DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1894 str. 40 <-- 40 --> PDF |
330 — tlu saditi ($emo hrastovimi u hrpali, tamo opet na vlažnoj, bladnoj dolini brieatovinu, a na friškom mjestancu, na obali potočića, jasen. Miešati blelogoneu u pravilno m obliku,, onako možda kao što su četvorke na daski za Šah, nije probitačno, a zato, jer se mjesta za bielogoricu u naravi nenalaze upravo tako sgoduo razdieljena, osobito na brdskih položinah. A i miešanje pojedinimi stabljikami nemože se preporučiti, nego samo smiesa u odgovarajućih hrpah. Kada se ho ogoja u hrpah riedje dogadjati. Zasade li se pako biljke u pojedine hrpe, tada neće one, kao pojedina đebalca biti nadrastena i zagušena, nego de u nutar hrpe još uviek razvijati dobre stablike. Breza, koju tako mnogo traže kolari, mogla bi se tim naSinom umetnuti, da se prilična plostina boljega tla izluči i predbježno kao sitna Šuma uredi. Vapnenasto tlo nije u te svrhe shodno, jer se breze na takovu tlu ne održe dulj« od 40 do 50 godina, nego se osuše. Deset godina prije sječe valjalo bi takovu sastojinu prorediti i crnogoricom podsaditi, dočim bi se još pojedina prikladna stabla od bielo* gorice pridržati mogla. Od sadnje u redove treba odustati. Ona je doduše veoma sgodna, ali uz to bez´ dvojbe i štetna. Tako sadnja u redove, osobito za mladosti, slabo štiti tlo od opasna , upliva vjetra i sunca, jer se medju redovi nalaze gole pruge, koje nisu drvećem obrasle. Nadalje je proredjivanje veoma nezgodno, dok je drveće još kao pruće, jer udaljenost jednog stabla od drugoga u ređovih mora biti pravilna, pa bi samo malo veČi izsjek u redu, osobito sa one strane, koja je vjetru izvrgnuta, mogao lahko od nepovoljna zamašaja postati. A napokon i divljač je slabije zaštićena i obranjena u Šumi, koja je na redove sadjena. Zašto ostaje osušeno lišće na njekoj vrsti drveća preko ciele zime P Sa našeg domaćeg hrasda, bukav^, grabova kako je poznato neopada osušeno i obumrlo lišće zimi, nego ono ostaje Često sve do proljeća na granju. Francezkl iztraživalac Leclore du Sablon, iztraživao je točno u najnovije doba mehanizam opadanja lišća kod spomenute vrsti drveća i došao je pri tom do sliedećih zaključaka: prereze li se petlja lista uzdužno onda, kada list počima Žutjeti, to se dade na stanovitom točno ograničenom mjestu ustanoviti, da je sve staničje odrvenilo, te da ovo odrvljenje dosiže joŠte dva do tri milimetra dalje u visinu na petlji, gdje se po malo gubi. Uz to i drvna počela na tom mjestu tako odebljaju, da se vlakanca usljed nabubrenog stienja zatvore, ter se tako sprieči prolaz. To je i uzrokom, da se lišće osušilo. Istom kašnje nakon duljeg vremena, kad se još žive stanice, koje leže pod odrvenilim dielom, napune sluzom, počne lišće opadati. 0 peridermi, koja se nalazi u drugom Ušću, nemože se kod ovakova lišća ni traga naći. Poziv u predmetu razdieljenja podporah iz pripomoćne zaklade za odgoj djece državnih šumarskih činovnika. Kr, ugarsko ministarstvo za poljodjelstvo izdalo je sliedeći poziv: U smislu Statuta pripomoćne zaklade za odgoj djece državnih šumarskih Činovnika, stojeće pod upravom kr, ugarskog ministarstva za poljodjelstvo, dolazi za školsku godinu 1S94/5. svota od 10.300 for. do razdieljenja. Dionicima podpore mogu postati mužka ili ženska djeca, odnosno sirotČad u području kr. ugarskog ministarstva za poljodjelstva služećih ili sa strane državnog šumarstva umirovljenih, odnosno preminulih šumarskih činovnika, koja, ako su mužka, pohadjaju javnu gimnaziju ili realku, ili pako kr. ugarsku gumarsku akademiju u Sćavnici , odnosno u jeseni godine 1894. u ove zavode stupiti žele; ako su pako ženska, valja da pohadjaju djevojačku učionu ili žensku preparandiju ili pako u te aavode stupiti žele, te koja se na temelju školskih svjedočaba izkazati mogu, da su dosadašnje svoje nauke sa barem do polovice dobrim i odličnim uspjehom svršila. |