DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 375 budućemu potomstva — stoje u ob(5e pod osabitim nadzorom državne vlasti, a. raslog tomu leži u onoj trajnosti svrbe, jer probitci države zahtjevaju, da takove pravne osobe ne oslabe, da u budude i za buduće potomstvo mogu zadovoljivati onoj aadaći, koja leži u njihovoj naravi. — Prama tomu moraju i šume tili pravnib osoba stojati pod osobitim javnim nadzorom, — dakle ne samo obzirom na korist uzdržanja Šuma kao takovih za sadanje i buduće potomstvo, nego i obzirom na uzdržanje guma kao imovine za stanovite trajne svrhe sadanjega i bududega potomstva. Prama.tomu nadalje ograničenje zazpoložbe kod Šuma, koje se nalaze u vlastničtvu pravnih osoba mora biti mnogo većei nego li kod sukromnih Šuma, odnosno Šume pravnih osoba moraju stajati pod osobitim javnim nadzorom državne vlasti. Nu i za sve pravne osobe nemože taj nadzor biti jednak, jer imade pravnih osoba, kojim svrha stoji blizu javnim uredbam, kao upr, obćine; a imade opet pravnih osoba, kojim se svrha približava sukromno pravnim odnošajem, kao upr. zaklade. Stanje stvari iziskuje, da bude onaj osobiti javni nadzor u prvom slučaju snažniji, nego li u drugom slučaju. Tako odredjuje zakon, da šume gradskih, trgovištnlh, upravnih, mjestnih, plemidkih i poveljenih obćina te urbarskih obćina, stoje pod neposrednim nadzorom, i to pod neposrednom i stalnom strukovnom upravom upr, oblasti, a to s razloga, jer iste teže za javnimi ciljevima i imadu javnu svrhu; dočim §ume zaklada, redova, manastira, zadužbina, nadarbina, te u obće svih inih korporacija, stoje doduše takodjer pod osobitim javnim nadzorom, nu gospodarenje jim nestoji pod neposrednom i stalnom strukovnom upravom upr. oblasti, a to srazloga, jer su to pravne osobe više sukromnoga značaja. Za šume gradskih i đr. obdina jest prvo temeljno načelo, da si imade svaka obdina budi sama za se budi u zajednici sa drugimi postaviti Šumarske strukovnjake, sposobne za samostalno vodjenje šum. gospodarstva, te potrebiti broj lugarskoga osoblja. Dalnje načelo jest, da se imade u tim šumama gospodariti na temelju gospodarstvene osnove, te da se iz takove gospodarstvene osnove sastavi svake godine drvosječni i ogojni red. Za malene šumske ploštine ili gdje su gospoparstvene prilike jednostavne, dovoljan je gospodarski program, prama kojemu će se postupati slijedećih 10 godina. Konačno načelo jest, da gospodarstvene osnove i programe te drvosjeČne i ogojne prijedloge imadu sastavljati strukovnjaci dotičnih obćina u sporazumku sa posjednicima šuma, te da prve odobrava kr. zem. vlada, a ostale žup. upr. odbor. Kod sastavljanja gospodarstvenih osnova idr, imade se obzir uzimati na posebne potrebe posjednika Šuma, koje, zahtjeva osebina njihova kućanstva, te prama tomu odobrati vrst drva, način odgoja i obhodnju, — Ako si gradske i dr. obćine nebi izabrale u roku od godine dana iza kreposti zakona od 26. ožujka 1894. strukovnjaka ili u slučaju budućega izpraŽnjenja mjesta strukovujakova za pol godine; nadalje ako nebi u roku od 2 godine ili uz dozvolu vlade u roku od 5 godina stvorile gospodarstvene osnove odnosno programe; te ako njihovo šumsko gospodarenje nebi prama postojećim propisom odgovaralo koristi šume ili koristi prihoda; to je vlasna vlada povjeriti strukovno gospodarenje u njihovim šumama kot. oblastim, a iste obćine biti će dužne doprinašati razmjerni trošak za strukovno gospodarenje sa strane kot. oblasti. Medjutim strukovno gospodarenje u gradskim i dr. obć. Šumama mogu preuzeti kot. oblasti uz dozvolu vlade i u onom slučaju, ako to natpolovična većina posjednika zatraži. Sa obć. sumarni izjednačeni su i neki obć. pašnjaci. Imade obć. pašnjaka, koji se nalaze na t. zv. bezuvjetnomu šumskomu tlu t. j . na takovu tlu, na kojem bi pašnjak propao, da nije drvljem obrasao; a imade i takovih, na kojim se nalaze znatni i skupi nasadi drva. I jedne i druge bilo bi pogibeljno i štetno sasvim prepustiti samovolji posjednika. Da se pogibelji štete predusretne razlikuje zakon pašnjake: u one, koji se nalaze na bezuvjetno šumskomu tlu; u one drvljem obrasle, koji se nenalaze na bezuvjetno šumskomu tlu ; te u one, gdje su šume prigodom segregacije kao pašnjačka pripadnost dopitane. Sa onimi pašnjacima, koji se nalaze na bezuvjetno Šumskom tlu, |