DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 52 <-- 52 --> PDF |
52 — onoj, što ju je uaniela nevolja vinogradarstvu, da je razlika preogromna. Gubitak je kod šumske imovine daleko veći. Gledamo li što imademo najpnje raditi, vidimo, da treba prije svega da popravimo ono, što imademo u ruci, da odstranimo one mane, koje su dale povoda gubitku u imetku. Kod šumske imovine usljed pomanjkanja kontrole, nastala je šteta, treba dakle kontrolu uvesti, da uzčuvamo šume; kod vinogradarstva imamo sa naravi posla, tu nije dosta organe samo postaviti, da uzmuvaju vinograde, tu je bolest nastala, koja je za čas uništila jedan dio privrede narodne. Kod vinograda je laglje podati lieka nego kod šumab, pogledom na to, koliko vremena treba za regeneraciju vinogradab, a koliko za regeneraciju šumah. Kod vin(»grada maran čovjek može za 2 ili 3, najdulje za 4 godine popraviti i doskočiti zlu tako, da će mu novi vinograd više nositi, nego što je stari nosio. Kod šuraab za regeneraciju nije dosta 50 godinah, nego 100 i preko loO, da se stalnimi troškovi opet uzpostavi prihod, koji je šumsko tlo prije davalo. Svakako treba prije svega brigu voditi o onoj grani, koja treba više vremena, da se cilj postigne, nego li o onoj grani, kod koje se cilj u kraćem vremenu postići može. Pogledajmo površine! Površina vinogradab prema površini šumskoj je neznatna, pa ako bi u tom razmjeru činili za vinograde, što činimo za šume, nebi za regeneraciju vinogradab u budget ni onoliko umetnuli, koliko je sada uvršćeno. (Fran Folnegović: A porez!?) Porez je mnogo veći kod šumah, nego kod vinogradab kad pomislimo na površinu. Još je jedno. Vinogradi neuplivaju na klimatičke odnošaje ništa, osim da možebiti za zdravlje pojedinoga čovjeka imade veći ili manji upliv okolnost, da li je vino skuplje ili jeftinije; ali većega upliva nema, akoprem je istina, da je bilo Ijudib, koji su živjeli i bez vina, ali to je bilo davno, za vrieme prije Noea, 0 tom vremenu nećemo govoriti, može se bez vina absolutno živjeti, dočim šume imadu u velike da reguliraju kUmatičke odnošaje i prema tomu i mnoge uvjete zdravlja ljudskoga. Zato i sa ovog gledišta ide mnogo prije važnost gospodarstva šumskomu, nego vinogradarskomu. Ali još je jedno. Kod vinogradab radi se o imetku pojedinacab, a kod šumah radi se većim dielom 0 imovini javnoj svakojake vrsti; a evo ovdje se vidi, kako postupamo prema šumama privatnikah. Za šume privatnikah netražimo niti krajcara niti kod uređjenja uprave, niti u proračunu našem, dočim kod vinogradab, kojih neima ništa u javnom imetku, brinemo se i za regeneraciju te vrsti narodnog imetka, makar je samo u rukuh privatnih Ijudih, Zemaljskoj upravi nije dužnost, da se stara za imetak privatnih Ijudih u onoj mjeri, koliko za imetak javni. Gosp. zastupnik misli, da se kod nas stvaraju zakoni, kako se komu svidja i kako se mota komu u glavi, i da se iznose ovamo zakonske osnovo, samo da se zabavi sabor. Ja neznam, ako g. zastupnik o naših zakonih onako sudi kako sudi, sud mu je po mom nemjerodavnom mnienju, u koliko sam proučio ovu zak. osnovu, takav, da ja držim, da on nepozna te zak. osnove, jer je opisao djelokrug toga organizma u slici, kojega nema. G. zastupnik da |