DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 96 — S t e n 0 g r a f s k i z a p i s n i k LVIII. sjednice sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, držane dne 3. veljače 1894. u kojoj je pretresana „osnova zakona kojom se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom. (P.očetak u 10 satih i 50 časovah.) Predsjednik: Vaso Gjurgjević. Bilježnik: Josip Miljan. Od strane kr. zemaljske vlade pristni: preuzv. g. ban Dragutin Khuen- Hedervary, te ođjelni predstojnici presv. gg. Danilo Stanicović i dr. Iso Kršnjavi. Predsjedniit: Prelazi se na dnevni red. Na dnevnom je redu osnova zakona, kojom se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Gospoda koja žele govoriti za predlog odbora, neka se izvole prijaviti kod gosp. bilježnika Miljana. Molim g. bilježnika, da izvoli pročitati izvješće odborsko i zakonsku osnovu. Bilježnik dr. Ljudevit Švarc (čita prilog 9 ex 1894.) Predsjednik: Rieč ima g. izvjestitelj. Izvjest. dr. Šandor Egersdorfer: Vis. sabore! Predležeća je zakonska osnova obrazložena sa strane kr. zemaljske vlade, a obrazložio ju je sa svoje strane i odbor u netom pročitanom svom izvješću, porazdieljenom medju članove vis. sabora, tako, da meni više nepreostaje da mnogo kažem za obrazloženje same zakonske osnove, jer što se stvarnoga u tom reći može, to je zaista rečeno u izvješću, nego neka mi bude dozvoljeno, da u kratkim crtama orišem objektivno predmet predležeće zakonske osnove, a to sn,po naslovu same zak. osnove i po §. 1. šume obćinske. Što je šuma, to nam je jasno, aU koje se šume imadu smatrati občinskimi, to treba po mom nazoru potanjeg obrazloženja i potanje oznake. Zašto? Zato jer već u zadnjoj alineji §. 1. imademo šumske posjede suvlastnikah, koji su koordinirani sa obćinskimi šumami, dočim prva alineja izrikom govori o šumah gradskih, trgovištnih, upravnih, mjestnih obćinah i t. d Ovo pitanje stoji u užkom savezu sa razvojem obćinah u našoj domovini, jer ono što danas imademo kao obćine, nije produkt historičkog razvoja, nego je zaista nova tvorba u našem javnom životu. Što mi pod obćinom razumievamo, naime autonomno tielo, to potiče iz god. 1862., kad su naredbom namjestničtva prvi put bile uredjene obćine u našoj domovini. Što je prije toga bilo, slično je obćinam, ali zaista pravih obćinah nije bilo. Obćinam ima tragovah i u urbarskom ustrojstvu Marije Terezije i u zak. članku 9. od g. 1836., ali ovo nije, što mi danas razumievamo pod obćinami, nije naime tielo, koje imade svoje autonomno pravo, koje na tetemelju svog vlastitog prava uredjuje i upravlja svojimi poslovi i svojom imovinom. |