DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 180 —


Nu sada se redovito tužimo na kratkotrajno proljeće i na, s istim
u savezu stojeće prekidanje proljetnih sadnjah.


To nas ovlašćuje na opravdam zaključak, da nije svestrano poznat probitak
koj nastaje odatle, ako umjetnim načinom suzdržimo vegetaciju kod šumskih
biljkah, namienjenih za proljetnu sadnju. Ovo sredstvo nam je osobito dobro
poslužilo pri velikih ogojnih ploštinah, naposeb u onih godinah, u kojih je proljeće
samo kratko trajalo, ter su iza istog odmah slieđili vrući dani. — Često
smo već presadjivali do polovice lipnja, a mogli bismo i poslije toga vremena
saditi biljke, koje nisu još potjerale, kad nebi sadnje, koje se obavljaju iza
drug e polovice lipnja, s prekratkog doba vegetacije stradavale na prirastu,
usljed toga samo nedostatno ođrvenile, pocem bi od mrazovah i zime lahko
uginule.


Biljke kod kojih želimo da suzdržimo vegetaciju, valja na sljedeći način
spremiti.


Biljke valja izkopati što ranije u proljeću. Korenje se istih od zemlje očisti,
i to tako, da se vlakanca korienja kako je već čestoput spomenuto ni najmanje
neozlede, što se dade uz osobitu pažnju kod izkapanja, veoma lahko postići.


Tako izkopane biljke stave se odmah u jamice iz punjene sniegom, koje
valja ovako upriličiti.


U samo) se sječioi koju zasaditi valja, ili u neposrednoj blizini iste (najshođnije
na sjevernih obroncih), potraže već postojeće gudure ili udubine, ili
se, ako takovih neima, jamice izkopaju.


Ovakovu jamu, najmanje l´/a do 2 metra duboku valja najprije čvrsto
nabiti sniegom. Na snieg dolazi naslaga veoma tankoga granja, visoka njekoliko
centimetara, na koju se opet stavi naslaga friško nakopane ali suhe zemlje.
Na tako pripremljeno ležaje naslažu se biljke opredieljene za kultiviranje. Korienje
se ovih biljka pospe svježom suhom zemljom, na koju se naslaže granja,
a preko ovoga se načini jednostavan krov od granja po prilici 1^/2 metra visok.


U tako pohranjenih biljkah još se dugo poslije nekreće sok, a mogu se
iste mirne duše upotrebiti za sadnju sve do polovice lipnja.


Ako nastupi kakova suša, poimence u gorovitih predjelih, to zato netreba
kod tako smještenih biljka prekinuti proljetne sadnje; a mi nismo nikada na
to bili prisiljeni, od kada smo ovaj način sadnje upotriebili.


biljkali u godini koja iza presađnje sijedi. Najlošije prolaze biljke presadjene u srpnju
i kolovozu. Obzirom na prirast u tih gojitbah dade se tvrditi, da biljke presadjene u
prolje(5e i na jesen tjeraju dulje izbojke nego li biljke presadjene u ljetu. Iz toga se
pako smije zaključiti: da lista(5e, osim toga što se veoma uspješno dadu
presadjivati u proljeće, jesensku presadnju veoma dobro podnose.
Od javorovib biljkah izginulo je najviše sviđjenicah, koje su sred ljeta sadjene. Kod
sadnje preduzete mjesec a rujn a ustanovljeno je, da je napadno malo biljkah izginulo
u vremenu od godine danah koja je od vremena sadnje prošla. Iz te činjenice
slobodno je pako zaključiti dalistač e jesensku sadnju bolje podnos e
negoli četinjače, Uredničtvo.