DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 125 — Sitnice. Brada Dittmar iz Heilbronna u Wurttenberžkoj priposlala su nam na ogled svoj cienik o šumarskom orudju, kao i o ostalih predmetih ođ željeza i ocjeli, potrjebnih u kučanstvu. Obzirom na mnienja i preporuke, što no su ih iza naručbah toj tvrdci podale mnoge šumske uprave, svraćamo na tu tvrdku pozornost gg. čitateljah. Izkazani predmeti nisu jeftiniji no kod nas, dapade ih donjekle uvoznina poskupljuje, ali su ti predmeti osobito valjano priuđešeni i sačinjeni pošto je rečena tvrđka špecialistica u proizvadjanju te vrsti orudja. — Dragutin Schleiclier i SchuU iz Durena u Porenskoj-Pruskoj (Rheinpreusen), trguju risaćo m artijom , kao i svimi ostalimi spremami za risanje potriebnimi. — Pozornost gg. čitateljah svraćamo na tekuć e boj e itušet e tvrdke, koji se nedadu izaprati, ter preko kojih je modi uvjek polagati druge boje, a da se n emažu . Kod kopiranja tušom, nije od potriebe u svrhu polaganja bojah risarije istom izpirati, ved se odmah s bojama radi, što poslovanje veoma pospješuje. Te boje preporučaju se osobito za izradbu šumovidah, pregledovidah itd., koje često kod izvanjskih radnjah u šumi rabiti moramo i po vlažnom ili kišovitom vriemenu. Jedna i druga tvrdka šalje na zahtjev naručitelju svoje cjenike bezplatno. — Pilar, M.ally i Bauda otvorili su 12. veljače o. g. ovdje gradjevno poduzetni čtvo. — Nadnice šumskih radnikah u Austriji. Ministarstvo za polođjelstvo izdalo je u svojem statističkom godišnjaku izkaz nadnicah, koje plaća stalnimi poffodbami nevezanim nadničarom kod šumsko ogojnih radnjah. U izkazanih prosječnih svotah nisu uračunane poboljšice koje se od zgode do zgode dopituju. Radno vrieme traie 11 sati bez uračunanja jeđnosatnog podnevnog počinka. Nadnice iznose za: Mužkarce Žene Djecu novčićah U dolnjoj Austriji 90—120 45— 80 40—60 U gornjoj Austriji 60—100 45— 80 28—60 U Solnogradskoj 110—120 88—100 66—80 U Tirolu i Voralberžkoj 80—150 50—100 35—65 U Štajerskoj 55—100 40— 80 25 — 70 U Koruškoj 95—100 40—7 0 45—55 U Kranjskoj 70 — 100 45—70 36—45 U Istri 70 — 120 50—70 85 — 60 U Dalmaciji 60 — 120 40— 70 45—50 U Češkoj 30—160 25— 80 16-6 6 U Moravsdoj 40— 80 30— 60 26—40 U Šlezkoj 50—70 40—45 30—35 U Galiciji 25—80 20—55 15 — 33 U Bukovini 45—80 35—65 24—50. Drvena pređja. Dr. Mitscherlich u Freiburgu u Badenskoj obreo je postupak, kojim se dadu iz drva pripremiti niti, koje se dadu presti. U tu svrhu se razpile stabla u veče trupce, pa se ovi istosmjerno sa vlakanci razciepaju u daščice 1—2 mm. debele. Veoma je shodno ako nam na razpoložbu stoje stabla bez granja. Imade li na istih granja, onda valja te čepove iz stabalah izvrtati. Izradjene tanke daščice valja navlažiti (uljem, vodom), i iste tečajem priuređjivanja češće nakvasivati. Tako upriličene daščice dodju pod valjke, koji su uzdužno naprugani. Jedan valj je u stroju postavljen do drugoga tako: da pruge jednoga stoje nasuprot udubinam drugoga. Usljeđ |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1894 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 126 — toga satru ti valjci uzdužna drvna vlakanca. Ponovnim tlačenjem drvnih vlakanacah, satru se i svinu ista tako, da se podpuno razrahle, ter se svaki postrani spoj izmedju istih izprekida. Usljed toga pretvori se drvo iz prvine u mehku, gibku tvar, koja se lahko u popriečnom smjeru čupati, ali se u uzdužnom svojem smieru neđa lahko trgati. Konačno se to zdrobljeno drvo đaljnim priređjivanjem pretvori u čisto vlakovitu tvar. Timi vlakanci postupa se tada dalje kao žto sa surovim pamukom, ter se ista ko načno spredu. Svaka vrst drva kao i svaki odrvenjeli dio biljke podaje uporabivu vlaknovinu, samo ako se s istima shodno postupa. Čvrstoća kao i finoća niti odvisne su koli od surovine, toli i od priudešavanja iste. Osobito je prikladno u gornje svrhe drvo omo rikovo, jelovo i borovo. Označenim mehaničkim raztrganjem drva omogućeno je blie djenje i uništenje onih tvarih, koje drvu dadu boju, a da time sama vlaknovina nebude ošteSena. Pobjeliti može se medju inimi vlaknovina i chlorovnim vapnom. Tko imađe prosudjivati štete počinjene odtuđjenjem stelje. Kako prof. Dr. M. u „Oesterr. Forstztgn." razpravlja, to se prisvojenje šumske stelje nesmije u području zemaljah zastupanih u carev, vječu prosudjivati kao šumski prekršaj, prema demu nisu kr. kot., kao političke oblasti nadležne, da glede tih Cinah vode razprave i donašaju svoje presude. Pošto je alinea 6. §. 60. š. zakona po kojoj se imade „nepovlastno sgrtanje stelje" smatrati šumskim prekršajem i kao takav kazniti, odmah u početku kad je šumski zakon izdan zlo shvaćena bila, ter pošto je takovo neizpravno shvaćanje zakonskih ustanovah dalo povoda, da su dotične prijavnice bile po sudovih odstupane pohtičkim oblastim na uredovanje, to je ministarstvo za pravosudje u Beću svojim rješenjem od 6. studena 1854. br. 20350 izdalo glavnoj prokuraturi u Pragu u tom predmetu shodnu uputu.* U toj uputi naglašeno je, da se u šumskom zakonu označeni nedopušteni čini imadu smatrati samo onda šumskimi prestupci, ako se na iste, kako to ustanove §§. 59. i 60. š. z. sasma jasno odredjuju, kazneni zakon uporaviti neima. Jer pako prisvojenje stelje bez privole šumo-posjednika nosi obiležje prestupka ili zločina kradje , što odvisi od vriednosti stelje ili od inih okolnostih, to se takovo neima presudjivati kao šumski prekršaj po političkih oblastih, već kao krađja po vlastih sudbenih. Šumski prekršaj tvori dobava stelja onda, ako se načinom njezine pribave povriedjuju propisi šumskoga zakona. — Pošto isti šumski zakon kod nas obstoji u krieposti koj i u Austriji, to bi možda shodno bilo, da se i za naše odnošaje jednako sudovanje zavede. Mora li sukromni šumoposjednik predložiti gospodarstvenu osnovu ? Na ovako, obćenito stavljeno pitanje, da li je vlastelin dužan oblasti predložiti gospodarstvenu osnovu, pa i u onom slučaju, ako se šume ne sjeku ili ako se u istih provadja čisti sjek? mora se po smislu ustanovah šumskog a zakona , podati njeCni odgovor. Postojeći šumski zakon poznaje u obće samo dva slučaja, u kojih može politička vlast od privatnog a šumoposjeđnika zahtjevati, da isti svojimi šumami postupa po propisih oblastno odobrene šumske gospod. osnove. Prvi slučaj nastaje onda, kad se stanovita šuma stavlja pod zabranu. U tom slučaju može se, u svrhu osjeguranj a svrhe , koja se zabrano m postići želi, odrediti predloženje gospod. osnove (§. 19. š, z.). U drugom slučaju može polit, oblast zahtjevati predloženje gospod. osnove onda, kad su dotične šume obterećene služnostmi (§. 9. š. z,), pak nisu bud ovlaštenik bud obterečenik sporazumni u pogledu načina, kojim bi se služnost ovršavati imala. — * Odnosno obrazloženje naći će čitaoci u odpisu o. k. ministarstva za poslove unutarnje od 30. prosinca 1854. br. ´žGbSd izdanom glede kvalifikacije odsvojenja šumske stelje. Vidi str. 54. Sammlung der Gesetze, Verodnungen und Erliisse im Forstwesen. Von Dr. Ernst Baron Exterde. Wien 1875. 7 frt. 75 kr. Uredničtvo. |