DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 13 <-- 13 --> PDF |
S51 ^ promjene izravnjuju u biljci tek posije 2. i 3. godine, dakle i tekući prirast preuzeo bi kod tog stai>alja normalnu prirodnu proizvodna snaga tek posije 2. iii 3. godine, zato bi i nastavak tog studija potrieban bio. Okolišje Karlovca pako stoga iztičem, jer je i ovdje najstarija trgovina hrastovinom i kestenovinom, dakle će i najboljeg raznodobnog materiala zato Ha izbor biti. Oko Križevca i Petrinje pa i Zagreba imade takodjer Ijepog polja za gore označene pokuse i što svestranije bi šumari tom se posvetili, osobito i naši taxatori, tim bržje i temeljnije bi taj zadatak riešiti mogli. To su pokusi, koji se uz povjerljive i to dobro upućeno lugare izvadjati dadu, a nestoje mnogo troška i truda. Te i time slićae zadaće pobuđjuju šumara na liepa strukovna razmatranja te pružaju najliepše, ali i najkoristnije zabave, pa se to i na lugarstvo prenaša — nu u to bi se tek prenuti morali, jer je dremeža i preobilno. M. M. R. K najnovijoj reformi šumarskih izpita u Cislitaniji Da je posije znamenite reforme u upravi austrijskih državnih i fonđskih dobara provedene god. 1873. naskoro uzsljedila i organizacija državnih šumarskih izpita, imade se najviše zahvaliti zemaljskom nadšumarniku Robertu Mik li tz u. Naredba ministarstva za poljodjelstvo izdana 13. veljače 1875. god. o polaganju izpita za tehničku službu u državnoj šumskoj upravi, odnosila se je poglavito na dokazala o sposobnostih onih, koji suše željeli posvetiti šumsko tehničkoj službi u državno j upravi , dočim je i nadalje vriedila već zastarjela i donjekle diskreditirana naredba ministarstva za zemaljsku kulturu i rudarstvo od 16., siečnja 1850„ god. za aspirante političke šumske uprave i za one, koji su htjeli postići osposobljenje za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva u smislu §, 22. šumskog zakona od 3. prosinca 1852. Kandidat, koj - se je htio podvrći zadnje spomenutom izpitu morao je da dokaže: a) da je navršio najmanje 22, godinu ; b) da je bez prikorna ponašanja; c) da je dobrim uspjehom svršio nauke na kojem javnom šumarskom zavodu; d) da jo proveo dvogodišnje praktično službovanje u unutarnjoj i izvanjskoj službi Kandidat, koji nije mogao dokazati da je svršio nauke na šumarskom učilištu bio je pripušten k izpitu i onda, ako je mogao dokazati, da je bio 6 godina u šumarskoj praksi i da si je tako stekao potrebito znanje. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 352 " Naprotiv je naredba od 12. veljaSe 1875. zAtievala od kaadidati za polaganje višj. šum. drž. izpita sljedeće: a) da je položio izpit zrelosti na kojem srednjem učilištu; b) da je pohadjao i svršio visoku šumarsku školu ili snjom na istom stupnju stojeći strukovni zavod i to kao redoviti slušatelj; c; da je proveo dvogodišnju praksu u državnoj ili dobro uredjenoj privatnoj službi; d) da je tečajem praktičnog službovanja vodio vlastitim! opažanji providjeni dnevnik. Kad se uzme u obzir, da je po naredbi od god. 1850. skoro svatko lahkim načinom mogao postići osposobljenje za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva, i da su državni izpiti, obdržavani svake godine kod zemaljskih namjestničtva u zemljam, u kojima je šumarstvo jošte slabo razvijeno bilo, povremeno spali na jako nizku razinu, to se vidi koliko je naredba od 13. veljače 1875. doprinjela k razvitku i podignuću šumarske struke u Cislataviji u obće. Kad je god. 1883. ministarstvo poljodjelstva poduzelo ustrojiti šumsko tehničku službu u političkoj upravi, mislilo se je i na to, kako da se postigne dopuno jamstvo srukovnog osposobljenja ža one, koji se toj službi posvetiti žele. §. 5. naredbe od 27. srpnja 1883. kojom je ta organizacija stupila u kriepost, nalaže se da svatko, koj moli za mjesto skopčano sa dotičnim dnevnim razredom, izuzam u javnoj službi već stojećih, mora da pokaže osposobljenje po naredbi od 13. veljače 1875. Tim je naredba, proširila dužnost polaganja strožijeg državnog izpita i na područje šum. tehn= službe u polit, upravi, a izpiti držani po starom stilu nisu se više za te službovne kategorije obdržati mogli. 11. veljače 1889. izdalo je ministarstvo poljodjelstva, istodobno sa uredjenjem izpita za lugarsko i tehničko pomoćno osoblje regulativ, tičući se višjih državnih izpita za šumare odnosno dokaza osposobljenja za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva u smislu gorespomenutog §. 22. šumskog zakona. To osposobljenje morao je za buduće dokazati samo onaj, koj se je htio posvetiti privatnoj ili obćinskoj šumarskoj službi. Prem se je izpitni statut od god. 1875. pokazao u glavnom posve valjanim, to su se ipak od tog vremena zbile kojekakove promjene koje su trebale nadopunjakah, a poglavito u upravno administrativnim strukama, koje je na visokoj školi medjutim stao predavati strukovnjak-pravnik, i koje po tom nisu na državnom izpitu mogli u buduće izpitivati šumarski tehničari. 8. prosinca 1881. izdalo je ministarstvo za bogoštovje i nastavu u sporazumku sa ministarstvom poljodjelstva naredbu, po kojoj se imadu u buduće theoretski državni izpiti, za gospodare i šumare obdržavati na vivisokoj školi za kulturu tla u Beču. Posije te reforme opazilo se je, da dolazi sve više i više kandidata u državnu šumar, službu, od kojih mnogi niti fizičke sposobnosti a niti ljubavi k struki imali nisu. Izim toga su se |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 15 <-- 15 --> PDF |
353 — upravo u to doba pojavljivale strašne katastrofe prouzroćene od bujica, te se je ozbiljno počelo misliti o tome, kako da se uredi u aipinskim zemljama zagradjivanje bujica. Uvaživ sve te okoioosti izdalo je ministarstvo poljodjelstva naredbu od 4. veljače 1883. i od IL srpnja 1884., po kojoj je kandidat, koj se je htio izpitu podvrći, izira uvjeta sadržanih u statutu od god. 1875. morao da dokaže još sljedeće: a) da je prije polazka strukovne škole proveo najmanje jednu godinu u šum. praksi; b) da je položio dobrim uspjehom theoretske državne izpite na visokoj školi za kulturu tla u Beču; c) da je polazio predavanja o šumarskom sustavu zagradjivanja bujica^ i da se je o tom predmetu podvrgao posebnom izpitu. Prem se je sa strane praktičnih strukovnjaka i sa strane akademičkih učitelja silno navaljivalo na onu ustanovu po kojoj se je morala prije polazka strukovne škole ovršiti jednogodišnja praksa, to ipak ministarstvo nije htjelo u tom poglepu popustiti. Izim toga bio je rok za izpite po statutu od god. 1885. prenesen iz jeseni (listopad) na vrieme posije uskrsa, pak se je radi toga, što se ljetni semestar na visokoj školi za kulturu tla svršava u srpnju, zahtievana dvogodišnja praksa posije polazka strukovne škole, mogla ovršiti tekar u vriemenu od 3 i pol godine. I vojnička služba donašala je sa sobom mnoge neugodnosti pa su se te sve oštrine morale po vremenu donjekle izgladiti. Drugi moment koji je nukao na novu kodifikaciju naredbe od god. 1875. bio je tajj što je predsjednikom izpitnog povjerenstva bio predstojnik šumsko tehničkog odsjeka za upravu državnih šuma, ili zamjenik, koga je imenovao ministar poljodjelstva. Usljed toga mogao je predstojnik drugog šumsko tehničkog (političnog) odsjeka, prem je posije naredbe od 27 srpnja 1893. oko državnih izpita jako interesovan bio, doći samo kao zamjenik do pređsjedničtva izpitnog povjerenstva. Da se sve te manjkavosti odstrane, izdalo je ministarstvo poljodjelstva 6. srpnja 1893. naredbu, tičuću se izpita za državnu šumsko tehničk u službu , — koju evo niže reproduciramo, da se odatle razabere, što se sve za polaganje višjeg državnog izpita ii Cislitaniji zahtjeva. Naredba ministarstva za poljodjelstvo od 6. srpnja 1893. t i č u ć a s e izpita za državnu šum. tehničku službu. §.1. Strukovno osposobljenje onih kandidata, koji žele stupiti u državnu šumsko tehničku službu (šumsko tehnička služba u političkoj i državnoj upravi i u upravi foodskih dobara) i zadobiti mjesto, skopčano sa dnevnim razredom, |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 354 — imade se postići polaganjem izpita, koji se ovom naredbom uredjuje i koji se u ministarstvu poljodjelstva obdržavati imade. § 2. Kandidat, koj se želi izpitu podvrći, mora da dokaže: 1. da je prije polazka kojega od strukovnih zavoda navedenih pod točkom 2. ovog paragiafa proveo jednogodišnju praksu u državnoj ili dobro uredjenoj privatnoj službi; 2. da je položio theoretske šumarske državne izpite na visokoj školi za kulturu tla u Beču ili na zavodu, stojećem s njom u istom rangu. 3. da je na visokoj školi za kulturu tla u Beču ili na zavodu stojećem s njom u istom rangu polazio predavanja o šum. sustavu zagradjivanja bujica i da je iz tog predmeta kod dotičnog docenta položio izpit dobrim uspjehom. 4. da je po svršetku nauke na kojem od zavoda pod točkom 2. navedenih proveo jednogodišnju šum. praksu u državnoj ili pohtičkoj službi ili na dobro uredjenom privatnom šumskom gospodarstvu. §. 3. Tečajem praktičnog službovanja (§. 2 br. 1 i 4) imade kandidat voditi dnevnik, providjen vlastitim! opažanji o pojedinih grana šumarstva. Kandidati, koji žele da budu k izpitu pripušteni, imadu u tu svrhu predati svoje pismene molbenice, upravljene na ministarstvo za poljodjelstvo, najkašnje do 3L srpnja one godine, u kojoj žele izpit polagati. Ta molbenica treba da bude obložena krstnim listom, kratkim opisom dosadanjeg živovanja, svjedočbom o naobrazbi koju zahtieva §. 2., o praktičnom službovanja i napokon dnevnik. § 5. Ministarstvo poljodjelstva odlučuje o tome, dali će kandidat biti pripušten k izpitu ili ne. Dozvola može se podjeliti i tada, ako kandidat do dana kada je predao molbenicu propisane jednogodišnje prakse (§. 2. br. 4) proveo nije, nu svakako mora ju provesti do izpituog roka, i to izpitnom povjerenstvu dokazati. Osobe, koje su bile sudjene radi zločina, ili radi prestupka kradje ili pronevjerenja, radi prevare kao i osobe, koje su se ogriešile o §. 1 zakona od 28. svibnja 188L (drž. z. 1. br. 78) i koje su u smislu tih zakona bile odsudjene, nemogu se k izpitu pripustiti. Vrieme, za koje se navedene osobe k izpitu pripustiti nemogu, naznačeno je u zakonu od 15. studena 1867. (drž. z. L br. 131). |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 17 <-- 17 --> PDF |
*""" uOO 6, Izpiti obđržavati će se, u koliko se nebi u pojedinih godina inače odredilo, svake godine u mjesecu listopadu u miaistar^tvu poljodjelstva„ Dan, kojim će izpit započeti, objavit ce se kandidatom pravodobno. §-^ Izpitno povjerenstvo sastoji se is jednoga predsjednika i 3 izpitna povjerenika, od kojih su dvojica šumarski tehničari državne ili privatne službe, dočim je treći pravno-administrativni činovnik u ministarstvu poljodjelstva. Izpitom predsjeda ili predstojnik tehničkog odsjeka za upravu državnih i fondskih dobara, ili predstojnik šumsko-tehničkog odsjeka političke uprave u ministarstvu poljodjelstva ili zamjenik imenovan po ministarstvu. Izpitne povjerenike imenuje ministarstvo poljodjelstva na 5 godina i to : 10 državnih ili privatnih šumarskih tehničara i 5 pravno administrativnih činovnika iz ministarstva poljodjelstva. Predsjednik bira si iz tog povjerenstva u sporazumku sa ministarstvom poljodjelstva u izpitno povjerenstvo dva, odnosno jednoga člana. Predsjednik rukovodi čitavi izpit, on imade pravo izpitivati i glasovati. Izpitno povjerenstvo stvara odluke u tajnoj sjednici većinom glasova. Ako su glasovi jednako podjeleai, odlučuje glas predsjednika. Predsjednikom ili izpitnim povjerenikom nemože biti onaj, koj je sa kandidatom u krvnom srodstvu, §.9. Izpit imade se najviše baviti praktičnom stranom, a osobito se imadu uvažiti potriebe državne šumsko tehničke uprave. Izpit djeli se u pismeni i ustmeni. Ustmeni izpit obavlja se ponajprije u šumi, a zatim u zatvorenom prostoru, nu obzirom na vrieme može predsjednik odrediti, da se izpit u šumi obavi i posije onoga u zatvorenom prostoru, za koj slučaj se ovaj prelazno prekida. §. 10. Predmeti izpita jesu: 1. Proizvodne struke. a)8adjenje i gojenje šuma obsižuč naravoslovna i financialna temeljna načela, narodnogospodarstvene odnošaje i načine i^radjivanja pojedinih radnja u konkretnih slučajevi. b) C u va nj e šuma u tehničkom pogledu. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 356 — c) Uporab a šum a obsižuć temeljna nafiela valjane i pravodobne sjetve, izradnja i preradjivanje šumskih produkata (šum. tehnologija i šum. industrija), njihov transport, spremanje i uporabu istih. d) Lovstv o obsižuć uzgoj divljači i vrieme lovostaje, obavljanje lova i čuvanje u tehničkom pogledu. 2, Uredjajno-taxacionalne struke. a) Šumsk a mjeračin a obsižuć geodetićko mapovanje i kartiranje te opredjelenje prostornih i kubičnih sadržaja šum. produkata, b)Uredjenješumskoggospodarstva. c) Računanje vriednosti šuma: Opredjelivanje vriednosti šumskog tla i sastojine i obća načela, po kojih se opredjeluje vriednost šumskih i gospodarskih dobara. 3. Upravnestruke. a) Najvažniji propisi o organizaciji političkih i sudbenih oblasti i autonomnih organa. b) Organizacij a državne šumsko tehničke službe. e) Šumsk i zako n obsižuć uredjenje i odkup šumskih servituta, bezštetnu odvodnju gorskih potoka, lovni i ribarski zakon kao i najvažnije propise za uzčuvanje zemaljske kulture (poljski zakon, čuvanje koristnih životinja, zakoni 0 ovjerovljivanju i zasprisizanju organa za čuvanje zemaljske kulture.) a) Najvažniji propisi o privatnom pravu. (Posjed, vlastnićtvo, pravo zaloga, naknada štete, gruntovnica) i najvažniji propisi kaznenog zakona o šumarstvu i lovstvu. e) Najvažniji propisi tičući se postupka kod smetanja vlastnictva, mobiliarne ovrhe prvog i drugog stupnja i sequestra. f) Najvažniji propisi o izpravnom porezu i evidenciji temeljnog poreznog katastra, o biljezih i pristojbah u pravnim postupcima te o namirah i računih. 4. Nuzgredne struke. a) Šumsko graditeljstvo obsižuć šumsko-uredjajne gradnje i visoku gradnju, na koliko se tiču jednostavnih gradnja šumarskih i radničkih stanova. b) Šumarski sustav zagradjivanja bujica. c) Poljodjelsko gospodarstvo u koliko se tiče gospodarenja sa malenimi česticami livada, polja, vrtova i pašnjaka. Kod predmeta navedenih pod br. 3. si. „c" i „e" dovoljno je, da kandidat poznaje propise one zemlje, u kojoj je u zadnje doba služio. § 11. Prije početka pismenog izpita imadu kandidati predati predsjedniku propisani biljeg za svjedočbu. U slučaju ako koji kandidat do dana kad je molbe |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 367 — nieu predao, propisano praktično službovanje ovršio nije, imade ovršenje istoga prije početka pismenog izpita predsjedniku dokazati (§, 5.) §. 12, Za pismeni izpit odredjuju se 2 dana. Svaki dan izabere povjerenstvo neposredno prije početka izpita 3 pitanja, na koja mora svaki kandidat odgovoriti. Predsjednik predlaže više pitanja, od kojih se onda izabere ukupno 6 pitanja i to po dva za svaki dan iz skupine navedeve u §. 10. br. 1 i 2. te po jedno iz skupine navedene u §. 10. br. 3 i 4. Kandidatom nije dozvoljeno rabiti ina znanstvena djela, izim pomoćnih tabela i zakona, koje im povjerenstvo na porabu dade. Tečajem pismenog izpita imadu najmanje 2 izpitna povjerenika neprestani strogi nadzor vršiti. Čim koji kandidat odgovori na jedno pitanje, imade cteli elaborat (koncept i eventualno čistopis) predati odmah izpitnom povjereniku. Pismeni izpit traje najviše 10 sati dnevno. Kada prodje vrieme, ustanovljeno za odgovor na jedno pitanje, imadu se kandidatom makar i nedovršene radnje oduzeti. § 13, Mjesto, na kojem će se izpit u šumi obdržavati, ustanovljuje predsjednik. § 14. Ustmeni izpit u zatvorenom prostoru jest javni, i nesmije više od 8 sati dnevno trajati, Izpit obavlja se, ako predsjednik inače neodredi alfabetičkim redom. Ustmeni izpit pojedinog kandidata nesmije se produljiti preko dvie ure. §. 15. Nakon dovršenog izpita sa pojedinim kandidatom, ustanovljuje povjerenstvo, na temelju pismenog i ustmenog izpita i na temelju dnevnika, redove zajednički. Redovi osposobljenja jesu: Odlično ] Veoma dodro / Osposobljen Dobro j Neosposobljen. Kandidat nemože biti odlično osposobljen ako je jedan glas zato, da se proglasi neosposobljenim. Kandidatu, koji izpita nepoloži, ustanovljuje se vrieme, nakon kojega se može po drugi put k izpitu pripustiti. Tečajem toga vremena imade kandidat i nadalje nastaviti svoje praktično službovanje (§. 2. br. 4.) i vođjenje dnevnika (§. 3.) |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ako povjerenstvo pronadje, da koji kandidat o važnijim predmetima posjeduje dovoljno znanja osobito da imade dovoljno znanja za državnu šumskotehničku službu, ali je ipak u pojedinim predmetima jošte slab, dozvoljava mu se iz tih predmeta popravni izpit i ustanovljuje mu se vrieme u kom se može tom izpitu podvrći. Svjedočba izdaje se tekar posije popravnog izpita. Povjerenstvo odlučuje, da li se imade popravni izpit obaviti samo ustmeno ili takodjer i pismeno i da li kandidat imade do tog vremena nastaviti svoje praktično službovanje (§. 2. br. 4.) i vodjenje dnevnika (§. 3.). § 16. Kandidat, koj je 2 puta proglašen neosposobljenim, ne može biti više k izpitu pripušten. § 17. Odluka izpitnog povjerenstva o posljedku izpifa proglašuje se kandidatom javno u izpitnom lokalu. Oni kandidati, koji su najmanje „dobro osposobljeni", dobiju propisno bi- Ijegovanu svjedočbu, podpisanu po predsjedniku i izpitnih povjerenicih i providjenu pečatom ministarstva za poljodjelstvo. Ako se je kandidat podvrgao popravnom izpitu, ne imade se to u svjedočbi navesti. Oni kandidati, koji se imadu podvrći popravnom izpitu ili koji su proglašeni neosposobljenimi, imadu se o posljedku izpita pismeno obavjestiti. § 18. 0 tečaju izpita imade se voditi zapisnik, u kojem su viećanja i odluke povjerenstva, kao i sve osobite sgode navedene. Za vodjenje zapisnika dodjeluje se povjerenstvu posebni perovodja. Zapisnik imade se, pošto je po predsjedniku, izpitnom povjerenstvu i perovodji podpisan, sa svimi izpita tičućiini se spisi, predložiti ministarstvu za poljodjelbtvo. Ako je rok za popravne izpite (§. 15.) opredjeljen tekar na rok budućeg redovitog izpita (§. 6.) to se imadu u tu svrhu pismene molbenice sa eventualnim prilozima predati u vriemenu, kako to ustanovljuje §. 15. ove naredbe. Ako je pako rok za popravne izpite dozvoljen več prije, imadu se propisno obložene molbenice predati ministarstvu poljodjelstva prije izminuća tog roka. U protivnom slučaju može se popravni izpit obdržavati samo u budućem redovitom izpitnom roku. § 20. Za polaganje izpita, koji se ovom naredbom uredjuje, neimadu kandidati plaćati nikakve izpitne takse. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 359 §. 21. Za vrieme izpita dobivaju oai povjerenici, koji su državni činovnici, dsevnicu od 4 for. dočim oni, koji aisa državni činovnici, dobivaju takovu u iznosu od 8 for. Ako se izpit obdržava izvan mjesta, u kom državni činovnici službuju, ili izvan mjesta, u kom stanuju oni, koji državni činovnici nisu, dobivaju prvi normalne dnevnice, a posljedni putni trošak i dnevnice propisane za činovnike VIIL dnevnog razreda. §. 22. Kandidati, koji su na izpita uredjenom po naredbi od 13, veljače 1875, (drž. z. 1. br. 9.) proglašeni neosposobljenimi za tehničku službu državne šumske uprave, mogu se pripustiti k ponovnom izpitu, uredjenom po ovoj naredbi. §- 23. Oni kandidati, koji su jošte prije početka one školske godine, u kojoj je ova naredba stupila u kriepost proveli na temelju naredbe od 4. veljače 1883. (d. z. 1. br. 16.) jednogodišnju šumarsku praksu prije polazka strukovnog učilišta, mogu biti pripušteni k izpitu, uredjenom po ovoj naredbi i onda, ako su dnevnik (§. 3.) vodili samo u vrieme, naznačeno u §. 2. br. 4. § 24. Od polaganja izpita, uredjenog po ovoj naredbi oslobadjaju se oni, koji su prije nego što je ova naredba stupila u kriepost, položili izpit za tehničku službu u državnoj šumskoj upravi u smislu naredbe od 13. veljače 1875. drž. z. 1. br. 9. , §. 25. Ministarstvo poljodjelstva odlučuje od slučaja do slučaja o tome, da li se imade izpit, položen u inozemstvu smatrati ravnopravnim sa izpitom uredjenim ovom naredbom, i da li se je udovoljilo zahtjevom, navedenim u §. 2. br. 4. Isto tako odlučuje ministarstvo poljodjelstva o tome, da li je i u koliko udovoljeno zahtievom §. 2. br, 1 i 4 o praktičnom službovanju, za da se kandidat k izpitu pripustiti može. §. 26. Ova naredba stupa u kriepost danom oglašenja. Istodobno stavlja se izvan krieposti naredba od 13. veljače 1875. drž. z. 1. br. 9 tičuća se izpita za tehničku službu u državnoj šumskoj upravi, kao i naredba od 4. veljače 1883. drž, z. 1. br, 16. i ona od U. lipnja 1884. drž. z. 1. br. 125. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 22 <-- 22 --> PDF |
360 Preostaje nam jošte, da u kratko ocienimo sadržaj ove naredbe. U naslovu i u prvim paragrafima spominje se najviše regulativ za obje glavne kategorije šumsko tehničke državne službe. U uvjetima za pripust k izpitu nespominje se više izpit zrelosti, jer je to conditio sine qua non za polaganje theoretskih državnih izpita. Pošto se zahtieva praktično službovanje prije polazka strukovne škole, zato se imade posije polazka iste provesti samo jednogodišnje praktično službovanje (§. 2. toč. 4.). Pod praktičnim službovanjem prije polazka strukovnog zavoda, razumjeva se služba u sriezu, te se po tom u isto neubraja službovanje provedeno kod političke uprave (sravni točku 1 i 4 §. 2). Dnevnik imade se u buduče voditi za vrieme praktičnog službovanja prije polazka strukovne škole kao i za vrieme službovanja posije polazka iste, dočim se je prije imao u posljednjem slučaja voditi (§. 3) U pravilu pada redoviti izpitni rok u mjesec listopad, nu može se radi popravnih izpita ustanoviti i koji drugi rok. Znatnu razliku od prijašnjih propisa ćini §. 7. tičući se sastavljanja izpitnog povjerenstva, koje se u buduće iz 4 člana, računajue ovamo i predsjednika, sastojati ima, te izmedju kojih mora biti jedan pravnik. Predsjeđničtvo vodi jedan od obojice predstojnika šumsko tehničkog odsjeka u ministarstvu poljodjelstva, njima pripada pravo, birati si svake godine članove povjerenstva izmedju petuaestorice povjerenika, imenovanih na 5 godina od ministarstva poljodjelstva. Mnogi strukovnjaci bili su protiv toga, da se u povjerenstvo pozove i jedan pravnik, nu neopravdano, jer se od izpitatelja mora zahtievati što moguće podpunija naobrazba u struki, koju izpituje. Sadržaj §. 10, je skoro posve istovjetan sa normom od god. 1875., samo se mora spomenuti, da imade iz upravnih struka doduše izpitivati pravni izpitatelj (točka 3. a—b) ali sudjeluju ipak i šumarski tehničari, u koliko zasjeca uredjenje službe u upravne struke. Znamenitija razlika §. 10. od prijašnjih naredaba jest i ta, što su izpitni predmeti razdjeleni u skupine, što fsu točnije razglobljene upravne struke i što se je u računanje vriednosti šuma, uvrstila obća procjena dobara i napokon šumarski sustav zagradjivanja bujica. Kod pismenog izpita imade predsjednik veliki upliv na izbor izpitnog materiala (§, 12,) Povjerenstvo može tekar izmedju onih pitanja koje predsjednik predloži obaviti uži izbor. Dočim je prije kandidat izmedju postavljenih pitanja jedno izžriebao, te si time na njeki način sam krojio sudbinu, obavlja to sada povjerenstvo.. Propisi 0 izpitu u šumi i u zatvorenom prostoru (§§. 13. i 14.) nisu se znatno promjenili, naprotiv su se znatno promjenili propisi o censuri (§§. 15., 16., 17.), 0 popravnom izpitu, o javnom proglašenju izpitnog posljedka za svakog kandidata, te napokon o reprobaciji na manje od godinu dana. Sto se tiče sadržaja §. 25,, to si je ministarstvo poljodielstva pridržalo pravo prosudjivati, da li se imade koji izpit, položen u inozemstvu smatrati ravnopravnim s ovim ispitom, i da li se je udovoljilo zahtievom §. 2. br, 1. i |
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 361 — 4. 0 praktiguom službovanja, a to je obzirom na raznovrstoe moguće slučajeve posve opravdano. Prvi državni izpit, uređjen ovom naredbom, obdržavao se je pod predsjedanjem savjetnika ministarstva Ludwiga Dimitza u vriemenu od 2 —U. prosinca prošle godine. U izpitnora povjerenstvu bili su sljedeći povjerenici: odjelni savjetnik Dr. Friedrich Wildgans, šumarski nadpovjerenik Julius Pokornj te šumarski upravitelj Theodor Miklitz. Izpit obdržavao se je u ministarstvu poljodjelstva sa excursijom u bečku šumu. Izpit bio je obavljen na sveobće zadovoljstvo. Oo 17 kandidata bila su dvojica odliSno, 3 veoma dobra, 11 dobro osposobljeni,. dočim je jedan bio reprobiran. Opazilo se je još i to, da se je uspjeh znatno poboljšao odkada su uvedeni theoretski državni izpiti na visokoj školi za kulturu tla u Beču (1881). i da se je umanjio broj popravnih izpita. Po „Forst^ i Jagd-Ztgu." — M. Gj, Lovačko pismo. Zadnji zimski lov nije bio baš najljepši u našim posavskim krajevima, jer je zima većinom mokra bila; uz to je i novi zakon o lovu skratio lov nasrne za šest — i to najljepših — dana, a košute uzeo posve u zaštitu. Slavonskomu je lovcu novim zakonom puno oduzeto, jer u gustim hrastovim branjevinama* jedva da se prvim studenom može s uspjehom loviti, kada naime list opadati podje, te se divjač bar na 10—15 koračajah uočiti može; a pošto srnjaci u to doba već poćimaju bacati rogove, to je uprav nemoguće [razpoznati jarca od koze u onom momentu, kada sune izpred lovca, da ga već u isti čas nestane u gulježu**. Drugo je što u brdskim bukovim šumama, gdje se daleko vidi i jarac od koze puno lakše razabrati može, Nu zato kao pravi lovci ipak veseljem pozdravismo novi zakon, jer samo na taj način će nara lovišta oživiti plemenitom divljači. Zakon imamo dakle, sada nam manjka još ono drugo, ono, rekao bih, važnije, — a to je: valjano lovačko, odnosno lugarsko osoblje; a dok toga ne budemo imali, ne će ni zakon, ma kako dobar bio, postići svoju željenu svrhu. Kao što je zakon branitelj, tako se može reći, da je valjao lo * Mi smo stali u gvili branjevinah našeg službovnog podrU(^ja prosjecati prosjeke, radi snaženja, prorede i izvoza. A kod državne gumske uprave, dalo bi se prosjecanje prosječne mreže opravdati osim razlogah veće pristupnosti, još i motivacijom intenzivnijeg Čuvanja, obrane od požara i t. d. Ti prosjeci dobro bi poslužih i lovu, UredniČtvo, ** Zato imademo preljepu odštetu u ustanovi §. 15. L z. u lovu vrebanjem, koja kad prodje našim lovcem jednom u krv, odštetiti će ih podpunoma za lov u zimi, kadno divjać valja čuvati i hraniti, Urednidtvo. |