DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br. 5. u ZAGREBU, 1 svibnja 1894, God. XV!IL


Osnova zakona


0 uredjivanju bujicab (vod oderinah).*


Područje, u kojem treba da se uredi stanovita koja bujica, zove se radnim
poljem (perimeter, bujično područje), a obsizati će osim samoga korita (jarka)
i one čestice prikupišta vodah^ kojim samo tlo traži, da se uredi vođa glede
sakupljanja ili odticanja njezina. Ovo područje valja u svakom slučaju potanje
ustanoviti postupkom, što ga ovaj zakon propisuje.


Za odrođbe o uređjenju bujicah i za provadjanje im, valja da se uporavljuju
propisi zakona o vodnom pravu i šumskoga zakona, u koliko o tom
neima drugih ustanovah u ovom zakonu.


§2.


U samom bujičnom području mogu se određjivati sve one gradnje i
druge naprave, što ih prama postojećim prilikam treba, da se uredi bujica,
kao što se ponapose: u koritu (jarku) mogu izvesti taracanja, priečke, brane i
pregrade; u drugih pako dielovih bujičinoga područja učvršćivanje tla odvodnjivanjem,
zagajivanjem, pobusivanjem, pleterom i pošumljivanjem pak i tiem,
da se izključi ili odredi stanovit način, kojim da se rabe šume, pašnjaci i
ostala zemljišta, ili kako da se izvoze proizvodi.


§.3.


U bujičnom području, što ga kr. kotarska oblast (gradsko poglavarstvo)
valja da predhođno ustanovi prizvavši bujičnoga tehničara, može se molbenim
putem odrediti zabrana paše na svih zemljištih bez razlike i prije, nego što se
rieše sve predtečne razprave ob uređjenju bujice, ako šteta, koje se je još bo


* Predleže(^a zakonska osnova zadobila je 12. veljače o, g. predhođnu previŠnju
sankciju^ ter je podastrta saboru na ustavno razpravijanje. Ovo je Četvrta i posljednja
zak. osnova zasjecajuća u organiČko uredjenje Šumarske službe u nas. Uredničtvo.


ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 200 —


jati, znatno presiže vriednost onih zeraaljah i predmetah, što ih treba zaštititi,
odnosno korist od paše, ili ako to traže drugi važni privatni ili javni interes


Posjednikom i ovlaštenikom, slobodno je za razprave, koja će se povest
prema §. 16. ovoga zakona, za uzkratu paše zatražiti odštetu, ako ih ova ide
po ustanovah ovoga zakona.


Za uzkratu paše ide osim toga oštećenike pravo na odštetu i tada, ako
se uredjenje bujice ne izvede ili ako se nakon tri godine ne dokine zabrana
paše (§. 5.).


§. 4.
Čuvanje bujičnoga područja, u kojem je zabrana paše postala pravomoćnom,
povjeriti će se zakletim lugarom.
Podjedno valja kr. kotarskoj oblasti (gradskomu poglavarstvu) odlukom
izreći, kojim li interesentom ta predhodna odredba o zabrani paše za zaštitu
tla ide u korist i ustanoviti ključ, po kojem valja doprinositi troškovom za
uzdržavanje onih lugarah i za eventualne odštete. (§§- 3. i 5.).
Prestupci proti zabrani paše u bujičnom području kazniti će se globom
od 5—500 for. ili zatvorom od 1 dana do 3 mjeseca.
Naknade štetah, počinjenih prestupkom proti zabrani paše, ustanovljivati
će se i odmjerivati po postojećih propisih.
Koze, zatečene u bujičnom području, slobodno je lugarskomu osoblju
postrieljati.
§. 5.
Zabrana paše (§. 3.) valja da prestane, ako u roku od tri godine nezapočmu
radnje oko uredjenja bujice te će interesenti biti dužni, odštetiti oštećenike
po ključu, koji je ustanovljen prema §. 4. ovoga z´Bkona.


§.6.


Gradivo, što ga treba za radnje, navedene u §. 2., a nalazi se na zem.
Ijištih spadajućih u bujično područje ili na susjednih zemljištih, dužni su vlastnici
ustupiti za tu svrhu.


Vlastnici zemljišta dužni su nadalje dozvoliti porabu zemljištnib česticah,
potrebitih za dovažanje, iztovarivanje i pripravljanje gradiva, te za gradnju
stanovah, što će ih trebati gradjevna uprava i radnici.


Vlastnike zemljišta ide pravo na primjerenu odštetu za one štete, koje bi
možda po nje potekle odatle, što su ustupili gradivo ili zemljište,


§ 7.


Zemljištne čestice, spađajuće u bujično područje, valja da se razvlaste u
korist podhvatnika tad ako ima opravdana sumnja, da jim se neće, ako li
ostanu u dosadanjem posjedu, podpuno i u pravo doba polučiti stanje, potrebito
za svrhe podhvata, te da se stanje ove neće trajno podržavati.




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 3     <-- 3 -->        PDF

~ 201 —


Pravoužitci trečih osobah, obterećujući zemljišta u bujičnom pođrufiju,
valja da se posve ili dielomice razvlaste tada, ako se uživanje tih pravah nebi
nikako ili tek pod oprezi, kojih je mučno nadzirati, dalo svesti u sklad sa
stanjem, u kojem treba da se podržaje obterećeno zemljište.


Za razvlastbu, izvedenu prama §. 7., valja da se dade primjerena odšteta
te treba glede nje uzeti obzir ne samo na vriednost razvlašćena zemljišta ili
prava, već i na to, za koliko se je smanjila vriednost preostaloga diela zemljištnoga
posjeda, odnosno prijašnjega pravoužitničkoga posjeda.


Ako li se pako radi o tom, da se obustavi izvršivanje onakovih pravah
uživanja na zemljištih bujičnoga područja mjesto kojih se po učestvujućih obćinah
ili zemljoposjednicih od svoje volje pravoužitnikom odstupljuju istovrstna
ili jednako vriedna prava uživanja na drugih zemljištih, to će pravoužitnici za
ovu zamjenu samo tada moći potražiti odštetu, ako bi s nje ipak pretrpili štetu.


Obćine ide za uzkraćenu pašu na pašnjacih samo tada pravo na odštetu,
ako se zabranom paše nezaštićuje njihov posjed ili interes, već onaj drugih obćinah
ili interesentah.


Ako li se koje zemljište, spadajuće u bujično područje nerazvlasti, dužan
mu je posjednik trpiti, da se izvedu sve radnje, određjene za to, da zemljište
to bude u shodnu stanju (n. pr. izvedbu odcieduih jarakah ili drugih odvodnih
napravah, pošumljivanje, pobusivanje i t. d.)-


Posjednik takva zemljišta dužan je nadalje u svem zadovoljivati odredbam,
izdanim o budućoj porabi zemljišta i ob izvažanju proizvodah.


Ako li se s ovih radnjah ili odredbah trajno smanjuje čisti prihod zemljišta
prama dosadanjoj mu porabi, ili dokida uživanje, bitno po gospodarstvo
ovlaštenikovo, valja da se za to dade primjerena odšteta.


Kod šumskoga tla ponapose valja, kad se uzme prosuđjivati pitanje ob
odšteti, pripadajućoj posjedniku zemlje za to, što mu se pravo vlastničtva ograničuje
obustavom paše ili drugih uživanjah, ili oblikah uživanja, uzeti obzir
na to, da li i u koliko bi bilo dopustivo dalnje izvršivanje obustavljena uživanja
ili oblika uživanja po ustanovah šumskoga zakona u obće, a po napose §§.
4., 6., 7. i 10., kojim je samo uzdržavanje šume predmetom.


§. 10.


Za ustanovljivanje odštetab navedenih u §§. 6., 8. i 9. ovoga zakona nesmije
se uzeti obzir na one okolnosti, glede kojih bi se razabralo, da su stvorene
samo namjerom, kako bi služile podlogom većemu odštetnomu zahtjevu,
imenito na takove načine porabe tla, koji obzirom na sve prilike nisu stvarno
osnovani.




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 4     <-- 4 -->        PDF

- Ž02 —
§ 11


Ako li podhvatnik, izvađjajući podhvat, o svom trošku pošumi nerazvlaŠteno
zemljište, što bi ga po šumskom zakonu morao pošumiti sam vlastnik
(§. 9.) valja na zahtjev podhvatnikov od one odštete, koja bi prama gornjim
ustanovam možda išla vlastniku zemljišta, odbiti one troškove, što bi ih po^
šumljenje bilo^zadalo vlastniku.


§. 12.
Podhvatnici uredjenja bujicah, koja bi se imala izvesti na temelju ovoga
zakona, mogu biti: zemaljska vlada, obćine, zajednice šumskih posjednikah,
državni šumski erar i drugi interesenti, i to posebice ili u zajednici (zadruga).
Poduzetnik valja da glavnu osnovu radnjah, koje da se provedu, predloži
zajedno s podlogom o obsegu i medjah bujičnoga područja.
Kako valja sastaviti i predložiti glavnu osnovu, zemaljska će vlada pobliže
odrediti naredbom.


§. 13,
Na temelju glavne osnove odlučuje zemaljska vlada, je li zasnovani podhvat
od javne koristi u obće, pak i o tom, je U predložena glavna osnova prikladna
dalnjemu razpravljanju.
§. 14.
Odluči li zemaljska vlada, da je glavna osnova u prvobitnom joj obliku ili
u obliku, preinačenom sporazumno s podhvatnikom, prikladna za daljnje razpravljanje,
to valja ponajprije podhvatniku da ju dopuni točnim izvidom medjah
bujičnoga područja i svih mjerah, što ih u njem treba izvesti, pak i shodno
usavršenim položajnim nacrtom, te da ju nadležnoj političkoj oblasti predloži,
naznačivši napose one zemljištne čestice, glede kojih su mjere zasnovane prama
§§. 7, i 9. ovoga zakona, te one vodne ovlaštenike, čijih se prava tiču zasnovane
mjere.
§. 15.


Glavnu osnovu nadopunjenu prama §. 14, ovoga zakona, valja da kr. kotarska
oblast u najviše interesovanoj občini a gradsko poglavarstvo u svom
području na 30 danah izloži na javni uvid.


U ovoj obćini pak i u suinteresovanih drugih obćinah valja da se koli
početak toli kraj toga roka proglase običajnim načinom i primjetbom, da je
obćinskim zastupstvom i pojedincem, interesovanim bud kojim načinom, slobodno
u spomenutom roku kod kr. kutarske oblasti ili gradskoga poglavarstva
podići svoje prigovore proti cieloj osnovi ili pojedinim joj dielovom.


Zastupnik podhvatnika valja da za toga roka bar pet danah, što ih takodjer
treba proglasiti, boravi u toj obćini da uzmogne ustmeno razjasniti stvar
svakomu, koji bi to uztražio.


II proglasu valja nadalje naznačiti dan i mjesto, kad će i gdje nakon što
mine izloženi rok, započeti povjerenstvena razprava o izloženoj osnovi.




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 203 —


0 sadržaju toga proglasa valja napose obaviestiti sve one, kojim mjere
sadržane u osnovi, diraju u pravo vlastničtva, pravo uživanja ili prava na porabu
vode, u koliko politička oblast za nje znade; a tiče li se osnovom koja
željeznica ili morska luka, valja o svem tom obavjestit vrhovno nadzorničtvo
željeznieah i pomorsku oklast,


§. 16.
Za povjerenstvene razprave valja nastojati, da se prije svega posve razjasni,
kako će zasnovani podhvat uplivati na obćenite i na pojedine privatne interese,
zatim da se uvaže prigovori, podignuti s gledišta javnih obzirah i da se
prama tomu osnova promjeni ili dopuni, nadalje da se poluči dobrovoljna nagođa
medju učestnici i glede prigovorah, podignutih s gledišta privatnih
interesah.
Prigovore proti cielom pođhvatu ili proti stanovitim ma dielovom, od
kojih stranke nebi odustale, valja izcrpivo razpraviti, pak ako uztreba, obaviti
odmah i izvide na licu mjesta sudjelovanjem vještakah.
Podjedno valja, da se razprave i zahtjevi na odštetu, spojeni sa zasnovanim
podhvatom. Ako li se nebi mogla polučiti nagoda podhvatnika s onimi,
koje ide pravo na odštetn, valja izviditi sve okolnosti, važne po odluku
0 tih pitanjih. Pri tom treba ponapose nastojati i o tom, da se onim pravoužitnikom,
kojim se po osnovi obustavlja izvršivanje prava uživanja na zem-
Ijištih bujičnoga područja, ustupe istovrstna i jednako vriedna prava na drugih
zemljištih (8).
Ujedno treba da se povede razprava o iznosu troškovah cieloga podhvata,
0 prinosu pojedinih interesovanih stranakah, o platežnih rokovih i o mjesta,
gdje da se ti prinosi izplaćuju, nadalje o tom, tko da bude obvezan uzdržavati
osnovane radjevine, tkodajim nosi trošak i kojim načinom; napokon kako
će se prinosi stranakah u pravo doba stavljati na razpolaganje podhvatniku.
Povjerenstvena razprava sa strankami valja da se vodi ustmeno, te da
joj se po potrebi ureda radi prizovu vještaci. 0 cieloj razpravi treba sastaviti
zapisnik, koji će sadržati sve bitne momente razprave, ponapose sve polučene
nagode, druge posljedke ustmene razprave uz naznaku razlogah navedenih za
i :proti osnovi pak i okolnosti, koje su se izvidjele glede odštetnih pitanjah.


§. 17.


Na temelju ovoga razpravnoga zapisnika odlučiti će županijska oblast odnosno
gradsko poglavarstvo u prvoj molbi ob osnovi u obće i o pojedinih joj
dielovih, odnosno o razvlastbah i drugih mjerah po njoj zasnovanih, o odštetnih
pitanjih, s njom spojenih, ustanovivši i rokove, u kojih će dospjevati pojedini
odštetni iznosi, konačno o trošku cieloga podhvata, o prinosu pojedinih učestvujućih
stranakah za izvadjanje i uzdržavanje radjevinah i o načinu, kojim će se
ovi prinosi izplaćivati podhvatniku, Svoju odluku županijska će oblast putem
kotarske oblasti a gradsko poglavarstvo neposredno dostaviti učestnikom. Ako




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 204 —


bi županijska oblast (gradsko poglavarstvo) nakanila odrediti u svojoj odluci


koju promjenu glede ciele glavne osnove ili pojedinih joj dielovah s tehničkoga


gledišta, valja joj o tom prije saslušati tehničke organe zemaljske vlade, opre


dieljene za uredjivanje bujieah.


Proti ovoj odluci županijske oblasti odnosno gradskoga poglavarstva ima


utok zemaljskoj vladi, koja će o samoj osnovi, o razvlastbah i drugih mjerah,


zatim 0 iznosu troška za cieli podhvat, o prinosih pojedinih učestvujućih stra


nakah za izvadjanje i uzdržavanje radjevinah i o načinu, kojim da se pođ


hvatniku izplaćuju prinosi, odlučiti konačno, a ob odštetnih pitanjih uz priuz


držaj pravnoga puta, što ga ustanovljuje sliedeći paragraf.


§. 18.


Svakomu, koji se nebi zadovoljio odlukom zemaljske vlade ob odštetnom


kojem pitanju, slobodno je u roku od 30 danah, računajuči od dana, kada mu


je dostavljena odluka, zatražiti sudbeni pronalaz i ustanovljenje odštete kod


onoga kotarskoga suda, u čijem se području nalazi predmet, s kojega potiče


zahtjev na odštetu.


Sud će pronaći i ustanoviti odštetu po postojećih propisih,


§. 19.


Nastane li za izvadjanje podhvata potreba novih mjerah, nepredvidjenih
u osnovi, valja da kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) o njih povede razpravu
s učestnici, a glede daljnjega postupka odlučuje i tuj §, 17. ovoga
zakona.


Nametne li se pako pitanje ob odštetnih zahtjevih vlastnikah zemljišta,
koji nisu predvidjeni u osnovi, a osnivaju se o §. 6. ovoga zakona, odlučiti će
kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) odmah u prvoj, a županijska oblast,
odnosno zemaljska vlada u drugoj i posljednjoj molbi uz priuzdržaj pravnoga
puta prama ustanovi §. 18. ovoga zakpna.


§. 20.


Podhvatnik nositi će sve troškove, spojene s podhvatom, računajuć ovamo
i odštete i upravne izdatke. A nositi će on i troškove za daljnje uzdržavanje
radjevinah, ako se ta dužnost uzdržavanja neuredi drugim načinom.


Ako li zemaljska vlada za uredjenje koje bujice priznade da je od
javne koristi, ili da ga naročito traže javni interesi, moći će se za izvedbu toga
uredjenja i za uzdržavanje izgradjenih radjevinah dozvoliti primjeren prinos iz
zemaljskih sređstvah pod uvjeti, što će jih zemaljska vlada ustanoviti od slučaja
do slučaja.


Prinosi učestvujućih stranakah za uzdržavanje lugarah, za izvedbu i uzd^^
žavanje radjevinah mogu se utjerivati i političkom ovrhom.


Interesentom dozvoljeno je, da se za izvedbu i uzdržavanje radjevinah
udruže u zadrugu i za to stvore posebnu zakladu.




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 205 —


Ustanove zakona o vodaom pravu, po kojih bi eventualno i drugi morali


doprinositi za izvedbu i uzdržavanje takvih radjeviaab, neinienjaju se ovim


zakonom.


§. 21,


Ako li se podhvat neizvodl po samoj zemaljskoj vladi, vlastua je ona za


eieloga pogradjivanja vršiti nadzor po organih, za to usposobljenih, a opredie-


Ijivanih od slučaja do slučaja, tako da se podhvat i sbilja shođnim načinom


izvede po propisih ovoga zakona i po odobrenoj osnovi.


Daljnje nadziranje, da li se podržaje stanje stvoreno uredjenjem bujice,


vršiti će šumski tehničari i namješteni lugari, koji su političkoj upravi dodie-


Ijeni za dotično područje, ili što če jih za tu svrhu opređieliti zemaljska vlada.


Posebni nadzor nad uzdržavanjem stanovitih radjevinah valja, ako uztreba, po


vjeriti kojemu zemaljskomu gradjevaomu tehničaru. Ovi su tehničari vlastni


zatražiti potrebitu jim podporu u obćinskih načelnikah i u političke oblasti.


Ako li se je koja bujica umirila, to će, nakon što je bujični tehničar
uglavio tu okolnost, moći politička oblast ondje, gdje je paša bila obustavljena
samo dielomice ili prolazno, dozvoliti porabu paše u stanovitih dielovih bujičnoga
područja, za pojedine vrsti stoke, za stanoviti joj broj i za stanovito
vrieme uz opoziv, izključivši koze, pak će tada posjednici ili ovlaštenici moći
vršiti pravo uživanja podpuno ili dielomice sve dotle, dok nebi sbog stanja bujice
uztrebale nove zaštitne mjere.


Čira pohtičkoj oblasti (gradskomu poglavarstvu) stigne koja prijava o bud
kakvu nedostatku, opaženu na regulacijonih radjevinah ili na drugih rajerah^
valja joj da o tom odmah neposredno izviesti zemaljsku vladu, te da one, koji
su obvezani na uzdržavanje radjevinah (§. 20.) pozove, neka odmah izvedu, što
treba za zaštitu, te uklone opažene nedostatke.


Ako li zaprieti prieka pogibelj, ili ako oni, koji su obvezani na državanje
radjevinah, neizvrše oblastnih odredabah, moći će zemaljska vlada ureda
radi naložiti i izvesti dati potrebite radnje i odrediti, da trošak namire oni,
koji su obvezani na uzdržavanje radjevinah.


§, 22.


Ako bi se dobromu i shodnomu uzdržavanju radjevinah naknadno htjele
i daljnje mjere, to i glede ovih valja uporabiti one propise, koji su viieđili
za prvobitno izvedene radjevine. Odnosni postupak prama §. 19. valja povesti
tada, ako zemaljska vlada obzirom na neznatan obsjeg potrebitih još mjerah nije
obnašla odrediti, da se osnova prama §. 15. ovoga zakona ponovno javno
neizloži.


§. 23.


Svi utoci u pređmetih ovoga zakona, treba da se predaju kotarskoj
oblasti (gradskomu poglavarstvu) u roku od 14 danah, računajuć od dana, kad
je dostavljena odluka.




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 206 —


§ 24.


Odštete radjeviBah i napravali u koritu ili u drugih đielovih bujičnoga
područja, te prekršaji ođredabah, izdanih ob obradjivanja i uporabi zemljištah,


ob izvažanju proizvodah, kazniti će se, ako nisu kažnjivi po ustanovah obćega
kaznenoga zakona, po političkih oblastih novčanom globom od 5 do 200
for. ili zatvorom od 1 do 40 danah, te se uz to mogu i proizvodi proturedno
dobiveni ili izvezeni proglasiti posve ili đielomice propalimi.


Jeli ošteta osobito znatna, moći se se povisiti globa do 500 for., a zatvor
do tri mjeseca, te ne samo izreći, da su proizvodi propali već suditi i na gubitak
same ovlasti izvoza.


Neutjerive novčane globe pretvoriti će se u kazan zatvora, te se za svakih
5 for. globe posve ili đielomice neutjerive dosuditi jedan dan prosta zatvora.
Zatvor nesmije neprekidno trajati preko tri mjeseca.


Naknade štetah, počinjenih na radjevinah i napravah, ustanovljivati će se
odmjerivati po postojećih propisih.


Novčane globe i naknade za štete, te propali proizvodi odnosno utržak,
koji unidje njihovom prodajom, valja da se upotrebljuju za uzdržavanje radjevinah
i napravah, a dotle upravljaju po političkoj oblasti.


§. 25.
Izradba glavne osnove pak i samo razgradjivanje, povjerivati će se bujičnim
tehničarom. Zemaljska vlada ustanoviti će naredbom, koje li sposobljene
imaju izkazati bujični tehničari.
Oni bujični tehničari, koji će se uzdržavati zemaljskimi sredstvi, mogu
se za osnovanje i vodjenje podhvata upotriebiti i tada, ako uredjenja bujicah.
komu je priznata javna koristnost, nije zasnovala niti neizvodi zemaljska vlada
već drugi ucestnici ili interesenti.
Zemaljska vlada može na korist podhvata iznimno posve ili đielomice
oprostiti naknadu trosko vab, koji su nastali za tehničko osoblje, upotrebljivano
kod radnjah za uredjenje bujicah.
Potrebite ustanove ob organizaciji službe te siužbeni naputak i tehničke
poslovne upute za bujične tehničare, koji će se uzdržavati iz zemaljskih sredstvah,
izdati će zemaljska vlada naredbom.


§. 26.


Provedba ovoga zakona povjerava se banu kraljevinah Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije.


OJbrazloženje
k zakonskoj osnovi glede uredjenja bujicah (vododerinah).


Kako je postojano rasao broj i gustoća pučanstva i neprekidno napredovala
i širila se kultura i obrazovanost imenito u starijih kulturnih zemljah




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 207 —


Europe, tako su se i postepeno sve to više proredjivale i zatirale šume, a krčile
gore, da se ovako dobivena zemljišta intenzivnije upotrebljuju bud za pašu
bud za druge težatne svrhe.


Tim se je doduše polučila časovita korist, ali su se za buduće otvorili
putevi elementarnoj sili vode. Posljedicom tomu bijaše, da je sa ovako ogoljeloga
i usljed prekomjernog uživanja paše svakog veza lišenoga gorskog tla,
voda izprala i odplaviia u dolove svu crnicu i plođovitu zemlju, te da su se
zemljišta nekoč plodna, znatno deteriorirala. Padajuća kiša i sniežnica ne bijahu
ničim više spriecavane u svom naglom stjecanju, već se slievahu pospješenom
brzinom i tim većom živom snagom preko golih obronaka u potočna korita,
tvoreći biesne bujice, koje bi noseći sobom zemlju, pješak i šljunak zabrtvile
korita potoka i prouzročile razlievanje vodah a na svom putu u gornjem i
dolnjem tieku gorskih potokah razvalile zahvaćena stanja i doplavljenim rauljera
i pieskom zasule težatno tlo, pače i u pojedinih slučajih svojimi nanosi zaprietiJe
ili uništile život Ijudih i životinjah. Dalnja i daleko štetnija, jer u svom
djelovanju trajnija posljedica krčenja gorah i nestajanja šumah bijaše ta, da se
je pogoršalo podnebje, a umanjile da sn se i nejednako razdielile zračne oborine,
pa su presahnula mnoga vrela i potoci, a nestalo rodovitosti tla, da je
napokon s ovako pogoršanoga podnebja trpilo i samo zdravlje pučanstva. Gdje
je krčenje šumah zaseglo dalje, nego li što su to dopuštali naravni zakoni, nastaše
doskora katastrofe, kao što najprije u francezkih Alpah god, 1856., gdje
su bujice počinile štetu u vriednosti od 200 milijunah franakah,


Francezka vlada morala je nastojati, da se zakonskimi odredbami stane
na put štetnom djelovanju bujicah, te je zato stvoren ponajprije zakon od


28. srpnja 1860- o pošumljenju gorah, zatim zakon od 8. lipnja 1864. o pobusivanju
i poboljšivanju gorskih pašnjakah. Svestrana proučavanja u Surellea
i Demontzeja dovedoše napokon do sliedećih zaključakah:
I. Da drvljem obraslo tlo zapriečuje stvaranje bujicah;
II. Da se krčenjem šumah tlo izvrgava štetnom djelovanju bujicah;
III Da se razširivanjem šumah broj bujicah umanjuje;
IV. Da nestajanjem šumah snaga bujicah u velike raste, pače da odatle
nastaju i nove bujice.
Francezka vlada spoznala je po tom, da uredjenjenje bujicah ima svoje
uporište tražiti poglavito u šumarskim mjerama i odredbama. Napustila je stoga
u oba spomenuta zakona prijašnji način uredjivanja bujicah po mjernicih, a
prihvatila racijonalniji t. j . šumarski sustav uredjenja, koji razvoj i narav buiice
prati ća do njena izhodišta na sljemena gorah, a nastoji shodnimi mjerami
doskočit štetnu joj djelovanju, te kojim se polučuje, da se ne samo sjegurno
i trajno poboljšavaju gorska tla, već se mogu i silovitije i opasnije bujice
primiriti.


Da se pako ova svrha još podpunije poluči, promjenila je francezka vlada
u novom zakonu od 4. travnja 1882. o poboljšavanju i uzdržavanju gorskih
pašnjakah smjer tadanjeg postupka u toliko, što je odredila, da će se uredjenje




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 10     <-- 10 -->        PDF

-^ 208 —


bujicah imati izvadjati o trošku države, i da jće država izvlašćivati dotična


zemljišta. I u alpiuskih predielih kraljevinah i zemaljah zastupanih u carevin


skom vieću pojavile su se s raznih pogriešakah i manah, počinjenih u prvašnje


doba u gospodarenju alpinskih šuraah znatne bujice, koje su premda za pri


jašnjih decenijah uredjene po starom sustavu, ipak prouzročile u Tirolskoj i


Koruškoj poznatu katastrofu od god. 1882. koja je počinila štete u vriednosti


od 25 milijunah forintih, a uništila gotovo sve do tada izvedene radnje.


Povodom tim poslala je austrijska vlada god. 1884, njekoliko šumarah u
Francezku, da na licu mjesta prouče radnje oko uredjenja bujicah, te stvorila
zakon za bezštetnu odvodnju gorskih vodah, povjerivši provedbu dotičnih radnjah
posebnom novo ustrojenom šumarsko-tehničkom odielu za uredjenje bujicah,
koji sada, proširen u 5 odsjekah, razvija blagotvorno djelovanje u raznih pokrajinah
Austrije i s najboljim uspjehom zagradjuje bujice.


I u Hrvatskoj i Slavoniji a ponajpače na Krasu opažaju se godimice sve
to žalostnije posljedice izkrčivanja gorah, te je nuždno, da se još za vremena
doskoči katastrofam, koje bi mogle nastati s bujicah, ako im se dalnji razvoj
nezaprieči shodnim uredjivanjem. II hrvatskom primorju kod Senja i Jablanca,
zatim u području Zrmanje započete su doduše i djelomično izvedene radnje
oko zagradjivanja nekih vodođerinah na trošak krajiške investicionalne zaklade
po zemaljskih mjernicih, nu pošto je do sada manjkala potrebita zakonska
podloga za provedbu nuždnih odredbah i radnjah oko uredjivanja bujicah u
gornjem njihovom prikupištu, to se nisu niti mogle izvesti one toli nuždne, u
šumarsko polje presižuće mjere i odredbe, koje uredjenjenje bujicah čine tek
podpunim i sjegurnim.


Taj nedostatak valjalo je čim prije ukloniti već i stoga razloga, što bi
inače zaprietila pogibelj i samu obstanku radjevina podignutih dosele znatnim
troškom.


Ovo su razlozi, s kojih se je priredila pređležeća zakonska osnova, kojoj
je svrha, da se štetnom djelovanju bujicah što prije trajno i sjegurno na put
stane. A jer se je u kraljevinah i zemljah zastupanih u carevinskom vieću, poimence
u Koruškoj i Tirolskoj i napose u zakrašenih predielih kraljevine Dalmacije
polučio vrlo povoljan uspjeh tim, što se je kod uredjenja bujicah prihvatio
racionalniji šumarski sustav, izrađjena je pređležeća osnova o uredjenja
bujicah na istom temelju, te je i u njoj prihvaćen s mnogih već stranah prokušani
šumarski sustav uredjenja bujicah.


Ova zakonska osnova sadržaje sve za uredjenje vodođerinah potrebite odredbe,
te se u tom smjeru oslanja u bitnosti na ustanove zakona od 30. lipnja
1884. 0 bezštetnoj odvodnji gorskih vodah, valjanoga za kraljevine i zemlje
zastupane u carevinskom vieću. Okvir ovoga zakona prelazi osnova samo u
tom, što ustanovljuje u §. 3. da se pod stanovitimi uvjeti zabrana paše u obće
može odmah proglasiti za sve čestice, ležeće u bujičnom području, dakle još
prije nego što se pristupi k uredjenju bujice, dakako uz odštetu dotičnih vlastnikah
zemljištah ili ovlaštenika^ U savezu s ovom ustanovom zakonske osnove.




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 209 —


valjalo je pobrinuti se i za čuvanje bujičnoga područja, te se s toga u §. 4.


0. z. odredjuje, da se z^ vrieme zabrane paše imaju u bujičnom području namjestiti
lugari, 2a tu službu zakleti.
Nadalje uzete su u pređležeću zakonsku osnovu njekoje ustanove iz zakona
od 7. veljače 1888. o naraještenju državnih organah za projektiranje i
vodjenje poslovah oko uređjenja vodođerinah, valjanoga za kraljevine i zemlje
zastupane u carevinskom vieću. Ovo je učinjeno zato, da kasnije za ovu uredbu
neće trebati stvoriti poseban zakon.


Neima istina sumnje, da se ovom zakonskom osnovom daleko zašiže u
privatno pravo vlastnikah zemljištah i u pravo ovlaštenikah; nu pošto se tuj
radi o prevažnih javnih probitcih, što ih valja zaštititi, to se dade opravdati,
da se privatni i drugi interesi zapostave interesom javne dobrobiti.


Zaštita pravah pojeđinacah proti neopravdanim kakvim uticajem može i
mora da se obilježi u postupku o podhvatu, zasnovanu u konkretnom kojem
slučaju najprije dakle tim, da se prizna javni probitak dotičnoga podhvata
(§, 13.) i da se točno ustanovi tečaj razprave glede pojedinih mjerah osnove
i molbeni tečaj oblastih (judikatura) (§. 15.—-18.)


Polazeći s toga obćenitoga stanovišta ustanovljuje zakonska osnova u§, 1.
ponajprije, što valja smatrati bujičnim područjem, odredjuje zatim, da mu valja
obseg od slučaja do slučaja ustanoviti postupkom, koji ova zakonska osnova
propisuje, nadalje da kod odredjivanja i provadjanja mjerah za uredjenje vodođerinah
valja uporavljivati ustanove vodnoga i šumskoga zakona, u koliko u
ovoj zakonskoj osnovi drugo odredjeao nije.


Ustanova sadržana u zadnjoj stavci §. 4. po kojoj je dopušteno postrie-
Ijati koze, zatečene u bujičnom području, ne nalazi se u šumskom zakonu,
buduć je u §. 65» šumskoga zakona strieljanje kozah dozvoljeno samo za slučaj,
ako se zaplieniti ne mogu.


Ovom se ustanovom doduše znatno pooštruje zakon još više naprama krajiškom
žiteljstvu, buduć je previšnjim riešenjem od 19. travnja 1862. §. 65,
šumskoga zakona za bivšu vojnu Krajinu glede toga preinačen onamo, da se
koristne životinje u obće nesmiju strieljati.


Ali je to jedino uspješno sredstvo, da se iz bujičnog područja paša i
brst kozah uzmogne trajno izključiti. luače jnebi se šumski nasadi, podignuti
na Krasu velikim trudom i troškom na vremenu i novcu, dali očuvati, da ih
koze neunište/


U §. 2. zak. osnove nabrojene su sve one gradnje i naprave, što jih valja
obično pređuzeti, da se bujica uredi, al se paragrafom ovim podhvatnik nespreeuje,
da izvede možda još i druge potrebite mjere.


Spomenuta odredba o zabrani paše u radnom polju vezana je po §. 6.


0. z. na stanoviti rok, te prestaje, ako se za tri godine nezapočmu radnje oko
uredjenja bujice.
U §. 6. ustanovljen je prisilni ustup gradiva i zemljištnih česticah na porabu
za uredjenje bujice, što je po gore navedenom obrazloženju opravdano.




ŠUMARSKI LIST 5/1894 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 210
Isto tako je s istih razlogah u §. 7. o z. dozvoljena i razvlastba stanovitih u
bujično područje spadajućib zemljištnih česticah, i posvemašnja ili djelomična
razvlastba onih pravouživanjah trećih osobah, koja obterećuju zemljišta u bujičnom
području.


Ove u §§. 6. i 7. sadržane ustanove idu dakle za tim, da omoguće, kako
će se provesti i unaprieđiti potrebite u javnom interesu radnje oko uredjenja
bujicah, odnosno kako će se za buduća vremena osjegurati trajno uzdržavanje
novostvorenog stanja bujičnog područja odstranjenjem obće štetnih uživanjah
ih načina uživanja.


Uz to zajamčuju §§. 8., 10. i U., daće se dati primjerena odšteta za
izvedenu razvlastbu te preprečuju, da se podhvat odviše ili neopravdano ne
obtereti, a svakom je dopušteno, da glede odštete potraži pomoći u nadležnih
sudovah, (§. 18.)


Ako li se koje zemljište, spadajuće u bujično područje, nerazvlasti, dužan
je ipak posjednik mu po §. 9. trpjeti, da se izvedu sve radnje, potrebite za
vezanje tla ili odvodnju vode uz obvezu, da u svem zadovolji odredbam, izdanim
0 budućoj porabi zemljišta i ob izvažanju proizvodah, jer će se samo
tim moći uzdržati zemljište u shodnu i poboljšanu stanju.


Ako li se izvedenjem ovih rađnjah ili odredabah trajno smanji čisti
prihod zemljišta, prema dosadanjoj mu porabi, valja da se dade primjerena
odšteta. Kod šumskoga tla dati će se takova odšteta samo tada,
ako odredbah i mjerah, što jih valja preduzeti nepropisuju ustanove šumskoga
zakona.


Podhvatnikom takova uredjenja bujicah mogu biti po §. 12. o. z. zemaljska
vlada, obćine, zajednice posjednikah šumah, državni šumski erar i drugi
interesentni i to ih pojedince ih u zajednici,


Podhvatnik treba da za razprave obći sa strankami, da snjimi sklapa na
godbe, te je osim toga dužan ustanoviti medje bujičnog područja, sastaviti i
predložiti glavnu osnovu, ovu provesti a i uzdržavati podignute nasade i radjevine,
0 čem su potanji propisi sadržani u §§. 12., 14., 15.. 16. i 20.


Dalji tečaj cieloga postupka, zatim kako će se pokriti troškovi, izvest
gradnje i uzdržavati izvedene radjevine i nasadi propisuju potanko §§. 13., 14.,
15., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25., te je kr. zem. vladi, kao
najvišoj upravnoj oblasti pridržano pravo, da naredbeuim putem odredi, kako
valja sastaviti i predložiti glavnu osnovu (§. 12); skratiti postupak kod izveđenja
naknadnih mjerah potrebitih za shodno uzdržavanje radjevinah (§. 22),
zatim kako se ima urediti služba bujičnih tehničarah i kakovo se osposobljenje
od ovih zahtjevati mora, napokon da izda službeni naputak i tehničke poslovne
upute za bujične tehničare, koji će se uzdržavati iz zemaljskih sredstvah.


Ova zakonska osnova daje po tom pravnu podlogu, na temelju koje će se
u konkretnih slučajih moći odrediti i provesti sve potrebite mjere i uzdržavati
izgradjene radjevine i podignuti nasadi.