DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 170 — 2. lipnja 182L, koji je zadao smrtni udarac mnogim zajedaicam i koji je uzrokovao mnogo štete, što ih je nastojalo kasnije zakonodavstvo popraviti. Za pruskim primjerom povelo se zakonodavstvo većine njemačkih državah i državicah, pa danas imade u njemačkoj državi množina zakonah, koji uredjuju diobu zajedničkih zeraaljah i zato se naziva taj institut „Gemeinheitstheilungen". No uzprkos tomu pokretu, koji je išao za tim, da se što prije podiele zajedničke zemlje, ipak se očuvalo mnogo zajednicah i u spomenutim državama; imenito> južnoj Njemačkoj i Švicarskoj. U Švicarskoj se već u 18. stoljeću nastojalo, da se zajednice zemljištne podiele, ali ih se ipak još mnogo očuvalo, imenito u gorskim kantonima. Da spomenem u kratko i Francezku. U Francezkoj su zakonom od 10. lipnja 1793, sve takove zajedničke zemlje, dodieljene političkim obćinama, i postale nedieljive, ali ih politička obćina dodieljuje obćinarima na uživanje po sistemu t. zv. „allotissements-a". Tek u novije doba sve više se iztiče težnja protivna onoj staroj struji, koja je išla za tim, da se zajedničke zemlje razdiele, pa se imenito uvidja neshodnost diobe šumah. Ali niti glede ostalih zemaljah neđrži se, da je zajedničko uživanje onako štetno, kao što se prije mislio. , S ovog stanovišta polazi i naša zak. osnova. Ona neiđe ni iz daleka za za tim, da se popieši dioba zajedničkih zemaljah, već ide za tim, da se zajednice, dok postoje, urede da se uredi njihov pravni odnošaj, a onda i dioba za slučaj, kad do diobe dodje. Objekt, kojim se bavi naša zak. osnova, naziva ona — kako je poznato — zemljištne zajednice. Dopuštam, da je ovo ime samo po sebi preširoko, jer ima i drugih zemljištnih zajednicah, na koje se ova osnova neće protezati. Ali imena, koje bi bilo shodno i koje bi prilikovalo svim vrstima zajednicah, takovog obćenitog imena nema, jer u narodu se upotrebljavaju, kako je poznato iz obrazloženja, najrazličitija imena. No ako i jest ovo ime odveć široko, ipak neće lahko nastati dvojba o tom, na koje se zajednice imade protezati osnova, a koje su izuzete; jer u jednu ruku sama osnova potanje označuje zajednice, za koje hoće da vriedi, a u drugu ruku nabraja one, koje izuzima. Osnova naša hoće da vriedi i za one zajednice, u kojima su zajedničari suvlastnici zajedničkih zemaljah, i za zajednice, gdje vlastničtvo pripada ovoj ili onoj vrsti korporacije, ovoj ili onoj vrsti obćine. Oba slučaja normira naša osnova jednako. Tomu se dade prigovoriti to, da se nemogu posve jednako normirati zajednice, koje spadaju pod pojam suvlastničtva, i one, koje su korporacije, dakle jurističke osobe. S toga sam bio predložio i pravosudnom odboru, da se briše točka a) i b) §. 1., pa da negovori osnova ništa o jurističnoj naravi zajednicah, kojima se bavi, već neka samo normira njihove odnošaje; a na temelju ustanovah, koje uredjuju pravne odnošaje zajednicah, ima pravna znanost konstruirati jurističku narav pojedine zajednice. |