DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 311 —


Dakle kako se vidi ne zadaje ta industrija velika truda, a na protiv nosi
liepu korist, s toga i nije čudo da je u novije vrieme znatno poskočila ciena
štapovima.


Ako dakle preporučam štaparenje, mislim da se neću ogriešiti o šumarsku
znanost, ali uz ograničenje da se to samo tamo pređuzima, gdje to narodno
gospodarstveni odnošaji dozvoljavaju.


Prva banska imovna obćina imade upravo takovih kestenikah, koji nikome
nikakove koristi ne davaju n- p. srez „Petrova gora**, to je malom iznimkom
sve goli kesten. Okolišni narod nije šume gladan pa na ova šumišta
imovne obćine ni neg!eda,jer nemaju zanj nikakove vriednosti, sve je kržljavo,
dočim mu je u neposrednoj blizini državna šuma, tako rekuć´ neizcrpiva, a iz
koje se dobiva raznovrstan materijal i onako mnogo -jeftinije nego iz šumah
imovne obćine. Pogledamo li u sastojnopis gospodarstvene jedinice „Petrova
gora" to ćemo odmah u njem viditi sa kakovom šumom imademo posla. Tuj
su mnogobrojni odsjeci, neuredne dobe t. j . kesteni od jedne do lOO godina
stari, neuredno po šumištu namješteni. Površina tog neurednog šumišta iznaša
do 400 jutara. Tu bi bila prilika da imovna obćina uvede štaparenje i to u
vlastitoj režiji. Pravoužitnici ne samo da neće prigovarati, dapače njima bi štaparenje
u prilog bilo, jer bi im se mogla i pašarija dozvoliti (?) dočim im sada
za ledji t. z. „branjevina" leži, što u istinu nije drugo, no neprilika žiteljem i
upravi. Ja sam imao kroz pune četiri godine upravljati ovim srezora, te u svem
neznam dali sam više od 30 prost. met. goriva doznačio, a gradiva ni klipe,


jer ga niti nema.
Kad bi imovna obeina ovo šumište, koje je kroz kestenovo, na panj stavila,
te si potrajno šumarenje nizke šume kako navedoh u svrhu štaparenja
uvela, to bi ona već treće godine imala dohoda kod 20.000 forintih ili popriečno
godišnje najmanje 6.000 for.
Manipulacija je vrlo jednostavna, s toga ni trošak nebi bio velik. Mi imademo
vještih lugarah koji bi uz malu pouku taj posao veoma lahko rukovodili-
Na prigovor dali se mogu štapovi vavjek prodati, dajem siguran i jestan odgovor,
jer dok bude u običaju poštapanje zatim nošenje sunco-i kišobranah,
dotle će biti prodja i štapovima,*


* Mi smo u tom pogledu njeŠto hladnokrvniji, pa se bojimo, da de tu industriju
moda, kako ju je rodila i ukopati. Taj posao već ove godine j^nevuSe" tako silno kao
Sto je to bilo još prije godinu, dvie. Ako se i neprotivimo da se na malih, po strani
ležeradi štaparenje uvede, to ipak nebismo mogli u onih šumah, kojim je zadatak brinuti
se za potrajn o podmirenje ovlaSteniČkih potrebah, takovog gospodarenja zagovoriti.
Jedino u onih predjelih gdje je dosada vinova loza ovećim terrainom vladala, ter gdje
su izpod vinogradah ili u njihovoj neposrednoj blizini bili osnovani kolosjeci, moći Će
se Štaparenje održati, ali samo dotle, dok se gorice neregeneriraju. Čim te poodrastu,
ter će trebati po starom obijaju kolja, a njesto jačeg za amerikansku, no je trebalo
za našu dosadanju pitomu lozu, — nestati će, bojimo se i Šfaparenja. UredniĆtvo.