DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1894 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 180 — Nu sada se redovito tužimo na kratkotrajno proljeće i na, s istim u savezu stojeće prekidanje proljetnih sadnjah. To nas ovlašćuje na opravdam zaključak, da nije svestrano poznat probitak koj nastaje odatle, ako umjetnim načinom suzdržimo vegetaciju kod šumskih biljkah, namienjenih za proljetnu sadnju. Ovo sredstvo nam je osobito dobro poslužilo pri velikih ogojnih ploštinah, naposeb u onih godinah, u kojih je proljeće samo kratko trajalo, ter su iza istog odmah slieđili vrući dani. — Često smo već presadjivali do polovice lipnja, a mogli bismo i poslije toga vremena saditi biljke, koje nisu još potjerale, kad nebi sadnje, koje se obavljaju iza drug e polovice lipnja, s prekratkog doba vegetacije stradavale na prirastu, usljed toga samo nedostatno ođrvenile, pocem bi od mrazovah i zime lahko uginule. Biljke kod kojih želimo da suzdržimo vegetaciju, valja na sljedeći način spremiti. Biljke valja izkopati što ranije u proljeću. Korenje se istih od zemlje očisti, i to tako, da se vlakanca korienja kako je već čestoput spomenuto ni najmanje neozlede, što se dade uz osobitu pažnju kod izkapanja, veoma lahko postići. Tako izkopane biljke stave se odmah u jamice iz punjene sniegom, koje valja ovako upriličiti. U samo) se sječioi koju zasaditi valja, ili u neposrednoj blizini iste (najshođnije na sjevernih obroncih), potraže već postojeće gudure ili udubine, ili se, ako takovih neima, jamice izkopaju. Ovakovu jamu, najmanje l´/a do 2 metra duboku valja najprije čvrsto nabiti sniegom. Na snieg dolazi naslaga veoma tankoga granja, visoka njekoliko centimetara, na koju se opet stavi naslaga friško nakopane ali suhe zemlje. Na tako pripremljeno ležaje naslažu se biljke opredieljene za kultiviranje. Korienje se ovih biljka pospe svježom suhom zemljom, na koju se naslaže granja, a preko ovoga se načini jednostavan krov od granja po prilici 1^/2 metra visok. U tako pohranjenih biljkah još se dugo poslije nekreće sok, a mogu se iste mirne duše upotrebiti za sadnju sve do polovice lipnja. Ako nastupi kakova suša, poimence u gorovitih predjelih, to zato netreba kod tako smještenih biljka prekinuti proljetne sadnje; a mi nismo nikada na to bili prisiljeni, od kada smo ovaj način sadnje upotriebili. biljkali u godini koja iza presađnje sijedi. Najlošije prolaze biljke presadjene u srpnju i kolovozu. Obzirom na prirast u tih gojitbah dade se tvrditi, da biljke presadjene u prolje(5e i na jesen tjeraju dulje izbojke nego li biljke presadjene u ljetu. Iz toga se pako smije zaključiti: da lista(5e, osim toga što se veoma uspješno dadu presadjivati u proljeće, jesensku presadnju veoma dobro podnose. Od javorovib biljkah izginulo je najviše sviđjenicah, koje su sred ljeta sadjene. Kod sadnje preduzete mjesec a rujn a ustanovljeno je, da je napadno malo biljkah izginulo u vremenu od godine danah koja je od vremena sadnje prošla. Iz te činjenice slobodno je pako zaključiti dalistač e jesensku sadnju bolje podnos e negoli četinjače, Uredničtvo. |