DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 41 <-- 41 --> PDF |
-- 171 — Većina se je medjutini pravosudnoga odbora odlučila za redakciju osnove; jer je poglavito našoj osnovi do toga, da zajednice jedne i druge vrsti dobiju jednaki ustroj. Doduše niti u tom se pogledu neđadu posve identificirati zajednice jedne i druge vrsti; ali s druge strane valja uvažiti, daje i onako potanji ustroj zajednicah prepušten statutima. U ostalom zajednice, kao što ih ima pred očima naša osnova i kako jih kani urediti, te ^´ajednice nisu niti obično, rimsko pravno, individualistično su tničtvo, niti nisu čiste korporacije. Naše zajednice dobivaju po osnovi korporativni ustroj. To je glavno, ako ne sve, što imaju naše zajednice zajedničkoga sa korporacijom; inače odnošaj članovah naših zajednicah naprama zajedničkoj imovini nije nipošto onakav, kakav je odnošaj članovah čiste korporacije naprama imovini te korporacije. Pod riečju „obćina"* u točki b) §. 1 neimade se razumievati politička obćina, nego se ta rieč ima razumievati u smislu obrazlaženfa naše osnove, t. j . u onom smislu, u kojem se naše zemljištne zajednice nazivlju obćinama. Jer slučaj kad stanovita zemlja spada u vlastničtvo političke obćine, a pojedinim obćinarom pripada uživanje ove zemlje, taj je slučaj različit od slučaja, kad zajednički uživane vemlje spadaju u vlastničtvo urbarske, mjestne, imovne obćine, ili druge koje korporacije, koju sačinjavaju sami ovlaštenici. S toga se taj slučaj nebi mogao jednako normirati s ovim potonjim slučajem, jer u potonjem slučaju imadu članovi zajednice mnogo jače pravo glede zajedničke imovine, nego li u prvom slučaju. Imenito u prvom slučaju nemože biti o tom govora, da bi mogli ovlaštenici zajednički uživane zemlje podieliti, te bi trebalo za ovaj slučaj napose normirati sudjelovanje političke obćine kod uprave i razpoložbe imovine. Spominjem i to, da se slučaja, kad stanovita zemlja pripada političkoj obćini, a uživanje pripada obćinarom, da se takovomu slučaju nebi mogao primjeniti §. 3. naše osnove, po kojem se imadu zemljištne zajednice npisati u gruntovnicu kao vlastnice svojega zemljištnoga posjeda; jer u ovom slučaju nisu vlastnici uživatelji zemljišta, nego je vlastnica politička obćina, koja nije indentična sa zajednicom ovlaštenikah, imeiS onda, ako svi članovi političke obćine neuživaju, nego samo stanovita kategorija. Valjalo je dakle taj slučaj izuzeti, pa ako ima ovakvih slučajevah, to ima za nje vriediti događanje pravo, odnosno imadu se urediti ovi slučajevi obćinskimi zakoni, kako to čine obćinski zakoni drugih državah, kad govore o obćinskoj imovini. Sa svih tih razlogah brisane su u točki b) §. 1. rieči: „ili dielu obćine"; te je preinačena točka a) §- 2., da nebude nikakve dvojbe o tom, da su izuzeta sva ona zemljišta, koja sačinjavaju po svojoj pravnoj naravi vlastničtvo političke obćine, bila to zemljišta, koja su patrimonium universitatis u drugom smislu, bila to zemljišta koja sačinjavaju obćinsko dobro u tehničkom smislu, bila to zemljišta, glede kojih pripada pojedinim obćinarom pravo uživanja. Nije dakako izuzet onaj slučaj, ako je krivo upisano zemljište na političku obćinu, koje u istinu pripada mjestnim ili imovnim, urbarskim obćinam, ili ako si takovo zemljište politička obćina krivo svojata. |