DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 11 <-- 11 --> PDF |
349 jedini Hartigov visoki uzgoj sa postepenim naravnim pomladjivanjem i prie bornim proriedjivanjem svake desete godine, počam od druge polovice obhodnje, jeste onaj, koji uz najveću jednostavnost, najvišu dobit podaje, — te se kao takav jedini preporučuje. U ovoj zadnjoj stavci sadržana je u kratko ideja, koju B. diljem ciele knjige zastupa; naravnim pomladjivanjem prištedi se po njegovom raćunu u samoj Pruskoj na godinu do dva milijuna kulturnih troškova. Što se naših hrastika tiče, to i mi absolutno pristajemo uz naravno pomlađjivanje, a nedvojbeno je, da su naši drevni hrastici na taj način postali i nzrasli. Pod zadnje vrieme počelo se sa raznih razloga (nerodica žira, velike sječine, spekulacija) odustajati od toga načina, nu mnogi ne uspjesi otvaraju šumarima sve većma oči, da je priroda — priroda, a knjiga — knjiga, pa da ne treba tražiti kruha nad pogačom, nego se držati onoga, što su i naši predji za najbolje pronašli. Što se cielokupnoga dojma B. knjige tiče, to je ne mogu učećoj mladeži, nego jedino izkusuom šumaru preporučiti; knjiga je napisana skroz u polemičnom tonu, te se po njoj samo onaj oriontirati može, koji je prilično versiran u hteraturi o šumogojstvu. Osim toga obradjeni su pojedini dielovi preobširno, a drugi premršavo; ni u stilu, ni u prikazivanju ne nalazimo onaj hladni, objektivni ton, koji je neobhođno nuždan, ako knjizi na čelo metnemo rieči: ein Grundriss flir Unterricht. J. K—c. Izbojna snaga listačah,* Izbojna snaga do sada je u obće toli malo proučavana, da si smatram dužnošću naše šumare upozoriti na to, nebi li tko od njih u okolišju zagrebačke županije, osobito oko Karlovca time tečajem g. 1894. odpočeo. Mi do sada samo približno znamo kakovu koja vrst listačah izbojnu snagu imade. Pa i u nauci o sadoii šumah uči se, da valja kod pretvorbe visoke šume u sitnu, prosuditi, imadu li stari panjevi dovoljno izbojne snage. Ali kako i po čemu da se to prosudjuje, o tome još nigdje naputkah našao nisam. Bez posebne studije toga predmeta, ne ima šumara, koji bi pozitivno, za svaki slučaj proreci znao, koliki će u ovoj ili onoj budućoj nizkoj šumi biti dohodak na drvnoj gromadi po rali, ako je visoku šumu pretvorio u sitnu onda, kad je hrastovo, kestenovo, grabovo, jasenovo, briestovo i t d. sjemen stabalje bivše visoke šume kod podsjećanja na panj, 20—40 — 60—80 — 100—120 —140 , . . ili n godina staro bilo. * Akoprem se sa svimi nazori u ovom članku razvitimi neslažemo, ipak ga uvrsćujeuao a nastojanja, nebi li tako potakli čitaoce na kritičko sudjelovanje u razpravi ob ovoj themi. Medjutim će koli fiziologija bilja, toli i rješavanje tili pitanjali biti svagda manje zahvalno polje za praktična šumara. Jedan dio tih pitanjah moči će rie- Siti učenjaci radedi u kabinetih na preparatlh, a drugi dio šumari dugotrajnom empirijom. Cim prije alj s tim po infcencijab gosp. pisca ođpočnemo, tim 6e prije — naŠi nasljednici doći do resultatah. redn. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 350 Pa ipak je to znati od velike važaosti ne samo za sitnogorice prema dosadašnjoj uobičajenoj njihovoj uporabi, nego i za one sitnogorice koje dnevno sve to više u uporabu dolaze, s novimi obhodnjami, kao što su one za proizvodnju štapovah. Palice kestenovih i hrastovih 1—2 godine starih izdanakah, 1´3 m. visokih traže kapci svestrano, te ih sve uz dobre ciene, dovoljno nasmagati nemogu. Stari panj sjenieu hrasta i kestena ne može niti na najboljem tlu imati 1-3 m. pogona u vis, a niti sjeraen hrast ili kesten koji je mladji od 20 godinah. Po mojem sudu imade ono sjemen stablo najveću izbojou snagu koli u vis, toli u debljinu i u tekućem prirastu, koje se nalazi u svom poluvieka za dotičnu stojbinu, dakle ako lužnjak u najboljem lugu doživjeti može iz sjemena 500 godina a na najgorjara 300 godina, tada kod prvoga kulminira izbojna snaga u 250. a kod potonjeg u 140. godini. Kako ta izbojna snaga cieii vjek stoji za razne dobe od 20—20 godina, te za razne stojbine i razni sklop, o tom ne imamo da sada temeljnih iztraživanjah, te će za to i skrižaljke o dohodcih sitnogorice biti pogriešne i manje uporabive, jer će na istoj stojbini usljed posebnog svojstva sjemen stabalja biti sasvim ini dohodak, već prema tome je li je visoka šuma posječena u 20., 40. ili u n toj godini svoje dobe. Taj studij nebi samo za nas šumare bio od velike važnosti radi pretvorbe šumah u sitnogoricu, već bi riešio i vrlo važna razna pitanja o voćarstvu n. pr. o đegenera-^ eiji naših šljivikah, o propadanju jablana i t, d. i što je najvažnije o vinovoj lozi, jer je uz oslon na gornje hjpoteze moje tvrdo uvjerenje, da su i preneseni udovi od sjemen biljke kroz žilje, ili kroz šibice plemkinje voćke vazda i glede trajnosti života ovisni i savezni sa svojom sjemen maticom ma ova gdje bila i tvrdim, da onim časom kada n. pr. sjemen vinova loza u Aziji umre, da onaj isti čas kod iste stojbine umiru i svi vinogradi razmnoženi pomoćju uđah od iste, koji su po Europi danas i onako u borbi sa smrću. Taj studij imao bi se protegnuti na izpitanje posječenog stabalja iz sjemena nikla i to: L na ravnici II. u brežuljku i III. u strmcu, dakle na trih stojbinah, recimo posebno za hrast kitnjak, posebno za kesten i t. d., ali bi već jedna vrst, pošto su životna pitanja u biijkah vrlo srodna, pružila liepih uputah. U svakoj ovoj stojbini imalo bi se izabrati sjemen stabalje istog sklopa (potišteno stablo ima ini prirast nego li ono granato, potonje prikazati će najbolji prelaz za sitnu goricu) i to: 5 stabalah 20 godišnjih sjemen stabala. 0 j5 uU „ 5-, „ 5 „ oU „ „ „ 5 n Već bi nam pubhkacije ove studije liepih poukab pružile od tog stabalja u 1. godini, tako 2. i 3. godine. Jer sam pako izkusio, da se silom zadane |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 13 <-- 13 --> PDF |
S51 ^ promjene izravnjuju u biljci tek posije 2. i 3. godine, dakle i tekući prirast preuzeo bi kod tog stai>alja normalnu prirodnu proizvodna snaga tek posije 2. iii 3. godine, zato bi i nastavak tog studija potrieban bio. Okolišje Karlovca pako stoga iztičem, jer je i ovdje najstarija trgovina hrastovinom i kestenovinom, dakle će i najboljeg raznodobnog materiala zato Ha izbor biti. Oko Križevca i Petrinje pa i Zagreba imade takodjer Ijepog polja za gore označene pokuse i što svestranije bi šumari tom se posvetili, osobito i naši taxatori, tim bržje i temeljnije bi taj zadatak riešiti mogli. To su pokusi, koji se uz povjerljive i to dobro upućeno lugare izvadjati dadu, a nestoje mnogo troška i truda. Te i time slićae zadaće pobuđjuju šumara na liepa strukovna razmatranja te pružaju najliepše, ali i najkoristnije zabave, pa se to i na lugarstvo prenaša — nu u to bi se tek prenuti morali, jer je dremeža i preobilno. M. M. R. K najnovijoj reformi šumarskih izpita u Cislitaniji Da je posije znamenite reforme u upravi austrijskih državnih i fonđskih dobara provedene god. 1873. naskoro uzsljedila i organizacija državnih šumarskih izpita, imade se najviše zahvaliti zemaljskom nadšumarniku Robertu Mik li tz u. Naredba ministarstva za poljodjelstvo izdana 13. veljače 1875. god. o polaganju izpita za tehničku službu u državnoj šumskoj upravi, odnosila se je poglavito na dokazala o sposobnostih onih, koji suše željeli posvetiti šumsko tehničkoj službi u državno j upravi , dočim je i nadalje vriedila već zastarjela i donjekle diskreditirana naredba ministarstva za zemaljsku kulturu i rudarstvo od 16., siečnja 1850„ god. za aspirante političke šumske uprave i za one, koji su htjeli postići osposobljenje za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva u smislu §, 22. šumskog zakona od 3. prosinca 1852. Kandidat, koj - se je htio podvrći zadnje spomenutom izpitu morao je da dokaže: a) da je navršio najmanje 22, godinu ; b) da je bez prikorna ponašanja; c) da je dobrim uspjehom svršio nauke na kojem javnom šumarskom zavodu; d) da jo proveo dvogodišnje praktično službovanje u unutarnjoj i izvanjskoj službi Kandidat, koji nije mogao dokazati da je svršio nauke na šumarskom učilištu bio je pripušten k izpitu i onda, ako je mogao dokazati, da je bio 6 godina u šumarskoj praksi i da si je tako stekao potrebito znanje. |