DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Stoga su i one vrsti drveća, koje imaju više cjepaca mnogo ciepkija, kao bukva i hrast. Isto tako je tim veća cjepkost, čira je drvo pravnijih vla kanaca i ćim mu je deblo od grana cisće, ualjed cesa i sklop porastlina po voljno djeluje na cjepkost drva. Međju najvažnija svojstva drva spada konačno tvrdoć a ili „čvrstoća kod rezanja" (Schnitt-Festigkeit), koja nam se ul proti orudju, koje nastoji, režući ga, u njegovu unutarnjost prođrieti. Akoprem e to jednostavan pojam, to je ipak, kako Nordlinge r primjećuje, veoma težko ustanoviti razne stupnjeve tvrdoće drva, stranom radi nejednolićkog sa stava drva i tim prouzročenih mjestih razlika tvrdoće, a stranom, što takove pokuse mute ostala svojstva drva kao što su elastičnost i cjepkost, koja pri tom sudjeluju; a napokon i radi toga, što su uspjesi tih pokušah različiti prema orudju, koje se je kod rezanja upotriebljavalo. Neprelazeć u potankosti, spomenuti ću ovdje još samo one odnošaje, koji po stoje medju anatomičkim sastavom i specifičkom težinom s jedne i tvrdoćom s druge strane. Napose pokazuje anatomički sastav, da mu je tvrdoća tim veća, čim je drvo gušće i užih godova i čim je veći pojas ljetnog drva u godovih. Već od tud sliedi, da postoji suvislost izraedju specitičke težine i tvrdoće barem kod pojedinih vrst! dveća. Ali i u onom redu, kojim se razne vrsti drveća redaju, opaziti je, ako ne podpuno suglasje, a ono ipak njeku bližu svezu izmedju spe eifičke težine i tvrdoće drva. Ovim je dovršeno razlaganje. ~ Pokazuje li ono koje praznine, to bi se moglo to izpričati time, što je vrlo težko tako obilan materijal stegnuti u uzke granice jednog predavanja. B. Proračun kr. wurttemb. šumarske uprave za godine 1893. i 1894. Šumski je proračun za tako zvane gospodarstvene godine ili upravne go* dine koje traju od 1. travnja 1893. do 31. travnja 1895. tekom proljeća 1893. po staležih izpitan i prihvaćen. Posljedak je sliedeći: A) Sniuski dohodak. I. G 0 d i š n j i p r i m i t c i: Naslov: . yi^ 1. iz šumskih prava 5000 2. dobitak iz drveta . . , 10,440.000 3. dobitak iz ugotavljanja treseta 100.000 4. sjemenje i biljke 26.500 5. najamnina, dobitci iz trave, lišća i t. d, 210.000 6. naknada troškova za upravu šuma korporacija . , 127.322 7- ostali prihodi 104.806 ri,0l3.´62B |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 257 ™ IL Godišnji i zdat ci: Naslov: M. 8. Plaće šumarnikom 65.520 „ šum. asistentom 33.600 „ Dadšumarom 471.730 a šum, uredsk. asistentom 80.220 „ podvornikom 5.934 Stanarina za kot. šumsk. asistente i podvornike . 5.000 9. čuvarsko osoblje sa zapovjedničtvom ..... . 583.888 10. stanovi za šumarnike i nadšum 43.191 11. putni troškovi nadšumarom 207.915 12. dnevnice šumarnikom i t. d. . 72JO0O 14. pisarnički troškovi šumarnika 14.560 16. našastar 4.000 16. pisarnički troškovi nadšumara 19.290 18. porez 370.000 19. služnosti za davanje drva 93.000 20. kulturni troškovi 350.000 21. troškovi za gradnju puteva 620,000 22. plaće šumskim radnikom 1,530.000 22. a) osiguranje bolestnika i nemoćnika ..... . 49.000 22. b) troškovi za proizvod treseta 70.000 11, 13, 17, 23, 24, ini izdatci ..... . . . . . 126.660 4,815.508 B. Dohodak od lova. I. Godišnji primitci: Naslov: M. 1, samo upravom . 55.342 zakupom 4.103 použitci 53 59.498 IL Godišnji izdatci: Naslov: M, 2. zakupnina za tudja lovišta 8.859 nagrada za grabežljivu zvjerad, plaća za hajkaće, lovne karte i t d. 29.708 38567 Ukupna svota primitka za A i B 11,073.926 Ukupna svota izdataka za A i B . 4,854.075 Dakle čisti priliođ državnih šuma i lovišta godišnjih 6,219.051 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 258 — Prema stanju od 1. travnja 1891. stoji slieđeće državni posjed u upravi šumskih ureda i to: IQF. ^^o Q i, a) produktivno šumsko tlo 18b, 45^*y ha. b) ino produktivno tlo 3,589´8 „ ´ c) ne produktivno od a) i b) .. . ^ .. . 4,988-7 „ 194,011-4 ha. Pod točkom b) oznaženo „ino produktivno tlo" jest vlastničtvo države, kojim upravljaju kmski uredi, ali se nerabi u svrhe šumarske (livade, oranice, tresetišta i t. d.). Spomenuta ukupna ploha od 194.011 ha. pođaje prema prihodu od šuma i lovišta sa 6,219.051 M. čisti prihod po hektaru od 31 M. 5 Pf. Pravi čisti prihod iznašao je u posljednjih triuh godina po hektaru: u godini 1889. 31 M. 63 Pf., 1890. 33 M. 30 Pf.; 1891. 31 M. 29 Pf. A) Dohodak šuma. U obrazloženju k naslovu 2. „prihod iz drva" rečeno je : Kao godišnji etat uzet je užitak od 870.000 m^ drva uz cienu od 12 M. po punom metru. Pošto je u prometnoj godini 1889. neobični, lomovinom u god. 1886. prouzročeni dohodak na drvu sa tekućimi etati podpuno izravnan, to bi se imala za prometne godine 1893. i 1894. u račun stavljena godišnja užitna kolikoća kao jednaka uzeti zbiljnom popriečnom prihodu triuh godina 1889., 1890 i 1891. sa 870, 552 m^ i prema tomu sa 870.000 m.^ ustanoviti, što bi se skoro podpuno slagalo sa predloži šumskih ureda. Posljednji iznos valja smatrati potrajnim, jer će se postepenim nestajanjem nepođpunih šumskih đielova, koje s gospodarstvenih obzira najprije posjeći valja, k užitku privesti podpunije obrasle porastline, što će ukupni glavni prihod povisiti. I prihode medjutimnih užitaka valjalo je na temelju učinjenih izkustva povisiti, jer se je iz si:avnjenja faktičnih posljedakah su dosadašnjirai procjenami pokazalo da sii prenizki bili. Prihod na tvorivu će i u gospodarstvenih godina 1893. i 1894. kao što je predvidjeti, dosadašnje postotke dostići. U proračunu predložena uporaba od 870.000 m.-^ daje po hektaru prihod od 4.48 m/* kod sveukupne plohe državnih šuma od 194.011 ha. Jer su poprieCni novčani dohodci godine 1887. i 1888. radi vehkoga usjeka drva usljed zbile se lomovine abnormalni i prema tomu za sadašnje okolnosti nisu mjerodavni, to možemo za opredieljenje vjerojatne popriečne ciene za god, 1893./95 samo popriečne đohođke iz godine 1889. sa 11 M. 83 Pf. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
-- 259 — Na temelju tih resultata vjerojataoga dohodka uzeio se za 1 m."´ drva poprieČĐO 12 M. i po tom se računalo aa cielokapai dohodak od 10,440,000 M. Razpravu je o proračunu u zastupničkoj komori otvorio i^fivjestitelj vjere sijkog odbora barun pl. Wollwarth sa njekoliko po djelatnost državne šu marske uprave veoma laskavih riečih, a osobito za njezino postupanje pri zarazi od omorikova prelca, uz koje mmenje u ostalom nikako nije pristajao sliedeći govornik g. barun pl. Herman. Ovaj je potonji naime prigovarao što nisu poprimljeee sve one mjere pri zarazi od omorikova prelca,* koje su se preporučale. Akoprem je uspjeh na strani wurttemberžke šumarske uprave, to on tu okolnost drži za puki slučaj. Nadalje se je taj zastupnik dotakao i šumarskog preustrojstva, koje je od godine 1888. ostalo još neriešeno, ali se iz govora točno nerazabire, kuda je govornik upravo smjerao svojimi idejami o organizaciji; napokon je isti još na posljedku govorio proti ukinuću nižeg državnog šumarskog izpita, koja je odredba još godine 1868. izdana kao o najvećom zlu i postavio se na njeka stanovišta, preko kojih se već odavna prešlo na dnevni red. Državni je financijalni ministar Dr. pl. Riecke odgovorio na to, da se preustrojstvo šumarske uprave^ doista dovršenim nesmatra i da će zato zadaća uprave biti, da ovu organizaciju obzirom na naše osobite prilike shodnom kraju privede. Predstojnik šumarskoga ravnateljstva, predsjednik pl. Dorrer razlagao je stanovište državne šumarske uprave u pitanju zaraze prouzročene omorikovim prelcem pa je osobito naglasio, da je po svih do sada u zemlji stečenih izknstvih pri opetovanom haranju omorikovog prelca osvjedočen, da gusjenice toga prelca drugog ljeta, koje sijedi iza opustošenja stanovite šume do gola, u samom leglu, same od sebe uginu, a po svoj prilici usljed prevelikog razploda na relativno malenu prostoru. Ovdje pako da se podnipošto neradi o prostu slučaju, nego 0 prirodnu zakonu. Mjriade gusjenica nalazeće se u području žderališta (Frassheerd) da nisu zadavale drž. šum. upravi nikakova straha, kako je to govornik pri razpravi o šumskom proračunu u komori u proljeću god. 1891. unapred rekao, naprotiv su zadale mnogo brige one gusjenice omorikova prelca, koje su se rečene godine izvan legla u odjelu Weingarten, u ovećem dielu gornjošvabskih kotara pokazale. Ove gusjenice izlegle su se iz jajah onih leptirah, koji su se s tranom u ljetu god. 1890. iz Weingartenskog sreza doskitali, a stranom su iz Bavarske preko doline lUa preletjeli. Pogibelj je ležala u tomu, što se je bilo bojati da bi se odatle nova legla mogla stvoriti. No ali i ta je pogibelj, kao i u prijašnjih godina sretno prošla, pa se Čini da tako zvani leptiri skitci bar u pravilu, novih opasnih legala nestvaraju.. Glavni uzrok prigovorom, da se imade tražiti u razlici postupka koj je u istom pitanju provadjan od strane šumarske uprave u Bavarskoj i kod nas. Ali je svakako čudnovato, da sada šumskoj upravi, pošto je´zaraza omorikovog prelca sretno prošla i po tom se nedvojbeno dokazalo, da su sva nastojanja 0 uništenju borova prelca u leglu bila suvišna, ujedno u komori stališa * Ocneria (Liparls 0., Boisd., Pailura Stph.) monacha. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 260 prigovara, da se je oko utrnuća te zaraze premalo činilo, i đa se je premalo novaca izdalo. Da nije omorikovi prelac u Bavarskoj tako silno harao, to nebi nitko na to ni pomislio, da wurttemberžkoj šumskoj upravi sbog njezina postupanja u tom pitanju prigovara. Ali se pri tom posve zaboravlja, da su se okolnosti u Bavarskoj bitno od naših razlikovale. Mi smo opazili u državnih šuraah samo jedno leglo godine 1890. u revieru Weingartenu, a godine 1891. nije se pokazalo nikakovo novo leglo, koje bi opasno bilo. Da je zaraza nakoa posvemašnjeg obrštenja u tom leglu od godine 1890. u glavnom prošla, to smo mogli po svim dojakošnjim opažanjima sigurno predvidjeti. 0 zaista zbiljuoj pogibelji u revieru Weingarten saznalo se istom u proljeću godine 1890. neposredno prije samoga brštenja; ali tada nije još nitko pomislio na to, da bi se štogod moglo učiniti kao uztuk proti omorikovu prelcu sa kolobari od Ijepiva, a u Bavarskoj se nije zaista još godine 1890. u Eberberžkom parku kolobarenje sa Ijepivom upotrebljavalo. Istom u proljeću godine 1891. počelo se u Bavarskoj u najvećoj mjeri kolobarenje sa Ijepivom protiv novih velikih legala uvadjati, ali na žalost ne s takovim uspjehom, da bi se time posvemašnjem obrštenju predusrelo, pa je posve naravski, da se je tamo pri tako velikom širenju zaraze mislilo da treba sve učiniti, što god je u obće bilo moguće. Kada bi to kod nas bilo godine 1891. tako opasno kao u Bavarskoj, to bi i mi možda slično bih radili. Ako se dakle pravo stanje stvari razluči, tad se nemože prigovarati ni bavarskoj šumskoj upravi, da je ona godine 1891. predaleko išla svojim postupanjem protiv omorikova preica, a još se manje može zamjerati wiirttemberžkoj šumskoj upravi sbog njezina mira. Našoj je upravi uz mnogobrojna opažanja od zadnjih 50 godina dobro došlo izkustvo, stečeno od zaraze omorikova preica u godini 1839/40. u istom srezu, koja je mnogo veća bila od one u godini 1890. (tada je posječeno i bilo zaraženo 900 ha., a godine 1891. samo 195 ha). Po tom bi imale stališke komore viirttemberžkoj šumskoj upravi zahvalne biti za pravo prosudjivanje i postupanje proti zaraze omorikova preica, umjesto što joj spočituju i predbacuju njezina dobro promišljenu štedljivost. Medjutim se mi zadovoljavamo s okolnošću, da je taj prigovor u komori stavio jedini zastupnik barun pl. Hermann, koji je kao gornjoŠvabski šumovlastnik mislio, da njegovim šumam prieti od preica pogibelj. U stališkoj komori, u kojoj se u proljeću godine 1891. veoma živo razprav- Ijalo 0 omorikovu prelcu, nije se ovaj put nikakova više razprava povela. Usuprot toga nije se mogao izvjestitelj financijalnog odbora, njegova jasnost knez L6wensteinWertheim- Freudenberžki uzdržati, a da kod naslova 20. o gojitbenih troškovih ne primjeti, da je wiirttemberžka šumska uprava obzirom na pitanje o omorikovu prelcu posve drugo od dosadanjeg stanovišta zauzela. Nazori su se u ostalom o sredstvu tamanjenja omorikova preica u zadnje vrieme posve promjenili, pa je vrlo dvojbeno, hoće li kolobari od Ijepiva kod budućih zaraza omorikovog preica opet od velike važnosti biti. U kakvom je odnošaju šteta, nanesena omorikovim prelcem, u srezu Weingarten prema velikom haračenju omorikovog preica u Bavarskoj, vidi se iz brojeva, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 201 — koje je predstojnik šanisko^´a ravnateljstva iia svršetku svoga govora u zastupničkoj komori izneo. Po tom je zaraza u sreza Weingarteii u svem obuhvaćala 1263 ha., a ovdje su bile sastojine samo a površini od 195. ha. posve obrstite i, morale se sasjeći, 252 ha^ bilo je jako zaraženo, a 815 ha. slabije. Po omorikovom prelcn oštećenog drva usjeceao je godine 1891. 107.000 m.^, usljed slabije zaraze — ne u samom leglu, nego u pokrajnom šumskom kompleksu — koji je bio zaražen gusjenicami od lepira iz godine 1890. Dohodak od sveg drva omorikovim prelcem zaraženog, iznašao je 1,436.000 M. Plaća za šumske radnike 228.000 M. a trošak za tamanjenje omorikovog prelca u svemu 10.600 M. Potrošeno je 400 ct. lepiva za gusjenice- Naslovu 3. proračuna glede dohodka od treseta dodano je sliedeće obrazloženje : Prihod od 100.000 M. ustanovljen jest na sljedećoj podlozi. 1. Treset za gorivo iz Schusseriedske tresetovnice: a) tresetovina lopatom izkopana 6.000 ctm. b) tresetovina strojem priugotovijena 10.000 „ 16.000 ctm. uz pređmjevu povoljnog ljetnog doba. Za tu kohčinu od , 16.000 ctm. Po dojakošnjem izkustva dobiveno je u novcu 62.000 M. Obzirom na to, da će njeka manja izkapanja tresetine u šumi Weingarten, dati još 3.000 M. 2. Tresetni nastir i tresetni mulj: Kako do sada 35.000 ctm. Po dosadašnjoj primjerenoj cieni od 1. M. po centi ukupno 35.000 M. "U svem 100.000 M^ Većeg prihoda od tresetnog nastira i tresetnog mulja ne možemo se zaista nadati, pošto veće proizvadjanje obijuh tvari zavisi ponajviše o vremenu. Razumjeva se samo po sebi, da će se ova količina prema potrebi trošitelja, po mogućnosti povećati. Ove dohodke nadmašuje po naslovu 22 b izdatak od 70.000 M., a usljed toga izkazuje se od ovog uspješnog poduzeća čisti dobitak sa 30.000 M. Na proizvadjanju tresetovine sa strojem, koja se osobito rado kupuje, rade dva stroju; tvornica za proizvadjanje tresetnog nastira služi imenito u svrhu, da gospodarstvu pribavi čim jeftiniji i prikladniji nastir, što pučanstvo osobito u oskudnih godinah, kao što je Ijetošnja veoma cieni. Kod 8. naslova nisu ovaj put mienjana beriva šum. asistentah, docim se je prije 0 izjednačenju njihovih berivah sa berivi šumsko uredskih asistentah u zastupničkoj komori nastojalo. Ovom izjednačenju nestoji na putu možebit vrlo mala razlikost plaće obijuh ovih kategorija, nego ponajviše razlikost službenog položaja. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 24 <-- 24 --> PDF |
~ 262 - Srezki šum. asistenti mogu se već prema zahtjevom službe sad ovdje, sad ondje gdje su upravo potrebiti rabiti, te se nastoji u vlastitom probitku tih mladjih činovnika, da se cesto drugamo premještaju. To je i razlog, zašto se srezki šum. asistenti za stanovito mjesto neimenuju, za popunjenje kojeg seje prije natječaj razpisati morao, nego se sada od vremena do vremena stanoviti broj šumskih pristavah I razreda po kralju za srezke šum. asistente imenuje, a da im se stanovito mjesto neopredieli. Glede upotrebljavanja pojedinih činovnika prema svakdanjoj službenoj potrebi odlučuje šumsko ravnateljstvo; Samo na taj način može se probitak službe očuvati. Ako bi se kod premještavanja srezkih asistenta uvažavali svi oni obziri, koji se uzimaju u obzir kod premještenja drugih državnih činovnika u užem smislu, onda bi se stavljale velike zaprieke samoj upravi glede razpolaganja gore rečeni mi asistenti, što nebi bilo u probitak same službe. U ostalom promotrimo li službeni položaj izpitanih šumskih kandidata početkom njihova službovanja u drugih državah, to ćemo vidjeti, da wurttemberžki srezki asistenti ništa lošije ne stoje, nego oni u početku službujući kandidati u Pruskoj, Bavarskoj i Badenu. U Pruskoj n. pr. služi šumski asesor nestalno (dobiva dnevnice) sve do njegovog imenovanja za nadšumara, dočim u Wiirttemberžkoj imaju šumski asistenti proračunom opređieljeno mjesto, te dobivaju i mirovinu, dakle u obće uživaju sva ona prava državnih činovnika u užem smislu, počem srezki asistenti nisu nestalni činovnici. 0 naslovu 4. i 16. nije se dalje razpravljalo, izuzev o izboru i opredie- Ijenju mjesta za prodaju drva, te osim što se je želilo, da se pristojbe za travarinu i steljarinu povise, a takovih želja nalazimo uviek u zastupničkoj komori. K naslovu 18. Daće, koje se imaju plaćati obćinam i drugim koi^poracijam rastu sve više, te dosižu već sada znatni iznos od 370.000 M, dakle skoro S^/Q cielokupnog npravnog izdatka, te su tako premašile već i ogojne troškove. Glede oporezovanja državnih šuma nije nikoja njemačka šumska uprava tako jako obterećena kao što Wurttemberžka, na šta bi se ipak kod prosudjivanja našega čistoga dobitka svakako u obzir uzeti imalo. Razjašnjenje k naslovu 21. sadržaje shedeće: U ustanovljenom iznosu kod naslova 21. sadržani su: Troškovi uzdržavanja po posebnih proračunih šumskih ´iređa 325,000 M. Troškovi novih gradnja 295.000 M. 62(l000 M; Za nove gradjevine zahtjevaju šumski uredi znatno veća sredstva, te je od zato predvidjenog iznosa, iz kojega se mogu upotriebiti njeki iznosi, koji su nuždni za popravke javnih, za izvoz drva osobito važnih puteva, moguće izdati samo za gradnju potrebitih novogradnja, koje služe za prodaju drva. Troškovi uzdržavanja nadoknadjuju se opet sa 20,000 M. (naslov 7.) |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 263 — 0 naslovu 22 a. Ovamo spadajući troškovi rasti će u budut´.e. Osjeguranje radnika za slučaj nesreće kod šumskih radnja preuzela je Tvlirttemberžka uprava sama, ona dakle nije pristupila dotičnoj obrtnoj zadrugi. Za osjeguranje šumskih bolestnika i ranjenika potrošilo se je godine 1889. 18.148 M. god. 1890, 26.332 M. god. 1891. pridodav k tomu osiguranje staraca i nemoćnika 42.463 M. Nesreća bilo je god. 1892. u svemu 213., medju timi 9 slučajeva smrti. Slučajeva odštete bilo je svega 122. B) Dohodak lova. U zastupničkoj se komori opet i ovaj put razpravljalo o lovstvu u državnih šumah, kod čega se reklo da je ustanovljena nagrada za ubitu divljač, koja se šumarskim činovnikom i čuvarom izplaćuje previsoka, pa je samouprava lova u obće manisana. Opozicijonalne su novine gledale tu sgodu u svoju korist upotrebiti, pa su osobito prigovarale neznatnom čistom dohođku od državnog lova, po čem se je med ostaUm primjetilo, da čist dohodak lova u državnih šumah iznaša samo 20.931 M. ih oko 11 Pf. od hektara, a mogao bi pako kod javnog zazakupa državnoga lova lahko do deveterostrukog iznosa poskočiti, ako se računa po resultatu zakupa njekih obćinskih lovišta u okohci Stuttgarta, koj iznosi 95 Pf. po hektaru, usljed čega da bi se mogao polučiti prihod od 185.000 M., koji suvišak da se žrtvuje lovnoj zabavi „šumarskih činovnika." Službene novine pišu o tom ovo: Što se napokon tiče nagrada za ubijenu i ulovljenu divljač, to je stavljen u proračunu pod naslovom 2 pod doista nepodpunom oznakom iznos od 29,708 M,, ah pod tim iznosom nerazumjevamo samo nagrade za ubijenu divljač, koje upravitelji lova i čuvari po pole dobivaju, nego u obće sve izdatke^ koji se uračunavaju kod uprave lova, izuzev zakupninu za tudja lovišta, imenice se tu razumjevaju izdatci za lovačke karte u svoti od oko 8.701 M., koja kako je poznato, prelazi iz šumarske blagajne u blagajnu državnu; dalje se pod tim razumjevaju svikolikl izdatci za hajkače, za transport divljači, nagrade za tamanjenje grabežljivih ptica i dr. sveukupna oko 9000 M. tako: da ostaje za same nagrade za ubijenu zvierad svota od preko po prihci 12.000 M., koja se popole razdieljuje na kotarske upravitelje i nadziratelje (3—4 po srezu) u 100 samoupravnih lovnih srezova. 0 posebnom financijalnom probitku pojedinca nemože se ovdje dakle govoriti ako se u obzir uzme, da nagrada za ubijenu zvierad uključuje cielokupnu odštetu kotarskog šum. upravitelja za upravu lova, za uzdržavanje pasa i t. d. Cisti dohodak državnog lovišta doista je u proračunu samo sa 20,931 M. godišnjih računan, koja svota podjeli li se sa cielokupaom plohom državnih šuma od 194.011 ha. nepodaje kao čisti dohodak od lova niti podpunih 11 Pf. po hektaru. Ali sada nemože biti o tom ni govora, da bi se zakupnina koja je postignuta za njeka obć. lovišta u blizini Stuttgarta, mogla uzeti kao temelj za popriečni prihod kod zakupa lovišta po državnih šumah, i da bi dakle po |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 26 <-- 26 --> PDF |
-~ 364 " priečm zakupni prihod od državnog lovišta mogao u obće poskočiti po hektaru do 95 PL U proračunu 2a godinu 1893./95, računan je čisti dohodak državnih šuma i državnih lovišta u svem do 6,219.051 M. po tom po hektara do 32 M. 05 Pf., odatle dolazi na čisti prihod za lov, kako smo već spomenuli, po hektaru samo iznos od 20.931 M. ili oko 11 Pf. Uzmimo sada da bi čisti dohodak od lova uz sistem javnog uzakaplivanja mogao poskočiti za dvostruki ili trostruki iznos dakle do 22 Pf. ih 33 Pf. po hektaru, to pitamo što bi se time postiglo? Bogati zakupnik lova ih u obće lovac koji relativno skupo plaća zakupnina, želi za svoj novac imati i „liep lov", pa zahtjeva da se od strane državne šumske uprave osobiti obzir i posveti uzgoju divljači. Kako se pako dobro napućeno lovište odnosi prema šumskim kulturama, to znadu predobro samo oni šumski činovnici, koji u šumi posluju. Svako umnožanje divljači u šumi preko stanovite i dozvoljene mjere škodi svakako šumskom prihodu, pa se u tom pogledu nemože poljski lov sa šumskim lovom ni prispodobiti.; da li je u polju koja stotina zečeva više ili manje, to nesmeta, jer se i kod manjega broja zečeva moraju pokušališta, vrtovi ograđiti, a mlado drveće omotati, u ostalom pako ne čine zečevi tako osjetljive štete kao visoka divljač i srne. Posve je drugačije u šumi, gdje je svako umnažanje divljači osjetljivo. Ako jednom potrajan šumski čisti dohodak iznaša 30 M, i više po hektaru, tada se nemože u obće ni govoriti o kakovu takozvanu čistu dohodku od lova. Visoki su dohodci lova neuskladivi sa visokimi šumskimi dohodci. S pram zakupnika lova ostaje državna šumska uprava u pogleda kvantitativnog uzgoja divljači nemoćna, iz čega sijedi, da se gospodarenje sa sumarni i lovstvo u jednoj ruci nalaziti mora, ako se neće da probitak šumarstva štetuje. Pravi je dakle sustav o uporabi lova u državnih šumah, samouprava lova. Ista oblast, koja izpituje i odobrava ogojne osnove, mora imati uz duž nost i pravo, da na uzgoj divljači i njezin broj odlučno upliva, i da odmah posreduje, čim bi se štetno umnožanje divljači pokazalo osjetljivim po uzgoj šumah. Mora se samo pohvaliti nastojanje, što šumska uprava u interesu šume ne želi očekivati velikih dohodaka od lova i samo tko nepozna okolnostih, može svjetovati, da se pomisli na povišenje prihoda za lov u državnih šumah. Posve je nepromišljeno i ludo predbacivati, da je samouprava lova uve dena za zabavu šumskih činovnika i da se za to još njeke žrtve doprinašaju. Srezki su šum. upravitelji prije bili sami zakupnici lova, po tom im prelaz lova u samoupravu nije pružao nikakovu financijalnu korist, nego su se u interesu stvari bez prigovora odrekli većih prijašnjih dohodaka, koje su možda imali, a sada se posve protuslovno sa zbiljnimi okolnostmi govori, da je samo uprava lova za zabavu šumarskih činovnika uvedena. Pokraj obzirah na racionalno šumarenje, vojuju proti zakupu lova putem javne dražbe u državnih šumah, još i drugi spomena vriedni momenti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 265 — Ponajprije bi se smjelo pitati, da li se imaju srezki šum, upravitelji iz ključiti od dražbe ili ne. Jedno i drugo bi bilo zlo. Ako postane srezki šum. upravitelj takođjer zakupnikom lova, kako se to u mnogih slučajevih đogadja, jer pristojni konkurenti, kako izkustvo dokazuje, ne rado proti njemu dražbu nagone, tad nastane konflikt izmedju njegovog osobnog probitka i dužnosti kao upravitelja šunivskoga dobra. Uzme li pako lov u zakup koji strani zakupnik, tada nastaje pitanje, kako će se ovaj bez sudjelovanja srezkog šum. upravitelja i nadziratelja lova u obće lovom baviti. A nikako se nemogu državni šumarski činovnici podrediti zakupniku lova. Svakako bi do osobitih neugodaostih ond^i došlo, kad bi lovozakupnik držao svoje posebno osoblje. Kakovi bi istom tada sražaji i razpre med ovim stranim osobljem i nadziratelji nastali? U komori stališa govorilo se na koncu još o neovlaštenoj zaštiti skitajučih se mačaka, koje u Wurttemberžkoj slobodno po šumi i polju žive, pri čem je pitanje nastalo, nebi li se možda moglo putem kr. naredbe zakupnikom lova dozvoliti ubijanje mačaka, koje su osobito za ptice jako pogibeljne. Jerbo se pako ovdje radilo o privatnom vlastničtvu, to se pokazalo potriebnim, da se to pitanje ne naredbenim, već zakonodavnim putem rieši. M. X-i X S ´JL´^A-IKZ- Osobne viesti. Njegovo cesarsko i kraljevsko apostolsko Velii^anstvo blagoizvoljelo je previšnjim riešenjem od 22. travnja 1894. premilostivo imenovati sa sustavnimi berivi : šumarskoga savjetnika Ferđu Zikmundovskj a odsječnim savjetnikom, zemaljskim Šumarskim izvjestiteljem te ujedno predstojnikom šumarskoga odsjeka brvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, a šumarske nadzornike Miju Vrbanić a i Roberta Fiachbach a zemaljskimi šamarakimi nadzornici I. razreda.* Ban kraljevinab Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obaašao je šumarske povjerenike kod kr. hrv.-slav.-dalm, zemaljske vlade Vatroslava RaČkog a i Andriju Bor o sid a imenovati zemaljskimi sumarskimi nadzornici II. razreda. * Naziruć u previšnjem imenovanju prve plodove naporna ali tim odlučnijeg nastojanja oko organizacije šumarske struke, doprinosimo mi, a snama za sigurno i ostala gg. sustruČari ter članovi dražtva, p. n. novoimenovanoj gg. najsrdačnije naše čestitke. Koli u postignutih častih toli i u provedenom preustrojstvu, koje je do sad već šumarsku struku iz uzke sobice prevelo u doličan odsjek, neka nam J6 dozvoljeno nači jamstva, da ce struka, povjerena kriepkom i svrsisvjestnom vodstvu v. g, zem šumarskog izvjestitelja i našeg družtvenog predsjednika, sve to jače se razvijajuć, postići onaj stepen ugleda i djelokruga, koji jn obzirom na njezine zadatke i njezinu važnost po našu domovinu ide Svakako će to nastojanje biti olahkoćeno onom spremnosti, kojom će nas svaki pojedini koli stvar službe i struke, toli i stvar družtva podupirati, ter se označenom nastojanju i plemenitim ciljevom stručnog našeg predstavnika, što pripravnije na razpoložbu stavljati. U znak da smo u tom nastojanju svi jedni i spremni, doviknimo na počast; Živio struci i družtvu na mnogaja! Ured. |