DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 23 <-- 23 --> PDF |
§. 05. Ustanove ovoga zakona neprotežu se na diobe obćinskih, pašnjakah, zametnute prije krieposti ovoga zakona. §. 96. Stavljaju se izvan krieposti svi zakoni i propisi, stojeći u pi-otuslovju s ovim zakonom, naročito zakon od 7. veljače 1892., kojim se privremeno uredjuje pravo dieliti obćinske pašnjake (br. 18. sbornika od godine 1892.). §. 97, Kojim će danom ovaj zakon zadobiti kriepost, opredielit će ban naredbom §. 98. Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Obrazloženje k osnovi zakona ob uredjenju zemljištnib zajeduicah. Uredjenie pravnih odnošajah, tičućih se tako zvanih skupnih užitakah, osjeća se već odavna kao jedna od najprečih potrebah. Kad se je razpravljalo o „zakonu od 7. veljače 1892., kojim se privremeno uredjuje pravo dieliti obćinske pašnjake" (br. 18 sbornika od g. 1892.), bilo je toli zemaljskoj vladi, koli visokomu saboru posve jasno, da je nuždna izpravna kodifikacija uredjenja i razgodbe „zajedničkih užitakah", da se dakle spomenutim zakonom „o privremenom uredjenju prava dieliti obćinske pašnjake" nestvara ništa stalna, već da on ima biti samo predtečom obćenitoj regulaciji. VJada je s toga već u obrazloženju svojem k rečenomu zakonu sama izrekla, da na temelju pripravnih radnjah, u obrazloženju pobliže iztaknutih, kani pristupiti k izradbi zakonskoga predloga ob uredjenju zajedničkih užitakah. Prihvativ razloge vladine stavio se je zatim i visoki sabor na stanovište, da je uredba tih odnošajah nuždna, ter je tako u sjednici od 20, siečnja 1892. došlo do rezolucije „da se kr. zemaljska vlada poziva, da u izgled stavljenu osnovu zakona ob uredjenju t. z. skupnih užitakah predloži saboru najdulje za tri godine.´´ Odatle je potekla izradba predležeće osnove. Podatci, sabrani kod zemaljske vlade usljed naredabah od 9. studenoga 1870. br. 45.008 unutarnjega odjela i od 21. kolovoza 1890. br. 10.310 odjela za pravosudje, pokazuju vrlo žalostan sliku sadašnjega stanja zemljištnih zajednicah. Tim je to štetnije po zemlju, što se kako iz priloga (Vidi prilog L) proizlazi, zajednički užitci odnose na ogromne uprav površine raznovrstnih zemljištah. |