DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1894 str. 49     <-- 49 -->        PDF

287


29. (I.); listopad 14. (II.), 28, (L) 5 stuđeBi 13. (IL), 27. (III.); prosinac 12, (II),
27. (III.) reda.
Kad je gosp. Falb prorokovao, aa ee na aan 15. ili 10. studena 189^. nastupiti
katastrofa, kojom prigodom bi lala nastradati ili naša zemlja, ili ini koj komet,
koj ce se s njom sraztti — onda je bio dobro razpoložen, ili se je želio s nama
samo malo našaliti. Bilo s time me* m kako mu drago, mi držimo da će biti dobro,
da BI gg. sudrugovi kritične dane imarski kolendar pobilježe, ter da si za Iste ili
bližnje dane, neodredjuju izvanjsko^ užbovanja, ako isto nije baš silno zato, što je
staro izkustvo naučilo, da oko mje :V mjeseca (u koju Falbovi kritični dani spadaju),
rado kiši. ´"^


Kajstariji herbarium na ietu. U egipatskom se muzeju u Kairu Čuva
sbirka osušenih djelova biljka, koja ^e valjda jedina na cielom svietu. Jedan se dio
ovih biljevnih ostanaka našao u starih egipatskih grobovih, koji potiču još iz vremena
od 3000 godina prije Isusa, pa akoprem su ti ostanci toliko stari, ipak su boju
znatno sačuvali. Biljke, kojima su pobožne ruke kitile iiešine vriednih rodjaka, bile
su prije porabe toplom vodom nakvašene. Najviše lišda i cvieća pružaju grobovi iz
osmoga do jedanaestoga stoljeda, a to je dokazom, da su i onda običavali mrtvace
kititi cviedem. Od cvieda se ovdje sačuvao modri i bieli Lotus, crveni mak, iztočni
sliez, Chrysanthemum coronatum, Carthamus tinctoreus i različito drugo. Ali je uz to
kod pokapanja igralo važnu ulogu, suded po nadjenim ostancima i lišde od celera i
luk crveni.


Gorostasi biliuskoga svieta. Medju gorostase bilinskoga svieta ubraja se podpunim
pravom sjevero-amerikansko mamut-^o, Sequoia ili Welingtonia gigantea i
australski Eucaljptus. Nu to drveće nadkri u još što se duljine tiČe takozvane morske
tauge, koje mogu dosedi duljinu od 1( metara. Sve to nadkriljuju još gigantiČni
tropični Liani, koji takodjer mof ^sedi isto toliku duljinu. Tako se nalaze
na Ceylonu, u muzeju na Colombu, u , imon Gardensu" u cimetnim vrtovima,
Rotangsi 130 metara dugački. Uz povolj. . okolnosti mogu takove porastHne doseći
150, dapače 200 metara duljine 5 svakako omjeri takovi, na kakove mi Europejci navikli
nismo.


Dopisnica pređsjedničtva šum. družtva.


Poziv, Prema zaključku sjednice upravljajudeg odbora brvat.-slavon. šumarskoga
družtva od 21. siečnja t. g. točka 7., si. a, umoljava podpisano pređsjedničtvo p. n.
gg. članove, da izvole pokloniti svoje zališne knjige i Časopise strukovne vriednosti, u
koliko ih nebi trebali za vlastitu porabu, da se na taj način nadopuni knjižnica družtva,
koju svaki Član po potrebi rabiti može.


Imena veledušnih darovatelja priobčiti de se u svoje vrieme u družtvenom Časopisu
^Šum. listu".


U Zagrebu, 4, svibnja 18^4,


Pređsjedničtvo hrv.-slavon. šumarskoga družtva.


F, Zikmundovsky. Vatr. Rački,


Objava. Eksekutivni odbor za zdravstvo i demografiju u Budapešti priobĆio je
podpisanom predsjedničtvu hrv.-sl^v. Šumarskoga družtva, da de obdržavati kongre s
počam od 1. do 9. rujna 1894. u Budapešti n svrhu, da probudi u občinstvu interes
za poboljšanje zdravstvenih prilika, te moli da bi i članovi hrv.-slav. gumarskoga
družtva kod istoga kongresa sudjelovali, pošto i njihovo djelovanje kao šumarš. smjera
oa poboljšanje zdravstva.


20