih proizvodih, odnosno polučiti trajni dohodak u novcu. Sa stanovišta naprednog šumarstva nemože ipak biti jedini cilj gospodarenju samo taj, da se osjegura potrajnost, već treba uz to takodjer nastojati, da se još polučuje što veća renta. Oba ta načela valja da sadržaje gospodarstvena osnova. Ustanove te osnove nesmiju se protiviti šumsko-redarstvenim propisom, a smiju uživanje nuzgrednih užitakah dozvoliti samo u toliko, u koliko se još njimi neokrajuje substancija šume. Ova temeljna načela mogu se i moraju protegnuti na sve šume, stojeće pod osobitim javnim nadzorom i to ; ponajprije na one označene u §, 1. ove zakonske osnove, na šume gradovah, trgovištah, plemićkih, poveljnih i mjestnili obćinah, na šume zajednice posjednikah, koje posjedovne kategorije spadaju u red onih šumah sveudilj podvrgnutih neposrednomu i strožemu nadzoru, a po tom i neposrednoj stručnoj kontroli političkih oblastih pogledom na gospodarenje; nadalje i na one šume taksativno označene u §. 13. ove zakonske osnove, koje podpadaju osobitomu javnomu nadzoru u širem smislu, t. j . u šumsko-redarstvenom pogledu, ali Jim gospodarenje nestoji pod stalnom stručnom kontrolom, odnosno pod neposrednom stručnom upravom. Po ustanovah §. 2. ove zakonske osnove izdati će zemaljska vlada naputak, koji će sadržavati potanje propise, kake će se sastavljati gospodarstvene osnove za šume onih posjedovnih kategorijah, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom te koje su ujedno podvrgnute neposrednoj stručnoj kontroli. Način, kojim će se sastavljati gospodarstvene osnove u obće, označen je već u zakonu samom, a smjera onamo, da se pri tora obzir uzeti ima na posebne svrhe i potrebe posjednikah šumah, uvjetovane osebinami njihova kućanstva. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 21 — Daloja polakšica daje se posjednikom šumah tim, što se za šume omanjih površinali ili za šume, kojim su gospodarstvene prilike posve jeđuostavne, nemoraju sastaviti gospodarstvene osnove, zalitievajuće mnogo vremena i ^troška, već je dovoljno, da se za buduće desetg-odište sastavi stručni gospodarstveni program. U §. 3. ove zakonske osnove iztaknuto je u formalnom pogledu načelo, da će gospodarstvene osnove i .gospodarstvene programe sastavljati samo šumarski stručnjaci sporazumno sa zastupnici odnosnih posjednikah šumah. Nakon sastavka valja osnove ili programe s dotičnimi zaključci podnieti županijskomu upravnomu odboru, koji će jih izpitati, a nakon toga kr. zemaljskoj vladi na odobrenje predložiti. Gospodarstvene osnove odnosno gospodarstveni programi treba da se u uredu obć. poglavarstva izlože javno na uvid, pak je svakomu suposjedniku slobodno, da proti njim uloži svoje prigovore. Ako li se sbog različitih nazorah u uređjenju šumah međju zastupnici posjednikah šumah i šumarskimi stručnjaci, te sbog najavljenih prigovorah nebi mogao polučiti sporazumak, odlučiti će u prvoj molbi županijski upravni odbor, a u drugoj i posliednjoj molbi kr. zemaljska vlada. Po ovih ustanovah valja postupati u svakom slučaju, radilo se o novom sastavku ili samo o promjeni gospodarstvene osnove iU gospodarstvenoga programa. Po §. i. vrši županijski upravni odbor obćenitu, a po svom šumarskom izvjestitelju i stručnu kontrolu o točnom provadjanju odobrenih godišnjih drvosječnih i ogojnih predlogah; stoga valja da se sporazumno sa zastupnikom odnosnoga posjednika šume na temelju gospodarstvene osnove svake godine sastave godišnji drvosječni i ogojni predloži, što ih valja zajedno sa odnosnimi zaključci predložiti županijskomu upravnom odboru za odobrenje. 0 prigovorih, podnesenih po zastupnicih posjednikah šume proti gornjim predlogom, odlučuje u prvoj molbi upravni odbor, u drugoj kr. zemalj. vlada. Odstupiti od gospodarstvene osnove ili ju prekoračiti dozvoljeno je samo privolom zemalj. vlade, buduć da ova odobrava dotičnu gospodarstvenu osnovu. U §. 5. prihvaća se načelo, da poslove šumarsko-tehničke naravi smiju obavljati samo oni šumarski stručnjaci, koji su osposobljeni onako, kako je to propisano za šumarske tehničare političke uprave, te se prema tomu odredjuje u tom paragrafu, da će stručno gospodarenje voditi samo takovi stručnjaci. Izbor tih šumarskih stručnjakah prepušta §. 6. posjednikom, koji si mogu iU sami za se ili u zajednici sa đrugimi posjednici navedenimi u §. 1. ove zakonske osnove namjestiti zajedničkog šumarskog stručnjaka. Ukotarenje više posjednikah šumah za to, da si namjeste zajedničkog šumarskog stručnjaka, potvrdjivao je do sada županijski upravni odbor po ustanovah toč. 8. §. 25. zakona od 5. veljače 1886. ob upravnih odborih. Ovom se zakonskom osnovom izručuje zemaljskoj vladi, da odobrava ukotarenje, te potvrdjuje izabranoga šumskoga stručnjaka s razloga toga, jer se |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 22 <-- 22 --> PDF |
_- 22 — za obćinske šume radi o obćenitom preustrojstvu šumarstva, a zanj se kod provedbe dotičnih ustanovah svakako hoće jedinstveno i vrhovno upravljanje sa strane oblastih. Izabranomu stručnjaku nemože se potvrda uzkratiti, ako je stručno podpuno osposobljen, te ako su u njega i druga potrebita svojstva. Posljednjom stavkom §. 6. ovlašćuje se kr. zemaljska vlada, da može na namještenje šumarah, službujućih već više godinah u takozvanih urbarskih šumah, odobriti i tada, ako oni i nisu prema propisom podpuno stručno usposobljeni, ali su dokazali, da imaju sve praktično osposobljenje. U §. 7. sadržane su ustanove ne samo o spomenutih već službenih odnos ajih izabranih šumarskih stručnjakah u obće, već i o njihovoj zakletvi i o njihovu odnošaju prama službodavcu. Ovimi ustanovami zajamčuje se takodjer šumarskim stručnjakom pravo na mirovinu i na obskrbu njihovih udovah i sirotčadi po propisih za zemaljske činovnike i to na teret posjednikah šume- Da se ovim šumarom, koji treba da su strukovno naobraženi onako kao se to zahtjeva od zemaljskih šumarskih činovnikah, zajamči okskrba, podpuno je opravdano i potrebito. Jer ne samo, da se za stanovišta pravičnosti ovim urednikom uzkratiti nemože obskrba, već ju traži i đalnji razlog taj, što sa javnim dobrom pod nadzorom i upravom javnih oblastih gospodare, sbog obće koristi i što u sadanje doba svaki posebnik nastoji, da svojim činovnikom namakne tu blagodat. Bilo bi u ostalom i nemoguće izmedju ovo malo šumarah, što ih u zemlji ima, naći dovoljan broj za obćiosku službu, kada im se nebi osjegurala obskrba, pa sve da to i pođje za rukom, neće se toj službi posvetiti vrstne sile, te bi odatle opet bilo štete u prvom redu po šumsko gospodarstvo, u drugom redu po same posjednike šumah. Ovom se uredbom nestvara ništa nova dok je obćinskim šumarom privremenom naredbom kr, zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. u §. 24. naročito u izgled stavljeno pravo na mirovinu po propisih, koji valjaju za državne činovnike. Svi su dakle obćinski šumari sada službujući namješteni tim pravom, pa se ovom zakonskom osnovom samo uzakonjuju one ustanove, koje su već izdane bile naredbenim putem. Ova ustanova neka je conditio sine qua non, jer bi inače za uredjivanje šumarsko-tehničke službe kod političke uprave bolje sile prešle iz obćinske šumarske službe u zemaljsku šumarsku službu, u obćinskoj pako službi ostali bi samo oni, koji za zemaljsku službu osposobljeni nisu. A tad [ne samo, da bi spao ugled obćinskim šumarom, već bi se tim, što bi međju njima bile sile, u kojih nema dosta sposobnostih, lahko osujetila ovoj zakonskoj osnovi uspješna provedba, za koju se hoće upravo vrstno šumarsko osoblje. U §. 26. zakona od 2. veljače 1886 , kojim se popunjuju, odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 28. siečnja 1881. glede preustrojstva gradskih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 23 <-- 23 --> PDF |
23 obćinah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoaiji, ustanovljuje se, da gradovi u po slovih naravnoga djelokruga ostaju neposrepno podčinjeni kr, zemaljskoj vladi. Pošto pako gospodarenje u obćinskih šumah svakako spada medju poslove naravnoga djelokruga, to odredjuje §, 8. predležeće zakonske osnove suglasno s prije spomenutimi zakonskimi ustanovami, da vrhovni nadzor nad stručnom upravom i gospodarenjem u šumah gradovali, (koji su u posiovih naravnog dje lokruga neposredno podčinjeni kr. zemaljskoj vladi) nadalje u šumi Turopoljski lug, koja je vlastničtvom plemenitoga turopoljskoga komposesorata, vrši nepo sredno kr. zemaljska vlada Šuma Turopoljski lug stavlja se pod neposredni nadzor kr. zemaljske vlade s toga, što plemenita obćina turopoljska od vajkada zauzimlje oseban po ložaj u upiavi, imajući svoju vlastitu imovinsku upravu, te šaljući svoga ko meša (župana) kao virilistu u sabor kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Sličnim načinom, kao što je to u Virtemberžkoj zakonom odredjeno, a u Ugarskoj nagodbenim putem provedeno, mogu po §. 9. ove zakonske osnove obćine i zajednice posjednikah dozvolom kr, zemaljske vlade lakultativnim na činom povjeriti stručno gospodarenje u svojih šumah šumarskim tehničarom po litičke uprave prve molbe uz primjerenu odštetu zemaljskomu eraru. S ove će uredbe po te posjednike šumah poteći razni probitci. Stručno gospodarenje preći će u ruke najsposobnijega šumarskog osoblja, pa će se tim zajamčiti to, da će se u njihovih šumah potrajno i valjano gospo dariti i njihove potrebe trajno podmirivati moći. Nadalje prištediti će oni na upravnih troškovih, jer će odšteta, koju će zemlji plaćati biti manjom od onog prinosa, što ga sada plaćaju za upravu svojih šumah. Napokon će ovi posjednici šumah posve prištediti onaj trošak, što bi ga inače morali nositi za mirovine svojih šumarskih činovnikah i obskrbu njihovih udovah i sirotčadi, pak se tim daje osobita olakšica mnogim siromašnim posjednikom šumah. A biti će i za zemaljsku upravu probitačno, da stručno gospodarenje u ovih šumah preuzmu šumarski tehničari političke uprave. Tad će naime biti moguće, da se što prije i što bolje uredi šumsko gospodarenje u obćinskih i ovim sličnih šumah. Osim toga sniziti će se znatno trošak zemlje za uzdržavanje šumarskotehničkoga osoblja kod političke uprave prve molbe i sjegurnije polučiti svrha, da se za buduća vremena osjegura obstanak i racijonalno gospodarenje u obćinskih šumah. Sa gledišta narodno-gospodarskog biti će dakle opravdan veći trošak zemlje? koji će nastati s mirovinah šumarsko-tehničkog osoblja, koje će se usljed toga većim brojem nego inače namjestiti morati. Ova zakonska osnova stoji u savezu sa toč. 5. §. 9., a đielomice i sa §.12. zakonske osnove, kojom se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave, gdje se uvjetno odredjuje, da je šumarskim tehničarom političke |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 24 <-- 24 --> PDF |
^ 24 uprave medju ostalim Bamienjena i zadaća ta, da vode i upravljaju stručno gospodarenje u šumah, koje stoje pod osobitini javnim nadzorom, odnosno, da se šumarski tehničari i nadlugari kod političke oblasti prve molbe imaju namjestiti samo po potrebi. i, -i Na tu okolnost, da će ova potreba glede namještenja šumarsko-tehmckog osoblja dielomice visiti o tom, da li i u koliko će zajednice posjednikahšumah i obćine pristati, da se stručna uprava i gospodarenje u njihovih šuraah povjeri šumarskim tehničarom, uzeti će se u obzir kad se bude sastavljao proračun. U savezu s ustanovami ove zakonske osnove, koje se tiču fakultativnoga preuzimanja stručnoga gospodarenja u šuraah obćinskih i u šuraah zajednice posjednikah, određjuje se u §. 10., da šumarski tehničari političke uprave mogu u pojedinih slučajevih, koji su u osnovi samoj točno označeni, obligatorno preuzeti stručno gospodarenje u takovih šumah. Takovu odredbu vlastna je izdati samo kr. zemaljska vlada. Mjere ove služe u obćem izteresu kao nitima ratio proti nemarnim posjednikom šumah. Slične ustanove nalaze se i u virtemheržkom zakonu u čl. 9., te u češkom zakonu od 14. siečnja 1893. u 2. i 3. stavci §. li. U §. 11. određjuje se, da su dotični posjednici šumah dužni o svom trošku za čuvanje svojih šumah namjestiti potrebito osposobljeno lugarsko osoblje, a da je ovo u službenom pogledu neposredno podčinjeno šumarskim stručnjakom. Proti samovolji službodavcah pako zaštićuje se ovo lugarsko osoblje tim, što ga ovaj može ođpustiti samo nakon disciplinarne iztrage, provedene redovitim molbenim putem. S druge strane ovlašten je županijski upravni odbor u interesu službe, da može nesposobno i nevaljano lugarsko osoblje na predlog šumarskog tehničara političke uprave ođpustiti od službe uz pravo priziva na kr. zemaljsku vladu. Obje ove ustanove potrebite su sbog nadzora i jer zajamčuju, da će se moći u službi uzgojiti i uzdržati stručno bolje naobraženo lugarsko osoblje. Slična je ustanova sadržana u čl. 12. virtemberžkoga zakona. Do sada navedene ustanove ove zakonske osnove opredieljuju, kako da se uredi stručno gospodarenje u šumah i na drvljem obraslih pašnjacih posje dovnih kategorijah, navedenih u §. 1., dočim će se pravni odnošaji o vlastničtvu i uživanju šumah, te odnošaji administrativne naravi urediti posebnim zakonom, kako to §. 12. ove zakonske osnove naročito spominje. U obrazložbi ustanovah § L ove zakonske osnove ve($ se je iztaklo, da za gospodarenja svih šumah, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, treba da vriede temeljna načela o potrajnom uživanju i o polučivanju što moguće veće rente. Ova načela valja takodjer da se protegnu i na šume onih posje dovnih kategorijah, koje su u §. 13. ove zakonske osnove taksativno označene i koje, stojeći doduše pod osobitim javnim nadzorom, ipak nisu podvrgnute neposrednoj i stalnoj gospodarstvenoj kontroli. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 25 — Ove ustanove, kojim je svrhom, da se što bolje uzdrže i sačuvaju šume t. j . njihova substancija, mogu ?e spomenutim posjednikom šumah obzirom na ustanove §. 364. ob. grad. zak. punim pravom propisati po šumskoj redarstvenoj oblasti, da se ovako doskoči prekoračivanju onih granicahj što jih u javnom interesu zakon udara izvršivanju prava vlastničtva. Sve šume prije spomenutih posjedovnih kategorijah prepuštene su svagdašnjemu posjedniku odnosna uživaocu samo na privremeno i konzervativno uživanje. Obzirom na to ukazuju se potrebitimi odredbe prikladne zajamčiti, da se u istinu održavaju granice, što ih tehnika ustanovljuje medju glavnicom i kamati, te medju glavnim i nuzgrednim užitkom, dozvoljenim ili pako štetnim po samu substanciju, pak da se te granice nemogu vriedjati sbog čašo vite koristi. A kako će se svrha ovih odredbah samo tada moći polučiti, ako se prihvate prije spomenuta temeljna načela, to je tim i dovoljno dokazana potreba, da se ustanove §. 1. ove zakonske osnove moraju protegnuti i na šume u §. 13. označenih posjedovnih kategorijah. Sama dakle skrb oko uzdržavanja šumah zahtieva, da šumsko-nadzorna oblast bude nadležnom postupati i u onih slučajevih, u kojih djelatnost autonomne uprave oko uredjenja šumarskih prilikah u obće nedostaje ili bar nedotiče onako, kako bi to trebalo. Dužnost zemaljske uprave, da se brine oko uzdržavanja šumah, nalaže da se izdaju shodne ustanove, po kojih će se moći s jedne strane ustanoviti spomenute granice uživanja šumsko-tehničkim načinom, a s druge strane prisiliti posjednici šumah ili uživaoci, da se tih granicah strogo drže. Ako se dakle ustanove §. 1. ove zakonske osnove protegnu na posjedovne kategorije, označene u §. 13. ove zakonske osnove i tim opredieijuju granice uživanja, to se u §, 14. odredjuje, kojim da se načinom dotični posjednici ili uživaoci šumah pridržavaju, da ovih granicah neprekorače. Izuzete su odatle one pod točkom a) označene posjedovne kategorije, pošto za šume, koje stoje u javnoj upravi, nisu ni potrebite niti dopustive prisilne mjere i globe, dok se njimi i onako konzervativno gospodari. Ova u §§. 13. i 14. ove zakonske osnove sadržana načela označena su i u § 40. ugarskoga šumskoga zakona, kao i u članku 9. virtemberžkoga zakona, te u §. 14. češkoga šumskoga zakona od 14. siečnja 1893. Posjednici šumah, navedenih pod točkom b) do h) u §. 13. dužni su prama tomu u roku od godine danah predložiti gospodarstvene osnove ili programe, sastavljene po propisih §. 1. i 2. ove zakonske osnove, a rok jim se ovaj može na podnesenu molbu primjereno produljiti. Ako ipak svojom krivnjom ne održe opredieljena jim roka ili ako u šumah vode sječu preko ustanovljenoga godišnjega etata, moći će se kazniti novčanom globom. A pri tom jim valja pod prietnjom ponovne novčane globe ureći novi zaporni rok, u kojem da predlože gospodarstvene osnove ih programe. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 26 — " Da se šuma sama očuva od oštećenja, koje se cesto neda popraviti, morala se je ovlastiti politička oblast, da u takvu slučaju odmah obustavi svaku sječu u šumah. Obično naime treba manje vremena, da se šuma obori ili poharači, nego li da se dovrši postupak, koji se vođi redovitim molbenim putem, pak bi se uz to više putah moglo dogoditi, da se okruje privatna prava trećih osobah. Kao prisilno sredstvo doticati će dvokratna obnova globe, da se politička oblast uzmogne uvjeriti, da li posjednik šume kani ili nekani izpuniti dužnosti svoje. Ako unatoč ponovnim globam posjednici šumah nezadovolje svojim dužnostim, ili ako gospodarenjem svojim zatiru šume, ili ako njihovo šumsko gospodarenje u obće nebi odgovaralo propisom šumskoga zakona, tad je vlastan županijski upravni odbor odrediti javni koji organ, da se pod njegovim nadzorom 0 trošku posjednikah šume vodi stručna uprava i gospodarenje u njihovih šumah, jednom rieči, takove šume valja da se privremeno stave pod politički sekvestar. Razumije se samo po sebi, da se posjednikom šumah dozvoliti mora, da se mogu proti tako tegotnoj odredbi prizvati na zemaljsku vladu, kao što i to, da se ta odredba dokinuti može pod stanovitim! uvjeti, koji su pobliže označeni u zakonu samom. Pošto u postojećem šumskom zakonu neima takovih ustanovah, koje se odnose na gospodarenje šumah posjedovnih kategorijah, navedenih u §. 13. pod toč. b) do h), te po kojih bi se ovi posjednici mogli kazniti, ako U u svojih šumah zatorno gospodare, to se imadu ustanove §§. 13. i 14. ove zakonske osnove držati nadopunjujućimi ustanovami k šumskom zakonu. A zemaljskoj su upravi one od prieke potrebe, pošto i u tom, da jih dosele nije bilo u zakonu, valja tražili uzrok dosadanjemu prekomjernomu uživanju i sječi, te haranju šumah spomenutih posjedovnih kategorijah. Da se osjegura provedba ustanovah ove zakonske osnove u stručnom pogledu odredjuje se u §, 15. da će zemaljska vlada izdati naredbenim putem službene naputke i tehničke poslovne upute za sve organe, koji će se po ustanovah ovoga zakona namjestiti ili koji će preuzeti stručnu upravu ih vodjenje šumskoga gospodarenja. Ustanove šumskoga zakona neraienjaju se ovom zakonskom osnovom, jer se njom šumsko zakonarstvo samo nadopunjuje glede gospodarenja u onih šumah, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, te ostaje u krieposti uredjena već zakonom nadležnost pohtičkih oblastih glede šumah u obće, iraenito glede šumskog redarstva. Samo se po §, 16. dokidaju svi ostali zakoni i naredbe, koje se i kohko opiru ovim zakonom. Ovom zakonskom osnovom uvesti će se u svih šumah, osim u šumah privatnoga posjeda sistematično gosvodarenje na temelju sastavljenih gospodar |
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 27 <-- 27 --> PDF |
-21 ~ stvenih osnovah ili programah, a tim, pošto na posjed posebnikah ođpađa samo 27´T^lo šumah, osjegurati obstanak za 12´3^IQ od cjelokupne površine, što ju šume u zemlji zapremaju. A kako su i privatne šume poglavito u rukuh veleposjednika!!, koji ta kodjer konzervativno, a dielomice i po pravilnih gospodarstvenih osnovali valjano gospodare, slobodno je uztvrditi, da će se poslie, ako se ova osnova prometne u zakon, racijonalno gospodariti u velikoj većini šumah Hrvatske i Slavonije. Za uredjenje šumskoga gospodarenja u privatnih šumah doticati će ustanove šumskoga zakona same posebi, u koliko je upravna vlast u javnom interesu iz naslova vrhovnog nadzora u obće ovlaštena posizati u prava privatne naravi. Samo se uz to hoće dovoljan broj šumarsko-tehničkog osoblja kod političke uprave, koje će na temelju tehničkih službenih naputakah i provedbene naredbe jamačno moći spriečavati, da privatni posjednici nezatiru svojih šumah, već da ih i u granicah zakonom opredieljenih uzdrže i njimi gospodare. Na temelju ove zakonske osnove moći će se dakle stati na put propadanju obćinskih i ostalih ovim sličnih šumah, te dotični posjednici ponukati, da razborito gospodare i tako ne samo šume sačuvaju za budućnost, već i sebi zajamče stalan potrajan dnhodak. Obzirom na to, što većina posjednikah šumah, koje su podvrgnute javnomu nadzoru, ni s daleka neumije cjeniti preveliku obće narodnu važnost šumah, usvojeno bje u predležećoj zakonskoj osnovi načelo, da se vrhovni nadzor, koji ide upravnu vlast nad šumami, u obće osnuje na podlozi, da mu granice razmaknu, te upravnoj vlasti zajamči čim intenzivniji prohibitivni uticaj na stručnu upravu i gospodarenje u takovih šumah po primjeru uredabah, koje su u tom pogledu uvedene u susjednoj Ugarskoj i inih naprednih državah. Odatle, što u ovoj osnovi ima i takvih odredabah, po kojih nad obćinskimi i ovim sličnimi šumami valia voditi strogi stručni nadzor, smije se punim pravom očekivati, da će se ukloniti jedna od najvećih manah u sadanjoj obćiuskoj šumarskoj upravi, koja je spriećavala, te šumsko gospodarenje nije već do sada moglo krenuti na bolje. Zakonodavni rad na polju šumarstva, koji je pokrenut zakonskom osnovom, kojom se uredjuje šumsko-tehnička služba kod političke uprave, te se nastavlja predležećom zakonskom osnovom, uređjujućom stručnu upravu i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, dovršiti će se u glavnom zakonskom osnovom o skupnih užitcih, kojom se uredjuju pravni odnošaji o vlastničtvu i uživanju te upravljanju glede šumah obćinskih ili zajednice posjednikah, te koja će se doskora predložiti na ustavno pretresivanje- U br. 12, „na str. 542 Šum. lista" obećali smo, da ćemo na gornje osnove zakona priobćiti odnoseće se saborske razprave, što evo činimo doslovce po stenografskih zapisnicih sabora kraljevina Hrv-Slav, i Dalmacije u svrhu, |