DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 62 —


(Odobravanje na desnici), da možemo dokazati, da smo podigli našu otacbiaii
ne samo materijalno, nego i na političkom polju, te nema nikoga ni u ovoj
zemlji niti u monarhiji, koji ne bi priznao, da je Hrvatska i Slavonija danas
na posve drugom stepenu blagostanja i napredka, nego što je bila prije 10
godinali, onda naime, kad ste vi relativno bili najjači u ovom saboru. Od onog
doba, od kada propada vaJa stranka, od onda napreduje i ova zemlja. (Odobravanje
na desnici. Tako je!) Vidite, gospodo, to je razlika izmedju vašim i
našim radom.


Što se naroda tiče, za čije blagostanje se tobože toliko hvastate, nemojte
se bojati. Većina toga naroda biti će i u buduće na našoj strani, a vi izvolite
i na dalje raditi preko granicab ove države, preko granicah zemljah krune sv.
Stjepana, tamo je vaše mjesto, tamo možete saveznikah naći, ali ovdje u ovoJ
našoj otačbini vam mjesta nema. (Gj. Jakčin: Kako se zove? Kraljevina Hrvatska
i Slavonija se zove. (Žomor.)


Uzdajuć se, gospodo, u ovakovo razpoloženje našega naroda, vi izvolite
napredovati u vašem pravu, u nekoristnom i nestvarnom radu, a mi ćemo djelovati
i dalje kao i dosad, te za rezultat vašega i našega rada mene ni malo
nije briga! (Živio! i odobravanje na desnici).


Predsjednik: Pošto se za rieč nitko više nije prijavio, to se tim zaključuje
generalna debata.


Rieč u budućoj sjednici ima g. izvjestitelj.


Ja današnju sjednicu dižem, a sljedeću uričem za sriedu 6. o. mj. u 10
satih prije podne sa istim dnevnim redom, koji je već za danas ustanovljen.


(Svršetak u 2 sata 10 Časovah).


B). Stenografski zapisnik


XLn. sjednice sabora


kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,


držane dne 6, prosinca 1893.


(Početak u IO satih i 37 članovaJiJ.


Predsjednik: Vaso Gjurgjević.


Bilje žnik: Josip Miljan.


Od strane kr. zemalske vlade prisutni: preuzviženi gosp. ban Dragutin
grof Khuen-Hedervary, te odjelni predstojnici presv. gg. Danilo Stanković i
Vjekoslav Klein.


Predsjednik (zvoni): Otvaram sjednicu.


Zapisnik o današnjoj sjednici vodit će gosp. bilježnik Josip MUjan. ´


Molim g. bilježnika, da izvoli pročitati, zapisnik posljednje sjednice.


Bilježnik dr. Nikola pl. Tomašić (čita zapisnik XLI´ sab. sjednice)!




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Predsjednik: Ima li, visoki sabore, tko kakve priasjetbe proti ovomu
zapisniku ?
(NemaO
Primjetbe nema, zapisnik se verificira.
Preuzv. g. ban priobćuje, da je Nj. c. i kr. apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo
izrazititi previšnju zahvalu na čestitci sabora, podnesenoj povodom
vjenčanja Nj, ce. i kr. visosti nadvojvode Josipa Augusta sa Njezinom visosti
bavarskom princesom x4ugutom.
Uzima se homagijalnira poklonstvom na znanje.
Drugih podnesakah nema.
Prelazi se na dnevni red,
Rieč ima g. izvjestitelj.
Izvjestitelj dr. Šandor Egersdorfer: Visoki sabore! Meni kao izvjestitelju
donekle je, kad završujem ovu debatu, otegoćen položaj zato, jer bi morao
oprovrći one stvarne proturazloge, koji su protivnici osnove iznieli proti njoj.
Ja bi sa stvarnih razlogah morao opetovano zagovarati osuovu i moliti
vis, sabor, da ju prihvati.
U tom pogledu sam tim otegoćen, što su gospoda, koja su riec uzela
sdruge strane ove vis. kuće proti osnovi, jako malo stvarnih razlogah proti
njoj iznieli. Jedini je g. zast. sisački nekoliko tih razlogah iznio, a meni se
čini, kao što je to već i preuzv. g. ban spomenuo, da su ti razlozi samo neki
nuzgređni korolar one njegove temeljne misli i onog temeljnog izhodišta s kojega
proizilaze gospoda sa protivne strane ove visoke kuće, prosudjujući svaki
naš rad i svaku zakonsku osnovu, koju iznašamo pred vis. kuću.
On kaže dvoje: prvo, da je ta osnava preuranjena, a još nije stanje
stvari u našoj domovini dovoljno izpitano, tako, da nema dovoljnog materijala
za izaći sada pred sabor. već s takovom organizatornom osnovom; a drugo, da
je ta organizacija preskupa.
Da dokaže, da je ta osnova preuranjena, da je ta osnova donesena, a
da još nije dovoljno materijala sakupljeno, on kaže, da bi stavio pet pitanja i
da bi išao najprije odgovoriti na tih pet pitanjah, a tekar kad bi dobio odgovore,
da bi donio osnovu
Ta pitanja bi bila sliedeća: prvo, da li je onaj kvantum šumah, koji se
nalazi u našoj domovini, potreban; drugo, da li je prevelik; onda, da li je
premalen; za tim, kohko tla bi se u Hrvatskoj absokitno moralo šumama nasaditi;
a peto, koliko ima tla, na kojemu ima šumah, a bolje bi bilo, da se
izmiene drugom kulturom.
Valjda je g zast. sisačkom pred očima lebdio jedan veliki vojskovodja,
koji je tri momenta izticao, koji su potrebni za rat, na ime: novac, nove i
novac; a držeći se on još većim vojskovodjom, on je pet putah isto rekao, tri
puta mu je bilo premalo. U svim njegovim pitanjima sadržano je naime samo
ono prvo, da li je kvantum šumah, koje se nalaze u našoj domovini, potreban;
jer naravno, kad odgovorimo na to, moramo implicite odgovoriti, da li je prevelik,
odnosno, da li je premalen, da li jih mora više ili da H jih mora manje biti.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 64
On je u.pet raznih formah isto rekao. Dakle on hoće jedno da znade,


da li odgovara potrebam naše zemlje šumsko tlo, koje imamo. On to hoće


znati prije, nego li ovu osnovu iznese pred vis. sabor. Ali to mora imati neku


svrhu, jer to ipak nasmije biti puka znatiželjnost, pošto neiziskuje nikoja za


konska osnova, da se udovolji pukoj znatiželjnosti.


Zašto da znademo, da li imade previše šumskog tla ili premalo? Zašto
bi ga imalo manje biti? Ili kako on kaže, koje bi se šume u Hrvatskoj morale
saditi? Očito za to, da se takove odredbe izdavaju putem zakona ili
putem oblastne naredbe, kojim! bi se ova pitanja urediti imala, naime:
Ako ima premalo šumah, da jih mora biti više, ako jih ima previše, da se
izkrče; dakle da se zakonodavstvo, da se oblasti, da se vlada ili neznam
koji drugi javni organ zato poskrbi, da bude, ako jih je previše, manje, ako
jih je premalo, više, pa da se onda uredi obseg tla šumskog u našoj domovini.


Kraj toga je ali g. zast. veliki neprijatelj i protivnik svakog tutorstva
nad posjedom. On se sgraža, on strepi rad ovog tutorstva, koje da leži u ovoj
osnovi. Njemu je svako tutorstvo sa strane oblasti naprama pojedincem zazorno
on ga odsudjuje. Ono tako zvano tutorstvo, koje leži u ovoj osnovi, nije ni tako
rekuć tutorstvo, nego samo redarstveni nadzor svih gospodarstvenih, meteorološki
i higienskih razlogah, koje je sasmajasno razložio presv. g. odjel, predstojnik,
A ovaj nadzor nije ni ueakonjen ovim zakonom, nego sasma drugim, koji već
mnogo godinah obstoji kao valjan zakon kod nas. Ovo tutorstvo neide za tim,
da se oblastno opređieli, kolik mora obseg šumam biti, ono neide tako daleko,
da se nalaže komu, da mora na mjestu šumu nasaditi gdje je do sada nema,
ili opet da mora. postojeću šumu izkrčiti.


Nu g. zast. siački, koji je proti redarstvenom nadzoru ove osnove ide još
dalje, ide u tutorstvu pače tako daleko, da bi ista načela tutorstva i za vinograde
htio provesti. On predbacuje vladi, da ta osnova zahtjeva veliku žrtvu od


40.000 for., pa zahtjeva, da to, što se glede šumah odredjuje i glede vinogradah
provedemo. Nu danas smo mi još ipak tako slobodni, da čovjek smije
vinograd usaditi kada i gdje ga hoće, da ga smije pretvoriti u oranicu, da
smije oranicu pošumiti u vinograd itd.
Dan danas mi nitko nenalaže, da moram tri puta kopati vinograd ureda
radi, da ga moram u horu ići rezati idt. Dakako kod šumah postoji neki nadzor,
pa se tamo gleda kako tko svojom šumom gospodari, glede vinogradah ali
neima tog ograničenja. Nu g. zast. bi to htio i za vinograde, a kraj toga je
proti osnovi, jer je proti tutorstvu oblastih. Kako će on to protuslovje u
sklad dovesti?


Do tih protuslovjah došao je po tom gosp. zastupnik, jer nije nikad niti
mislio na stvarnu stranu ove zak osnove, nego samo na temeljnu točku svog programa,
samo na osujećivanje svakog plodnog rada, koju je temeljnu točkn samo
svojimimi tobože stvarnimi primjetbami kolorirao. Ali dalje: Kako on zazire
od svega tutorstva, on strepi, kad si pomisli vladu, koja naredbe izdaje. Gosp.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 65     <-- 65 -->        PDF

^ — 65 --^


zastupnik kaže ovdje: kako vlastelin ja bi strepio od te osaove, ja nezmm


što me čeka od naknadnih naredabah itd., dakle oo strepi.


Nu po njem ta je osnova preuranjena, jer nije m pet pitanjali generala
Monteciiculia prije odgovoreno. Oa kaže: Zašto ste ju preuranjenu đonieli,
mnogo bolje bi bilo, da bi dotle vladali đosadanji zakoni i da bi vlada
naredbenim putem učinila u ovoj struci što je potrebno. Dakle on strepi, ali
zazire od zakona i želi, da vlada naredbenim putem to uredi. Ja neznam je li
je to samo protuslovje ili goji li možda gosp, zastupnik želju, da naše vlastelinstvo
stavi u trajno stanje strepenja, jer on hoće sve to naredbami urediti,
a pred njima se mora — kaže strepiti,


Gosp. zastupnik nije samo zato proti ovoj osnovi, jer je ona preuranjena,
nego i zato, jer je preskupa. Nu kako on već jest uman čovjek, on odmah
dade i liek, kako će se tomu pomoći. Tu preskupu osnovu njemu je lahko u
tom smjeru poboljšati, pa daje toj svojoj osnovi izražaj tim, što veli: šumarsko
osoblje plaćeno je po ovoj osnovi slabo za čovjeka više naobrazbe. On hoće tomu
očito odmoći tim, da će bolje plaćati šumarsko osoblje. Na jednoj strani preskupa
je ta osnova, a na drugoj hoće on još povisiti plaću. Kako će to izveti
ja neznam; ali to vidim ovom prilikom opet, da gospođa nisu mnogo naučila,
ali zaboravila svakako nisu ništa. To je uviek stari recept. Kad treba kakove
izdatke učiniti, onda nisu dosta širokih rukavah, a kad je to gotovo, onda eto
graje, kako je sve skupo.


Nu kako je već preuzv, g, ban rekao i kako vis. sabor može razabrati iz
ovih mojih,riečih u odgovorih gospode s protivne strane vis. kuće bilo je jako
malo stvarnih prigovorah, jer s ovim, što sam sada rekao, izerpio sam mislim
sve stvarne prigovore, koji su izneseni. Sve drugo bilo je druge naravi, a ne
naravi stvarne. Sve se radi samo o tom, da se može izticati načelno stanovište
gosp. zast. sisačkoga i njegove stranke, koje se sastoji u tom, da oni kako
daleko im samo sile sizale budu i što god moga, da li mnogo ili malo, da sve
svoje sile upotriebe za to, da te osujeti svaki plodan rad sa ove strane vis.
kuće (desnice). To je svrha i temeljna njihova misao. Ta temeljna misao došla
je u njegovom govoru do jasna izražanja. Ali kao što su govori gospode s one
strane vis. kuće medju sobom u protuslovju, tako vidimo iz govora pojedinacah
protuslovje. Tako nam gosp. zastupnik križki predbacuje, ne samo ovaj put,
nego već toliko putah je to učinio, da mi absolutno ništa neradimo. On veli:
ali da vaša većina radi, to vam nitko nevjeruje, vi gospodo, ništa neradite, vi
samo glasujete, tko govori? Sve preuzv. g, ban, a to je dokaz, da neradite,
nego ovdje radi samo ban. Dakle mi neradimo ništa. Nu mjesto da nam se
gospoda liepo zahvale na tom, oni nas kude; jer kad radimo mi smo im oada
svakako na putu, dakle bi nam se morali zahvaliti i na rukuh nositi takove
protivnike, koji ništa nerade.


Ali da vidimo, da li oni tu misao konsekventno provode? Čini mi se,
da je i tu tako, Kao što kod njih obično biva, da si naime na skroz protuslove.
Tako n. pr. gosp. zastupnik sisački kaže: vi sačinjavate vladu i saborsku ve


5




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 66     <-- 66 -->        PDF

— 66 "
ćinu, dakle odlučujući dio zakonodavnog tiela, imađete takodjer sustav, kojega


se u ovoj zemlji držite i kojega promičete i što više jače stežete svoju domo


vinu u postojeću državnu organizaciju.


Dakle mi promičemo jedan sustav, valja onda radimo nešta ? Kad nebi
ništa radili, kako bi mogli promicati taj sustav? A isto tako i sam gosp- zastup,
križki kaže, da oni neće sudjelovati kod našeg rada, jer ako ćemo, kaže dalje,
sudjelovati kod rada većine, onda ćemo obavljati njezine poslove, a nećemo braniti
svoje stanovište; ako kritiziramo vaš rad, nemojte misliti, da idemo proti
vašim osobam i t. d. Ako kritizirate naš rad, onda valja nešta radimo; a opet
kažete, da ništa neradimo. Nu tu je po sriedi nešta drugoga. Gospoda ovdje
ovaj put, kao što toliko putah, opeta ne misle ovako kako govore, oni sami
ništa nevjeruju, da mi ništa neradimo. Oni dobro znadu, da mi radimo i ugodno
bi im bilo, da mi manje radimo. Možda su već i oćutila posljedice našega
rada. (Dr. Amruš: Pred sudom smo bili. Vi ste pomogli.) Ja sara pomogao,
koliko sam mogao.


Dakle gospoda valjda su oćutila naš rad i valjda vjeruju u njeg kad ga
osjećaju. Da im je neugodan, to vjerujem.


Gospoda drugačije kažu, kad prelaze na pravo istinsko polje, kad onu
tvrdnju napuste, koju su bacila samo da bude fraza izbačena. Kad se vrate na
istinsko polje, onda kažu, kako kaže gosp. zastupnik križki: nego vas želimo
poticati na stvarni i uspješni rad, da narod imade koristi. Oni dakle priznaju,
da radimo, nego samo drže, da je taj rad nekoristan.


Ako tako govore, onda to imade smisla, onda se ne negira ono, što eksistira,
već nam se samo prigovara, da naš rad nevalja, a zašto ne? Jer nije
tobože koristan. A zašto nije koristan? Tu kaže g. zastupnik sisački zato, jer
idemo zatim, da učvršćujemo postepeno državni organizam; a g, zast. križki
kaže, da zato nije koristan, jer da mi time radimo proti duhu hrvatskomu, da
taj naš rad ide proti hrvatskoj struji.


Gospodo! To je onaj stari recept gospode s one strane ljevice. (Glas na
ljevici: Uvjek isti.) Jest, uvjek isti; odmah dete vidjeti, kako je isti.


Gospoda s one strane (ljevice) nisu mnogo naučila, a zaboravila nisu ništa
kako već rekoh (Odobravanje, Smieh), oni imadu uvjek iste kunststiickele, uvjek
istu eskalnotažu. (Na desnici: Tako je! Istina je!) Kažu Hrvati mjesto mimjesto
naša, kažu Hrvatska ; mjesto mi, kažu narod hrvatski ; mjesto naš duh^
govore duh hrvatski. (Odobravanje. Na desnici: Tako je!) I tako je kod njih
uvjek. Na taj način moga oni sve dokazati, jer jednostavno i bez razloga i bez
dokaza tvrde, da je hrvatski narod, hrvatski duh i hrvatsko domoljublje samo
u njihovih rukuh. (Zast. dr. Amruš: Mi trpimo.). Ali nije dovoljno to samo
tvrditi, to valja i dokazati, dokažite, da je vaš duh, duh hrvatski, dokažite da
ste Hrvati samo vi, dokažite daje vaša idea, hrvatska idea, dokažite da ste samo
vi hrvatski narod, dokašite to; dok vi dokaze nedoprinesete o tom, dotle ja poričem,
da vi zastupate hrvatsku domovinu, dotle kažem, da vaš duh nije hrvatski duh,´
da vaše domoljublje aije hrvatsko domoljublje. (Burno odobravanje na desnici




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 67     <-- 67 -->        PDF

- 67 --
Dr. Amruš: Mi ćemo vam dokazati da trpimo.) Gdje su vam dokazi ? Pokažite
jih, napred š njima, Strubelius, heraus mit deinea Fidibus! (Smiek Žamor.
Predsjednik zvoni.)


^ Predsjednik: Ja sam, gospođo moja, i kod posliedBJe razprave dosta dopustio
proti očitoj ustanovi poslovnika, da se upada govornikom u rieč. Ja sam
to dopustio proti poslovniku, velim, zato, jer sam vidio, da dotičnoga govornika
nije to mnogo smetalo; vidio sam dapače, da je dotični govornik često na
to odmah reflektirao, što mu je dotičnik rekao. Tim sam samo pravo govornikah
štitio, što najviše može štititi ovo predsjedničtvo, te nisam imao toliko
povoda, da opomenem, da se neupađa u rieč. Ali izuzetak je ovdje, u ovoj
sjednici, kod izvješća, gdje imade izvjestitelj rieč, koji se nesmije prekidati
zato, jer on negovori u svoje ime, pa nemožemo uvjek reflektirati na ono, što
mu se dobacuje. On govori u ime odbora i zato absolutno nemogu dopustiti,
da se prekida.


Zast. dr. Amruš: 6. Gjurković je prekidao.
Predsjednik: Ja nisam nikoga imenovao, (Dr. Amruš: Ali izvjestitelj je
njega gledao, a ne mene. — SmieL)
Izvj, dr. Aleksander Egersdorfer (nastavlja): U toj substitueiji, visoki
sabore, hrvatskoga naroda na svoje mjesto, u tom leži onaj stari recept gospode
s one strane (ljevice). Ako hoće ona gospođa, da u tom obziru ostanu
nepromjenljiva, ja im to priuštim.
Ali ipak tvrdeći onako, da sam hrvatski narod stoji uz njih, tuži se g,
zastupnik križki, da je uzprkos tome tako težko doći do opozicije, on je o
toj nevolji opozhcije uvjeravao i preuzv. gosp. bana, kao da ga zove u pomoć,
razloživ da je strašno težko nasnubiti opozicionalce. Pa ipak tvrde protivnici,
da cieli narod stoji uz njih.
Tu vide i sami svoje očito protuslovje, pa ga je kušao i protumačiti g.
zast. križki kad je rekao: Mi nemožemo pružati nikakvih podporah, nikakvih
štipendijah za peštanski sabor. Kako bi onda došli u naše redove i drugi ljudi,
nego požrtvovni? Dakako takovih je težko dobiti. Zato, što nemožemo ono dati,
što vi dajete, zato nema ovdje i kod nas mnogo ovakovih silah. Tako oni govore.
Đake hrvatski je narod sav s njimi. Ako je tako, onda za nas nema nikoga.
Ali kraj toga vele, gospoda protivne strane, da bi ipak mogli imati nekoga
iz tog hrvatskog naroda samo onda, kad bi mogli nešto platiti.


Ja držim, da je to sasma krivo shvaćanje, jer svoj narod odviš ljubim i
ođviš ga duboko štujem, pretvrdo sam uvjeren o budućnosti njegovoj, a da bi
mogao vjerovati, da oporbi manjka Ijudih s onih razlogah, koje je naveo gosp.
zastupnik križki; već zato manjkaju ljudi u njihovih redovih, što je njihov rad
bi do sada, i što je sada i što mora za sva buduća vremena ostati neplodan
(Živio! na desnici. — Žamor na ljevici).


Jest, gospodo, samo u neplodnosti vašega rada leži razlog, zašto nemate


više pri stišah na vašoj strani. Pokažite plodove vašega rada, a nebjedite narod




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 68     <-- 68 -->        PDF

GS ~


svoj s nepoštenja, nekažite da vas je zato tako malo, jer da nemožete kupiti


— Hrvata. (Prigovori na ljevici. — Burno odobravanje na desnici),
U tom, što je kazao g. zastupnik sisački, vidi se jasno ono, što je temeljno
načelo gospode sa protivne strane ove visoke kuće, naime, da, ma kako
plemenito bilo nastojanje naše, ma kako dobro bilo poduzeće, ma kako valjan
bio rad s ove strane, oni će sve sile upregnuti, samo da mogu to zapriečiti.
To je njihov cilj i njihova svrha.


Za takav posao, za takovu družbu težko će u hrvatskom narodu naći
Ijudih, jer za čovjeka plemenitog osjećaja treba mnogo požrtvovanja, mnogo
samozataje, da sudjeluje u tako mrzkom poduzeću. (Burno odobravanje na
desnici.)


Ja vjerujem za to gospodi sa protivne strane, da im je jako težko uzdržati
kraj toga svoje stanovište i jošte teže dobiti dovoljno pristašah. S toga
se ni najmanje ne čudim, da je gosp. zastupnik sisački kušao snubiti i same
stare Magjarone, nebi li koga od njih nasnubio, nu ja ipak mislim, da se on
u njima jako vara. A kako se nebi varao, kada sam kaže, da onda kad ga je
u ovoj visokoj kući svladalo čuvstvo elegičnosti, tada da čita na njihovom licu
izražaj neke boli, neke resignacije.


Ja ga molim, da mi kaže, zašto gleda u časovih, kad je elegičan; on nije
redovito elegičan, jer to nije ni jedan čovjek. Zašto dakle gleda u abnormalnom
stanju! Neka gleda sa normalnim očima, a ne sa elegičnima. Zašto gleda ljude
abnormalno, zašto jih gleda, kad je u elegičnosti?


Ako on stare one Magjarone gleda u normaloom stanju, onda neće vidjeti
bolnih osjećaja, nego će morati opaziti izražaj zadovoljstva na njihovih
hcih, kada vide, da mi dogradjujemo onu sgradu, kojoj su oni temelj položili
onda će vidjeti i moći opaziti izražaj najvećeg zadovoljstva i umirenja na njihovih
licih za to, jer oni vide, da se njihovi nasljednici nedadu odvesti na onaj
tanak led, na koji su se oni u prevelikom svojem poštenju zavesti dali od stanovitih
Ijudih. (Na desnici: Tako je. — Veliki župan Kovačević: Biti će tako.


— Dr. Amruš: Neće biti tako.)
Kada gospoda s protivne strane ove vis. kuće kažu: Jer ste vi đonjeli
pred ovu vis. kuću tu osnovu, mi ju zato ne primamo, ma bila ona dobra, ma
bila i najbolja, ja bi mogao onda istim pravom završiti svoje rieći ovako:
Gospođo, jer ste vi proti ovoj osnovi, pa makar ona bila još tako zla, mi ju
zato primamo. (Odobravanje na desnici.)


Ah ja neću^ako reći, jer je moje najdublje uvjerenje, da mi ovom zakonskom
osnovom donašamo dobar zakon, da uvadjamo valjan ustroj, koji će
blagotvorno djelovati u domovini našoj; za to jer sam o tom u duši sVojoj
tvrdo osvjedočen, zato preporučam visokom sabaru ovu osnovu za podlogu specijalne
debate- (Burno odobravanje na desnici.)


Predsjednik: Pristupa se glasovanju. Glasovati će se ustajanjem. Ona
gospođa, koja su zato, da se po predlogu odbora osnova zakona, kojom se




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 69     <-- 69 -->        PDF

- 69 -^
uredjuje^šumarsko-telimčka skžba kod političke uprave u kraljeviuaii Hrvatskoj
i Slavoniji, primi za podlogu speciaine debate, neka izvole ustati.


(Ustaje većina).
(Osnova zakona primljena je većinom glasovah).
Prelazi se na specijalnu debatu. — Molim bilježnika gosp. dra. Švarca,


da izvoli pročitati naslov.
Bilježnik dr. Ljudevit Švarc: Čita naslov. Vidi prilog 40.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor naslov kako je pročitan?


(Prima se).
Naslov je primljen.
Bilježnik dr. Ljudevit Švarc: (Čita § L)
Predsjednik: Prima li vis- sabor § 1. ?
(Prima se).
§ 1. je primljen.
Bilježnik dr. Ljudevit Švarc: (Čita § 2.)
Predsjednik: Prima li vis, sabor § 2.?
(Prima se).
§ 2. je primljen.


Bilježnik dr. Ljudevit Švarc: (Čita §. 3.)
Pledsjednik : Molim, da izvolite pročitati i prilog k tomu paragrafu.
Bilježnik dr. Ljudevit Švarc: (čita: Prilog k §. 3.) „Osobni i plaćevni


šema šumarskih tehničarah i nadlugarah kod političke uprave.
Predsjednik: Na ovaj §. podnio je nar. zastupnik gosp. Gjurković sljedeći
izpravak.
Bilježnik dr. Ljudevit Švarc (čita:) „Predlažem, da se §§.4. i 5 na mjesto rieči
„šumarski nadnadzornik" uvrste rieči „zemaljski šumarski nadzornik I. razreda"
a mjesto rieči „šumarski nadzornik" uvrste rieči „zemaljski šumarski nadzornik
II, razreda".
Predsjednik: Rieč ima zast. gos. (jjurković, da obrazloži svoj izpravak.
Gjuro pL Gjurković! Visoki sabore! Ja sam slobodan izpravak podnieti
na ova dva izraza, koja su ustanovljena već po §. 3., a po ovoj šemi u §§. 4. i 5.
Ja mislim, da taj izraz „šumarski nadnadzornik´´nekako hrdjavo zvuči i što
više nije sasma sustavno sastavljen, jer da se prevodom poslužim ova prva rieč
„nad* znači „ober", a ona druga „nad" znači „iiber". Nu ostavimo to, svakako
se ovaj „nad" dvapu t hrdjavo čuje i s toga bi predložio, da se ta
rječica ^nad" izostavi, a to se može u toliko lakše učiniti, jer u šemi pod b)
i c) onako se imenuju „županijski šumarski nadzornici% a kod kotarskih oblastih
stoji „kotarski nadzornici´´. Za to mislim, da bi sgodno bilo, da se pod litera
a) najprije umetne „zemaljski šumarski nadzornik^ a onda, da se mjesto „nadzornik I.
i IL razreda", kaže zemaljski šumarski nadzornik I. i II. razreda, jer i onako
u ostalih djelovih ove šeme stoji .županijski nadzornik I. i II. razreda", a u
literi c) „kotarski šumarski I. i IL razreda".




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 70     <-- 70 -->        PDF

70 -


Ja moliiD, da bi se nesamo u šemi, nego i u §§. 4. i 5. dotični izrazi
prema mojem izpravku promjeuili


Predsjednik: Eieč ima gosp. izvjestitelj.


Izvjestitelj dr. Aleksandar Egersdorfer: Ja sa svoje strane pristajem uz


tij
taj izpravak.


´ Predsjednik: Pošto nitko nije proti tome izpravku govorio, a sam gosp. ^izvjestitelj pristaje na to, da se može §. 3 s izpravkom gosp. zast Gjurkovića
primiti, pitam visoki sabor, prima li ovaj §. sa izpravkom g. zast Gjurkovića?


(Prima).


§. 3. primljen je sa izpravkom g. zastup. Gjurkovića,


Bilježnik đr Ljudevit Svare (čita §, 4.).


Predsjednik: I na ovaj §. 4. odnosi se izpravak gosp. zast. Gjurkovića.
Pošto je već isti izpravak usvojen kod §. 3., samo se po sebi razumjeva, da
se taj izpravak i kod toga §. usvoji.
Prima li visoki sabor ovaj §. sa izpravkom g. zast. Gjurkovića?


(Prima).


§. 4. primljen je zajedno sa izpravkom g. zast. Gjurkovića.


Bilježnik đr. Ljudevit Švarc (čita §. 5.).


Predsjednik: Ovo isto vriedi i za ovaj §. 5., stoga pitam: Prima li vis.
sabor §. 5. zajedno sa izpravkom zast. g. Gjurkovića?


(Prima).


§. 5. primljen je sa izpravkom zast. Gjurkovića.


Bilježnik dr. Ljudevit Švarc (čita §. C).


Predsjednik: Na ovaj §. podnio je zast. dr. Pliverić sliedeći izpravak.


Bilježnik dr. Ljudevit Švarc (čita):


,Na predlog odbora da se u §. 6. izpuste u prvoj alineji posljednje dvie
rieči „te mora" i da se briše čitava druga, treća i četvrta alineja toga §.


predlažem, da se mjesto po odboru predložene prihvati sljedeća stilizacija kao


izpravak:


„te dokaže, da je kao redoviti slušatelj polučio podpunu akademičku naobrazbu,
i nakon dvogodišnje šumarske prakse položio državni izpit za samostalno
vodjenje šumskog gospodarstva. Tko pak želi polučiti mjesto, s kojim
je skopčan VI, VIL, VIII. i IX. činovni razred, mora povrh toga izkazati, da
je najmanje osam godinah bio u praktičnoj šumarskoj službi".


Predsjednik: Rieč ima g, zast. Pliverić da obrazloži svoj izpravak.


Dr. Josip Pliverić: Visoki sabore! Punim pravom se prigovara zakonom


i stilu, kojim mi juriste običavamo svoj posao obavljati, da neodgovaraju smislu


jezika hrvatskoga.


Ja to priznajem, te si mogu to protumačiti, prem da neođobravam, da
tako za buduće ostane. Naši stari juristi nisu bili tako sretni, da hrvatski
jezik uče inače nego, kako no se kaže, od svojih materah; drugi koji nisu tako
stari juriste imali su prilike u manjoj mjeri učiti naš hrvatski jezik. Istom
mladja generacija juristah imade tu sreću, da jezik hrvatski u školah od pr




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 71     <-- 71 -->        PDF

^ 71 ~


voga dana sve dok uesvrši naukah temeljito uči. Sa o^eaitog gledišta i sa
gledišta stručnoga ima dakle ta treća, mladja generacija paziti/da oanijezik
bude dotjeran prema zakonom hrvatskoga jezika, što u novije vrieme i biva.


Gospodo! U Njemačkoj carevim spremaju se velike reforme za kodifikaciju
gradjanskog prava, koje su već i posve dovršene i predane strukovnjakom
i publici, da mnienje svoje o cjima izreknu. Strukovnjaci su uviek i svaki put
sa juridičkog gledišta kritizirali jezik u toj osnovi, pa je naročito i posebna
knjiga i to debela knjiga izašla, koja ništa drugo nepriobćuje, nego kritizira
jezik dotične zakonske osnove. :


S toga gledišta, ako se to i tiče stilizacije same, to dub ovoga §, 6.
ostaje nepromienjen. Ja mislim visoki sabore, da je želja i same visoke kuće,
da u korektnoj formi izdaje ono, što je odbor predložio.


Predsjednik: Želi li tko govoriti?


(Nitko se nejavlja.)
Rieč ima g. izvjestitelj.
Izvjestitelj Al6k$ander Egersdorfer: S razlogah po g, predgovorniku ja


pristajem na taj amendement.
Predsjednik: Pošto se nitko nije izjavio proti izpravku i pošto je sam
izvjestitelj pristao uz izpravak, to će se glasovati o §. 6, zajedno sa izpi:avkom


g.
zastupnika dra. Pliverića. ´´´
Prima li se §. 6. po predlogu odbora zajedno sa izpravkom g. zast. dra.
Pliverića?
(Prima se.)
§. 6. primljen je po predlogu odbora zajedno sa izpravkom g. zast. dra.
Pliverića.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 7.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor §. 7.?
(Prima.)
§. 7. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 8.)
Predsjednik : Prima li vis. sabor §. 8.?
(Prima.)
§. 8. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 9.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor §9. ?
(Prima.)
§ 9. je primljen.
B´lj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 10.) ..:,
Predsjednik: Prima li vis. sabor §. 10.?
(Prima.)
§. 10. je primljen.




ŠUMARSKI LIST 1/1894 str. 72     <-- 72 -->        PDF

- 72 —
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 11)


Predsjednik: Prima li vis. sabor §. U.?


(Prima«)
§.11. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 12.)
Predsjednilc: Prima li vis. saboa §. 12.?


(Prima.)
§. 12. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 13.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor §. 13.?


(Prima.)
§. 13. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 14.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor §, 14.?


(Prima.)
§. 14. je primljen.
Bilj. dr, Ljudevit Švarc: (čita §. 15.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor. §. 15.?


(Prima.)
§. 15. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 16.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor §. 16,?


(Prima.)
§. 16. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 17.)
Predsjednik: Prima li vis. sabor §. 17.?


(Prima.)
§. 17. je primljen.
Bilj. dr. Ljudevit Švarc: (čita §. 18.)


Predsjednik: Prima li vis. sabor §.18.?


(Prima.)
§. 18. je primljen.
Tim je dnevni red današnje sjednice izcrpljen.
(Sliedi interpelacija g. dr. Mile Starčevića.)
Nakon interpelacije.
Predsjednik: Tim je dnevni red današnje sjednice izcrpljen. Ja današnju


sjednicu zaključujem i buduću uričem za subotu 9, o. mj. u*ll. satih prije


podne sa ovim dnevnim redom: Treće čitanje danas primljene osnove zakona,


kojim se uredjuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinah


Hrvatskoj i Slavoniji.
I time dižem današnju sjednicu.


(Sorsetak u IX satih 40 Časovah.)