DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 323 ™ dina na srčini trunuti, te da je drvo prilazilo svakih 400 godina za 1 metar debljine od srca prema kori u trulež. Ova razmatranja mogla bi na toliko biti istini bližja, što sam kod iztraživanja starosti hrasta nalazio^ da se hrast u imsih predjelih na povoljnom tlu i položaju može u srčini debla lasno do 400 godina zdrav uzdržati, dočim nakon toga vremena da poene u srčini trunuti. Koliko iza toga. vremena hrast još zdrav živiti može^ zavisi naravno od stojbine i njegove individualnosti. Da je ovaj u Bosnoj ponikli hrast izvanrednu starost postigao, svakako je riedak slučaj^ i Ijepa ponuka za fizioložka razmatranja. No svakako je ta okolnost prinosnikom istini, da još uvjek ne možemo kod hrasta ustanoviti granicah glede okolnosti, koliko godina on u obće živiti može. Napokon primjetiti mi je, da bi se krivo radilo, kad bi cielu starost hrasta od 1500 god. htjeli protegnuti na sada preostalo zdravo drvo, koje bliže kore leži, jer je ovo upravo najmladje. Da se drvo od hrasta koj je postigao svoje tehničko uporabno doba dade najbolje kalati, razumije se samo po sebi, no ne radi toga, što je kako se obično veli to drvo od staroga hrasta, već obratno zato ; jer je to drvo u najmladje i novije doba prirasćivalo ter kao takovo dakako da neima više one žilavosti i spojne čvrstoće, kao drvo koje se nalazi u najboljoj dobi svoga porasta i napona. L E. JLi JL S ´JL´.X3L.JBL.» Osobne viesti. Ban kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je dosadašnjega pravoga učitelja na kr, gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, Ivana PartaŠa , definitivno imenovati učiteljem Šumarske struke na istom zavodu, te mu podjedno podieliti naslov „profesora*. — G. N. Nikodem, dosadaaji knez, Thurn-Tasički nadgamar u Lekeniku, imenovan je kneževskim šumarnikom. — Srećko Neuberger , veletržac u Jasenak Rieci i utemeljiteljni Član našeg druživa, zadobio je ugarsko plemstvo. Družtvene viesti. Pokrovitelja hrv.-slav. Šumarskog družtva, Nj eg. Preuz više no st bana Drag. grofa Kbuen- Heder varya, zatekla je težka nesre<5a, jer je dne 18. o. m. u obiteljskom gradu Nuštru, nakon duljeg težkog bolovanja, blago u gospodinu preminula ođičena i neprežaljena mu majka presv. gospo dj a Angelika grofica Khuen-Belasi . Sveob(!oj žalosti i duboko očutanoj sučuti, koje su povodom tim u cieloj zemlji do izražaja došle, priključujemo se i mi uz želju, bila visokoj pokojnici zemljica lahkal — Cim je predsjedničtvo za smrt visoke pokojnice doznalo, izrazilo je na ime Šum, družtva Preuzvisenomu pokrovitelju brzojavno sraiernu i duboku sue?ie Lovstvo. Parenje tetrieba. Čim je stariji tetrieb tim se prije započme pariti. Ali onaj, koji ima dosta tetriebovah u svom lovištu, mora nastojati, da one oroze postrelja, koji ae prije vremena javljaju. Tim će on mladjim tetrebom pogodovati, a potomstvo u 23 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 34 <-- 34 --> PDF |
324 lovištu ogjegurati. Glede toga me je izkustvo podučilo, pa ću o tome da spomenem. Dva uzakupljena lovišta, koja su graničila, imala au prilično Hep broj divljači. Ljeti sam mogao svake večeri opaziti na čekalici četiri do šest orozah. Nu bilo je u tom ne baš malom lovištu samo jedno mjesto, i to najgora seljačka šuma, gdje su se u proljeću tetriebovi parili, pa se je spomenute godine tamo rano javljao jedan jedini oroz. Akoprem sam sve dielove lovišta dobro preiskavao, oroze danju često puta dizao, čuo se Je u jutro uviek piev samo jednog tetrieba. Dugo sam ja to motrio, dok se nisam jednoga liepoga jutra dosjetio, da će valja sam taj oroz biti kriv, ito se drugi nejavljaju„ Ođlučih zato da ču ga drugog jutra ustrieliti. Kako s mislib tako i učinih. Ja sam drugog jutra rano stigao na orozovo stajalište, i ustrielio ga, a poslije 14, dana javljala su se na tom mjestu četiri oroza, od kojih sam tada 3, svibnja još jednoga ustrielio, a ostala tri ostavio za dalnji razplod kao i za parenje sliedeće godine. U Bavarskoj ima njeka stara lovačka rečenica o tetriebu, po kojoj se lov nesmije prije GJurgjeva započeti. Samo glede čisto starih orozah smije se u tom pogledu iznimka Činiti. Zaista čim ranije u godini, tim je lakše zaskakivanje na tetrieba, samo ako pri tom vrieme nepokvari računa. A o vremenu kod tog lova sve ovisi. Jer kada bura duše i snieg pada, tada se nečuje obično orozov piev, ili ako se on i slabo javi, nije moći njegov slabašni glas od biesne bure primjetiti. Onaj tko još nikada nije čuo glas tetrieba za parenja, nego ga je samo kao dostojanstvenu pticu sa snažnim, u smrti pobljedelim kljunom vidio, taj u obče ne vjeruje, da taj poznati kolos ima sitan glas poput tanke žice. Najmanja žuna pravi više galame, kada šiljatim kljunom dube drvo, nego li tetrieb kad kljunom štroca. Gdjekada uspje lov i usuprot oluje i nevremena. Jednom sam odlučio i obrekao, da cu stanovitog starog tetrieba sutradan ustrieliti. Ali dok sam ja u obližnjoj gostioni nočio, koja je jednu uru hoda od mjesta parenja udaljena bila, navali vjetar, jaka bura i snjeg. Usuprot svega toga bio sam sutradan u jutro na mjestu. Ugodnije je vani u lovu makar i za burna vremena, nego li u smradu i medju buhama mojeg nočilišta. Od mojeg tetrieba ni glasa. Ako mi se kadkada i pričinilo kao da Čujem kroz vjetar njeki glas, sličan tetriebovom šklockanju to sam se, približiv se odnosnom mjestu brzo uvjerio, da to od oroza nedolazi, jer iz pred mene ništa poletjelo nije. — Bila je samo grana koja se je o stablo strugala^ Zlovoljan obrišem opet snieg sa puške, kad ali začujem kao da nješto krili leprši, a časak kasnije ono karakteristično škripanje — kako se Čuje i kod purana — kada ptica svoja duga krila po zemlji drlja. Oprezno stupim van na sječinu i iza jednog složaja hvatovah opazim pred sobom čitavo jato tetriebovah; starog crnog oroza kao gospodara u sredini harema svoga, kako spustenimi krili i razširenim poput lepeze repom oholo od ženke do ženke Šeće, te udarajuć krilima, u visinu od jednoga metra skače, približujuć se sad jednoj sad drugoj svojoj milostnici. — Kada sam se te igre do sita nagledao, izpalim na oroza hitacj koji je svim njegovim ljubomornim brigam oko sakupljenih Ijepoticah njegova roda, učinio kraj. Uzgajanje i njegovanje kunića. Za uzgajanje valja upotriebiti samo takove Životinje, kojim koU glede vrsti, toli i glede boje prigovora neima. Usuprot sve te opreznosti događja se tekom uzgajanja, da se Čiatobojni kunići izrode u raznobojne individue i tako Šarene kako si ih niti neželimo. Zečice valja dobro hraniti, osobito za mladosti, ali uz to nesmiju odviše odcbljati. Za vremena, dok mladi sisaju, nesmije zečicam ništa uzmanjkati. Za toga vremena treba im davati najbolju hranu i ako je moguće, mlieka. Kada su zečice dobro hranjene, tada mladi veoma brzo rastu. U doba parenja pusta se zec k zečici i ostavi se kod nje 2 do 3 dana. U slučaju, da zečica imade uza se još mlade, tada se pusti zečica 2 do 3 noći k zecu, jer je zec nemilosrdan otac, koji mlade znade izderati i na smrt izgristi* Poslije 30. ili |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
325 — 31 . dan po oplodjenjUj okoti zečica 4 do 8, riedko 10 do 12 mladih. Mogu li se mlađi i s^mi branitij tada se oni od zečice poslije oplodjeuja odstrane. Inače se ostave mladi kod zečice 10 do 14 dana poslije njezina oplodjenja. Kada su mladi 6 do 8 nedielja oetarili, tada se istom pušta zečica, da se pari. Ako se prije tog vremena pare, to vrlo slabi mlade zečice, a ni za njihovo potomstvo nije to dobro. Ve6 prvi ili drugi dan, kada se zečica okoti, valja pogledati, da li je ležaj u´ redu, da li su mladi ved suhi, da li su jedno uz drugoga odlučeno i da 11 svi žive.: Mrtve valja odstraniti. Pri tom svem valja obzirno i nježno postupati, jer je svako trganje, bacanje i suvišno uznemirivanje, samo Štetno, Mladi progledaju obično 17, dan. Ležaj valja provietriti tako, da se na njeko vrieme poklopac s ložnice odstrani. Osobito oprezno treb^ mlade branitij jer to je upravo najopasnije kod uzgajanja kunitfa, da mnogi mladi uginu. Premlade se zečice nesmiju pripuštati parenju, dok ne odjačaju t. j , dok ne navrše ^2 do ^/4 godine. Za zime, t. j . od listopada do veljače nesmiju se pripuštati k parenju. Kunidi trebaju dovoljno svjetla, čista zraka i čist, subi stan. U neđielju dana najmanje jedanput im treba očistiti stan i dati novu stelju, koja može biti raznolika, ali je najbolja za to zobena slama. Osobito dobru stelju treba sterati skotnoj zečici. Za 12 do 14 dana poslije oplodjenja, zečica ae počme krtožiti. Tlo, gdje se zečica nležaji, treba kreolinom desinficirati i superfosfatom posuti. A i piljevina čini tlo suhim. Superfosfat spaja ujedno amonijak, tako da djubre postane vriednijim, a time se podjedno neugodna duba Popis U lovištu od 6. polit, obćinajene zvjeradi. Lovište u šumi i u polju Koristne zvjeradi Lanjacah Smah Zecevah Inovrstnib sisavacah- Lještarakah Trčakah Prepelicab pivljih patakahŠumskih šljukahKozicah . - * - Divljih golubovab-- Bravenjakah i drozdovah Inovrstnib pticah - . Ukupno 4 23 919 17 69 80 27 31 87 5 29 9 20 1320 U Zlataru, dne 20. svibnja 1894. odstranjuje. kotara zlatarskog, godine 1894. ubi 68.356 r. katast. jutarali. Škodljive zvjeradi Jazavacab Divljih mačakah Lisicah TvorovabLasicah - Inovrstnib sisavacahOrlovah i jastrebah Sokolovab, piljugah, Ijakah SovahVranah^ svrakah-´- Inovrstnib ptica b ´- kobacah, posto. . Ukupno 1 6 38 8 26 2 31 29 32 401 26 599 Koristne zvjeradi ukupno 1320 Škodljive zvjeradi ukupno 599 Skitajućib se pasah i mačakah Sveukupno * 1984 SI, Teklić. * |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 326 — Izkaa 0 ustrieljenoj zvjeradi koristnoj i štetnoj u lovištu vlastelinstva Kutdevo i lovačkog Kutjevadkog družtva na površini od 50.000 jutarah za godinu 1893, Koristne Komad Škodljive Komad Ukupno Uknp no vrijedi c3 vrijedi C3 zvjeradi zvjeradi o c3 o for, 1BČ for. |nč for. |nč. for. 1 nč. o _ 35 SrBah . . 19 7 84 Jazavacah 35 1 Zecevah 9,m 1 20 343 20 Lisicah V8 1 50 117 — Prepelicah 813 — 5 40 65 Divljili mačaka 25 1 bO 37 bO Bivljih pataka 9 — .80 7 20 Knnali - 21 4 — 84 — Šumskih šljuka 98 — 80 78 40 Tvoracab- 34 3 — 102 — Divij. golti´bova 60 — 30 18 — Lasicali 29 — — — — Bravenjaka 1416 — 10 141 60 Jastrebali 21^8 — — —. -~~ Sovali . 152 — Ukupno ´ 2694 713 05 Svrakah 489 — — Gavranah 96 .._ Ukupno 1257 — — 375 50 Koristne zvjeradi ukupno 2694 — — 713 05 Škodljive zvjeradi ukupno * 1257 — — 375 50 Skitajućih se pasab-- 80 — — — — Sveukupno 4031 — — 1088 55 šumarski ured vlastelinstva Kutjevo. Nova divljač. U nastojanju đa se pomnožaju vrsti naše domaće divja.či, pokušalo se je u novije doba izpustiti naše domaće kokoši u šumske srezove. Naročito je to s uspjehom kušao njeki zakupnik lova u Bavarskoj nedaleko tirolske granice, a na to ga je sklonula okolnost što je već odavna uspjeh tog pokusa vidio u Španjolskoj. Za one kokoši, koje se prosto puste po Šumi, valja kroz njekoliko mjeseci, hoćemo li da brzo i podpuno podivljaju, daleko od njihova dosadanjeg kokošinjca hranu bacati. Svaki pokuSaj, da se povrate natrag u kokošinjac treba im sprieĆiti, pa kokoši natrag u Sumu poplaŠJti. One se tada priuče veoma brzo na slobodan život, te postanu veoma snažne u obrani i odporne proti nepogodam tako, da se poslije njekoliko generacija iz istih izrodi veoma dobra divljač za lov. Te podivljale koke su nješto manje nego naše domaće kokosi, uz to su plašljive i abog njihova brza leta nije ih lahko strieljati. Perje im pristaje prema promjenjenim potrebam i privikam života, te ćini više prelaz na smedje, Što se može opaziti kod svih domaćih životinja, koje podivljaju. Pećenka od takove divljaci jest tećnija nego od gnjetela. Posve je jasno, da se kod takovih pokusa, a naročito kod prelaza iz pitomog u poludivlje stanje, grabilice i zvierad moraju odlučno progoniti i tamaniti ako želimo svrhu polučiti. Trovanje grabežljivaca. Dojavljeno je jednomu kot. satničtvu u doljnoj Austriji, da se u planinama njegovog područja za tamanjanje grabežljivaca upotriebljujU Btrichninom otrovani sapunarski, odnosno slaninski ocvirki. Takovi otrovani ocvirki da jse posve otvoreno, bez ikakova opreza izlažu, dapače i nedaleko od samih ljudskih obitavaliŠta. Taj postupak imao je za posljedicu, da se time nisu otrovali samo psi i |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 327 — mačke, nego i mnoge tiče pjevačice, koje se hrane kukci tako, da je ptica pjevica iz njekih predjela posve nestalo. Osim svega toga je sti´ychnin, upotriebljen kao trovilo radi toga veoma opasan, jer vrlo dugo svoju otrovnu djelatnost sadrži, — Zato je dotiCno satniČtvo pozvalo obdinska poglavarstva da na to paze, da se samo takovi načini trovanja grabežljlvaca uporabljnju, kojima se nemogu otrovati i druge koristne životinje. — Za uzdržanjo i obranu trčkah. Da se tr^ke uzdrže n lovi^tih, gdje su naseljene, ter da se sto više ondje pomnazaju, pronašli su JlUiški šumari prokušano sredstvo, koje zaslužuje ob<5enitiju pozornost i nasHedovanje. Svaki sluga i ratarski radnik, koji nadje na polju ili na livadi trčkino gnjezdo i ovo oprezno očuva, dobije za svako jaje, čim se mlado izieže, nagradu od 15 pfeniga (znz 9 novČ.). Ako pako takov pri žetvi ili kositbi slučajno gnjezdo nasieče i donese jaja vlastniku lova, tada dobije za jaje 10 pfeniga; jaja se tada podmetnu domadoj kokoši, a izležeoi mlađi se poslije puste u polje. Takovim je načinom tekom jedne godine na jednoj jeditoj lovnoj parceli ne manje od 348 trčkinih jaja spašeno. Seljaci, koji su tamo prije osobitom pasijom jaja uzimalij ista na nizove navadjali i pod ogledala kao za ukras sobe vješali, postali su tako na jedanput najgorljiviji čuvari trČaka. Čišćenje kovnih nabojnih cievih. Nakon što su izpaljene kapice, odstrani iste klieštama iz dna nabojne cievi (patrone), metni sve u toplu vodu i polievaj ih tako dugo, dokle god Često iievana voda nepostane posve Čista. Zatim se uz dugotrajno pranje u toploj vođi nabojne cievi očiste Četkom izvana i iznutra. Posije toga valja cievi u toploj pilotini osušiti, sisice na nakovanju iglom oSistiti, nakon česa se može opeta u eiev staviti nova kapica, ter je tako patrona za naboj opeta pripremljena. Ako kod pucanja fišek nije opalio, već je kapica zatajila, tad nemoj nikada vaditi klještama kapice prije, dok iz nabojne cievi nisi naboja odstranio. Može se bo lahko dogoditi, da se ma s kojeg razloga zatajila kapica kod odpona puške, zdrobljena klještama zapali, usljeđ Čega se fišek i razprsnuti ter se oštetiti možeš. Umoren upravitelj lova. Na kozačkoj postaji Psebai u kubanskom području uetrieljen je neki dan upravitelj lovovab velikoga kneza Petra Nikolajeviča, Maksim Noska sa svojom suprugom, kćerku pokojnog češkog publiciste Skre^šovskoga. Potanje viesti još nisu poznate. Noska je ostavio kčerku. Čuvaj ptice, koje sjede na jajih. Kada nastupi vrieme leženja ptica, neka je svakomu živo u pameti: „brani ptice, koje sjede na jajih". Nemilosrdno ubijaj, koj si na to zvan i ovlašten, svaku domaču mačku, koja se u prostom klatari, a svaki prijatelj ptica neka pazi, koliko više može, na dječake koji ruše gnjezđa. Toj dužnosti ćemo se osobito rado pođvrd, ako si zapamtimo, da ptice ništa neotjera tako brzo iz omiljele joj okolice, kao kada se ona buni za sjedenja na jajih. Svrake, svrakoperke i mačke goni puškom, a dječake, koji gnjezđa kradu, najbolje ćemo izlječiti, ako ih na mjestu ljudski izšibamo. Takve radikalne aplikacije koristiti će više no svi kazneni registri spisani kod nadležnih za to oblastib. Nješto k §§. 14. 25. i 52. zakona o lovu od 27. travnja 1893. Njetko kupi po §. 26. gornjeg zakona na trgu n. pr, zeca izmeđju 1, i 15. siečnja, dakle u doba kada je kupovanje i prodavanje divljaci dozvoljeno, te kada je stroga zima. Isti je zec ubijen recimo dne 14. dapače 15, sieČnja. — Kako je obćenito poznato, divljač se mora istom prirediti, da tečnom postane, te se u tu svrhu ostavlja njekoliko dana u salamuri (Beize), ili se ostavi u koži neoguljena. Ovdje mislim zeca, koji je kupljen po privatniku za vlastitu kućnu porabu, dakle ne za gostionu (§. 25. 1. z.). Isti je zec priredjen kako rekoh za vlastitu kućnu po~ |
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 328 — rabu poretkom mjeseca veljače. Toga dana bude zec oguljen, a koža koja je još frišk a bila, bude prodana. U to bude prodavaoc kože po redarstvu zatečen i prijavljen kr. kotar, oblasti radi tobože prekršaja §§. 14, 25. i 53. 1. z. Isti kupac ovoga zeca bude prizvan kr. kotarskoj oblasti na razpravu, te doka zuje i priznaje, da je zeca kupio kako je gore spomenuto po §. 26. 1, z. izmedju 1, i 15. siečnja, te ga je istom u mjesecu veljači za vlastitu kućnu porabu upotrebio, davši ga toga dana oguliti i kožu svakako još frišku prodati, ali kr. kot. oblast neuvaživ Bjegove obrane i dokazala, presudi ga po §. 53. 1. 2. na novčanu globu od 50 for,, rad tobožnjeg prekršaja §§. 14, i 25. 1. z. Sada se nameče pitanje,, da li je ova presuda kr. kotarske oblasti opravdana, §. 14. istoga zakona govori o lovostaji, daklem za zeca postoji takova od 15. siečnja, do konca kolovoza. Ali je zec kupljen izmedju 1. i 15. siečnja, dakle u vrieme kada se smije još prodavati i kupovati. §. 25. istoga zakona govori: „Osim prvih osam danah, pošto je za koju vrst divljači nastala lovostaja, nesmije nitko za ciele lovostaje divljač te vrsti ni prodavati ni kupovati; a kad mine i dalnjib osam danab, nesmije se ni u gostiona b divljač te vrsti ni unašati u jestvenike ni prodavati osim slučajevab navedenih u §. 15. i 31. Upitni zec kupljen je prije lovostaje, dakle u vrieme dozvoljeno; nije kupljen po gostioničaru, koji bi u svojoj gostionici u jestvenik istoga uvrstio i preprodavao, već je isti za vlastita kucnu porabu upotrebljen. Ovaj §. dakle negovori ništa o onom slučaju, kao sto je evo nazočni, a mislim, da nebi mogao niti jedan §. govoriti, pošto je svakoga Čovjeka slobodna njegova vlastita volja, kada ce u svojoj vlastitoj kući što jesti. Ovdje se govori samo o kupovanju i prodavanju divljaci, a o jedenju ništa, kao Što je sasma i naravski prema prvospomenutom. §. 26. istoga zakona slovi: ,,Prodavaoci divljači, ter svi, koji se bave s trgovi^er nom divljači, ili ju kupuju po sajmovih i selih, dužni su izkazati se od koga imadu dotičnu divljač. Ovaj zec kupljen je kako je gorespomenuto u dozvoljeno vrieme, te je prodavao istoga imao propisanu Izkaznicu, čime je dokazano odkuda potiče taj zec, i da je isti legalnim načinom stečen. Napokon §. 53. istoga zakona kaže: tko za lovostaje (§. 14, ovoga zakona) proda ili kupi koristnu divljač ili ju u gostionab u jestvenicih na prodaju ponudi (§. 25.) kazniti če se novčanom globom od 50 do 100 for. Divljač takovu valja zaplieniti i prodati. Gornja ustanova valja da se uporavi i proti onim prodavaocem ili kupcem koji nebi mogli izkazati se (§. 26.) odaklem jim divljač, koju su ponudili na prodaju ili ju kupili za preproda ju. Zec je kupljen u dozvoljeno vrieme, u gostioni u jestveniku nije na prodaju ponudjen, a niti je isti zaplienjen niti dražbeno prodan, jer faktično nije po redarstvu cieli zec od tobožnjeg prekršitelja niti vidjen, več samo friško oguljena zeČja kožica na prodaju nošena, koja je dakle glavni uzrok i temelj odnosnoj prijavi i presudi. — Kožica nije bila zaplienjena. Prodavaoc zeca imao je valjanu izkaznicu, a kupac nije kupljenog zeca dalje preprodao, več, ga je za svoju vlastitu kućnu porabu upotriebio, Mo mu je svakako dopušteno bilo. Moje nemjerodavno mnienje bilo bi, da se kupac ovoga zeca nije mogao po kr, kotarskoj oblasti presuditi, pošto se nijedna ustanova §§. 14, 25, 26 i 53. 1. z. na ovaj slučaj nemože uporabiti. Glavni čin je ovdje, što je kupac zeca uhvaćen kod prodavanja friške zečje kožice . Lovski zakon nigdje negovori, a mislim da nepostoje niti nikakve naredbe 0 prodavanju i kupovanju kožica od divljači, te bi u interesu nadopunjenja lovskoga zakona bilo shodno, kada bi visoka kr. zemaljska vlada izdala naredbu, da za vrieme |