DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 9. u ZAGREBU, 1. mjna 1894, God, XVI!´ Osnova zakona, kojim se preinačuje §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. o preustrojstvu kr, gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih. Kao redoviti slušatelji višjeg odjela kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih primaju se učenici, koji se izkažu, da su dobrim uspjehom svršili 6 razredah gimnazije ili realke. U izvanrednih, osobita obzira vriednih slučajevih mogu se na temelju uspjehom položenog prijamnog izpita primiti u gospodarski odjel učilišta i takovi učenici, koji nisu zadovoljili uvjetom §. 1.; nu dozvola za polaganje prijamnog izpita može se podieliti samo onim, koji su svršili najmanje 4 razreda realke, gimnazije, ili tim školam ravnog učilišta, a navršili su barem 17. godinu života. § 3 Dozvolu za polaganje prijamnog izpita podieljuje kr. zemaljska vlada« odjel za unutarnje poslove. Obse^ i modalitete držanja toga izpita ustanovljuje zemaljska vlada putem naredbenim. §- 4. Ovaj zakon stupa u kriepost početkom školske godine 1894./95. t. j . 1. listopada 1894., kojim danom prestaje ujedno valjanost ustanovah §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. o preustrojstvu kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih. §. 5. Provedba ovoga zakona povjerava se banu. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 2 <-- 2 --> PDF |
388 Obrazloženje zakonske osnove, kojom se preinacuje §. 9. zakona ođ 2L sie^čnj a 1877. 0 preustrojstvu gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križevcih. Previšnjim riešenjem Njegova ces. i kr. apostolskoga Veličanstva od 12. travnja 1860. dozvoljeno je pođignuće križevačkoga gospodarskoga i šumarskoga učilišta, koje bje otvoreno 19. studenoga iste godine. Uz tadanje okolnosti razvijalo se je mlado učilište u svakom pogledu dosta povoljno, te opravdavalo nade, koje su začetnici njegovi o njem gojili. Nu tečajem vremena pojavili su se s jedne strane u ustrojstvu i upravi zavoda nedostatci, s druge straae nastale su usljed svestranoga pokreta na polju gospodarstva u zemlji takove prilike, da se je moralo misliti na temeljito preustrojstvo gospodarskog i šumarskog učilišta. Ovo je i sliedilo na temelju zakona od 21. sieČnja 1877.; po kona je znatno razširena naukovna osnova za gospodarski i šumarski odjel učilišta i savezno s tim vrieme obuke, koje je prije trajalo samo 2 godine za svaku od navedenih dvijuh strukab, ustanovljeno na tri godine. Paragrafom 9. ovoga zakona ustanovljeno je, da oni, koji žele biti primljeni u višji odjel gospodarskoga ili šumarskoga učilišta u Križevcih, imadu dokazati: 1. da su navršili 15. godinu života i 2. da su dobrim uspjehom svršili 4. razred gimnazije ili realke. Izkustvo je dosele pokazalo, da ova ustanova zakona svrsi neodgovara. Sjedne strane opazilo se, da učenici višjega učilištnoga odjela ne donesu na zavod dovoljno predznanja, da bi mogli ;S uspjehom svladati naročito temeljne discipline gospodarske i šumarske nauke: s druge opet strane zadobiveno je uvjerenje, da je doba od 15 godinah propisana zakonom kao uvjet za primanje učenikah u višji učilištni odjel nedostatna, i da bi poželjena bila zrelija doba, da mogu učenici s više osbiljnosti i razumievanja prisvajati si nauke tako realna karaktera, kao što su nauke gospodarstva i šumarstva. Bude li ustanovljena veča i zrelija doba kao uvjet primanja na zavod, imati će to za posljedicu, da će učenici zrelijom dobom izstupati iz zavoda u praksu i nedvojbeno u toj zrelijoj dobi biti zaslugodavcem svojim i samim sebi — ako budu samostalni gospodari ™ od puno veće koristi nego je to dosele bivalo. Osobito se je u šumarskoj struci pokazala nedostatnost prednaobrazbe učenikah za polazak križevačkog učilišta, jer se u toj struci najvažniji upravo predmeti osnivaju na matematici, koju si nauku nisu kadri učenici u četiri razreda gimnazije ili realke prisvojiti u toj mjeri, da bi u težih predmetih struke šumarske uspješno napredovati mogli. Sve ovo dokazuje potrebu, da se uvjeti primanja u višji odjel križevačkog gospodarskog i šumarskog učilišta preinače time, da se od učenikah, koji unj stupiti žele, traži zrelija doba i veća prednaobrazba. Ta preinaka pokazala se je tim opravdanijom, odkako je stupio u kriepost zakon od 22. siečnja 1894. 0 uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave. Tim zakonom naime propisana je §, 6, podpuna akademićka naobrazba za sve činovnike šumarsko |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 389 — tehničke službe kod političkih oblastih, te će absolventi šuaiarskoga odjela križevačkoga učilišta prama ustanovi §. 14 toga zakona saaio kro2 jošte 10 godinah moći pohičivati Bamještenje u svojstvu šumarskih činovirikali, a i za to vrieme i u buduće neće moći polučiti viši cin od X. iiadnevnog razreda. Prema tomu zakonu činilo bi se u prvi mah najomjestnijim, da se dosadanje križevačko gospodarsko-šumarsko učilište pretvori odmah u akademiju gospodarsko-šumarsku. Na ovakovomu preustrojstva stoje za sada jošte veoma znatne zaprieke na putu. Za ovakovo preustrojstvo potreban je u prvom.u redu dovoljan broj strukovnih silah, koje bi kadre bile na temelju vlastite strukovne znanstvene izobrazbe uspjehom naučati na visokoj školi, — kojimi silami kr zemaljska vlada danas u ovaj čas nerazpolaže. Izkustvo nadalje dokazuje, da se mladići, koji su s izpitom zrelosti svršili gimnaziju ili realku, mnogo radje posvećuju inim strukam nego gospodarstvu ili šumarstvu, akoprem za polazak šumarskih visokih školah u Beču i Šćavnici postoje izdašna zemaljska stipendija. Opravdana je prama tomu bojazan, da bi frekvencija križevačkog zavoda spala na premalen broj polaznikah, čim bi se u prvo prolazno doba zahtjevao izpit zrelosti gimnazije ili realke kao uvjet primanja na zavod, koji se uvjet za polazak visoke škole gospodarsko-šumarske bezuvjetno tražiti mora. — Napokon zahtjevalo bi preustrojstvo današnjeg gospodarsko-šumarskog učilišta u visoku školu radi nuždnog razširenja dosadanje ili podignuća nove sgrade, razširenja sbirakab i laboratorijah, i t. d.; veoma znatnih novčanih sredstavah, koja za sada osigurana nisu. Usljeđ toga želi kr, zemaljska vlada priležećom zakonskom osnovom utrti put budućoj visokoj školi gospodarsko-šumarskoj, preinačujuć ustanovu §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. glede uvjetah primanja ucenikah na višji odjel gospodarsko-šumarskoga učilišta tako, da u buduće otegoćen, dotično prepriečen bude polazak zavoda onakovim elementom, koji tomu tjelesno i duševno podpuno dorasli nisu. U tu svrhu stvorena je ustanova §. ]. predležeće zakonske osnove po kojoj se mogu samo absolventi 6. razreda srednjeg učilišta, kod kojih se svakako posve dostatna zrelost predpolagati može, kao redoviti učenici na zavod primiti. Pošto je pako opravdana bojazan, da bi se usljed ustanovah predležeće zakonske osnove mogao umanjiti polazak gospodarskog odjela križevačkog zavoda, posto izučenici gospodarstva ne mogu za sada računati na namještenje u javnoj službi, koja je okolnost i dosele nepovoljno djelovala na polazak gospodarskog učilištnog odjela, to si je kn zemaljska vlada u §§. 2. i 3. te zakonske osnove pridržala pravo, onakovim osobam koje neposjeduju podpunu kvalifikaciju, propisanu paragrafom 1.; ako su svrših bar 4 razreda gimnazije, realke ili ravnog učilišta, te navršili bar 17. godinu života, dozvoliti polaganje prijamnog izpita, kojega će obseg i modalitete kr- zemalj. vlada ustanoviti naredbenim putem. Kr. zemaljska vlada, odjel za poslove unutarnje. U Zagrebu, dne 6. srpnja 1894. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 390 — Stenografski zapisiiik LXXVL sjednice sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, držane dne 18. srpnja 1894. {Focetal sjednice u 10 satiJi S5 easovah.) Predsjednik: Vaso Gjurgjević Bilježnik; Konrad Filip. Od strane kr. zemalj. vlade prisutni: preuzv. g. ban Dragutin Khuen- Hedervary, presvj. gg. odjebi predstojnici: Dane tanković, Vjekoslav Klein i dr. Izidor Kršnjavi. Predsjednik (zvoni): Sjednica počima. Nakon dovršene specialne razprave o zakonskoj osnovi o povišenju berivah autonomn. činovnikah progovara: Predsjednik: Time je specijalna debata zavroena, te se prelazi na razpravu ob izvješću odbora za bogoštovje i nastavu o osnovi zakona, kojom se preinačuje §. 9. zakoaa od 21. siečoja 1887. o preustrojstva kr, gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih. Molim g. bilježnika, da izvoli pročitati izvješće odborovo zajedno sa osnovom zakona, kojim se preinačuje §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. o preustrojstvu kr. gospodarskog učilišta u Križevcih. Bilježnik Josip Milian: (čita prilog 31. i 27.). Predsjednik: Započima glavna razprava. Gospoda, koja će govoriti za predlog odborov, neka se izvole upisati dati kod g. bilježnika Lobmajera, a gospoda, koja će govoriti proti predlogu odbora, kod g. bilježnika Miljana. Rieč ima g. izvjestitelj. Izvjestitelj dr, Tomo Maretić: Visoki sabore! Poznato je, kako su daleko sve nauke napredovale i da za život nije danas više dosta u školama onoliko gođinah, koliko je nekada bilo dosta. Zato vidimo, da se svuda, pak i kod nas povisuju tečaji mnogim školama, jer se uvidja, da je nedostatan broj razredah, koji je bio do sada. Tako n, pr. za preparandiju bila su prije 30 godinah dostatna dva tečaja, poslije povišeno je na. tri tečaja, a danas imade i 4. tečaj. Tako isto za farmaceute tražilo se je prije kratkoga vremena 4 gimnazijska ili realna razreda, a danas se traži 6 razredah. Sličnih primjerah mogli bi navesti i iz naše domovine i kod drugih narodah. Pak taj napredak nauka sa svojimi utjecaji nije mogao minuti ni križevačkoga gospodarsko-šumarskoga zavoda, a nije se mogao tim manje, jer su gospodarstvo i šumarstvo takove struke, koje su vrlo razgranjene. Gospodarstvo i šumarstvo stoje u najbližem doticaju sa prirodnimi naukami, a te su upravo divovskim korakom napredovale i napreduju još uviek. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 5 <-- 5 --> PDF |
_ 391 -~ Zato je vlada držala za potrebao, da se luvea.a iiiiadlćah, koji ii^ucavaju križevačku žkola povisi u naučnom i prčiktičnom pogledu i držala je, da nije više dosta,´da se traže samo 4 razreda srednjih školah od onih mladii^ah, koji kane stupiti u križevačku školu, nego 6 razredali i da nije dosta da imadu 15, neg´o 17 godinab. Križevački zavod, kao što je po2nato, dieli se u dva odjela. Jedan za ratarnicu, a drugi viši odjel dieli se u šumarski i gospodarski razdjel. Prvi odjel imade svrhu, da se samo seljački mladići pouče, da budu danas sutra praktični gospodari i njih se ta promjena netiče, jer će mladići, koji u taj razdjel dolaze, moći napredovati i od sada, košto i do sada, a da se nikomu od njih veće spreme ne zahtjeva. Najbolje bi bilo, kad bi se mogao ovaj niveau, o kom sam govorio, tako podići, da stoji sasvim jednako sa niveauom drugih narođah. Nu zato bi trebalo upravo akademije, a vlada u svom obrazloženju veli, da bi jedva moguće bilo, da se križevački zavod podigne na stepen akademije zato jer je opravdan strah, kad bi se to odmah uvelo, da bi vrlo spao broj mladeži; koja bi taj zavod polazila, jer bi se morao tražiti izpit zrelosti. Zatim bi za to podignuće trebalo toliko novacab, s kojim sada naš budget nerazpolaže, a neima ni silah učiteljskih sada, koje bi se mogle postaviti na akademiju. Kad dakle nemože najbolje učiniti, učiniti ćemo bar što bolje i svakako će ova ustanova, koju predlaže ova zakonska osnova učiniti dobro. Naraštaj koji će izlaziti iz krizevačkog zavoda biti će bolji i zadovoljiti potrebi, što ih stavlja služba u život. Vlada je u svom obrazloženju u obće navela sve najbolje razloge, kakve je najbolje mogla i ti razlozi tako uvjeravaju i jasni su, da nema ništa, da im dodam, a sama osnova tako je kratka, tako je njezina potreba očevidna svakomu, da ja takodjer neimam razloga potanje ju obrazlagati, jer bi morao samo isto ponavljati. Odbor, uzev u pretres osnovu, nije našao razloga, da joj se u čem protivi ili ju promieni, pak ju je tako nepromienjenu prihvatio i meni je čast u ime odbora umoliti visoki sabor, da ju takodjer bez promjene prihvati. (Na desnici: Živio!) Predsjednik: Pošto se nije nitko više za rieč prijavio, zaključujem glavnu razpravu i pitam, prima h visoki sabor, da se osnova zakona, kojim se preinačuje §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. po predlogu odbora primi za podlogu specijalne debate. (Prima.) Primljena je osnova zakona, kojom se preinačuje §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. za podlogu specijalne debate. Prelazi se na specijalnu razpravu. MoUm g. bilježnika, da izvoli pročitati naslov. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 392 — Bilježnik Josip Miljan: (čita naslov.) Predsjednik, Primali vis. sabor naslov? (Prima.) Naslov je primljen. Bilj. Josip Miljan: (čita §. 10 Predsjednik: Prima li visoki sabor §. 1.? (Prima.) §. 1. je primljen. Bilj. Josip Miljan: (čita §. 2.) Predsjednik: Prima li vis. sabor §. 2. ? (Prima-) §. 2. je primljen. Bilj. Josip Miljan: (čita §. 3.) Predsjednik: Prima li vis. sabor. §. 3.? (Prima.) §. 3, je primljen. Bilj, Josip Miljan: (čita §. 4.) Predsjednik: Prima li vis. sabor. §. 4.? (Prima.) §. 4. je primljen. Bilj. Josip Miljan : (čita §. 5.) Predsjednik: Prima li vis. sabor §. 5 ? (Prima.) §. 5. je primljen. Tim je dovršena i specijalna debata, a tim je izcrpljen i dnevni red današnje sjednice. Ja ću današnju sjednicu zaključiti, a buduću uričem za sutra u 10 satih prije podne sa sliedećim dnevnim redom: 2. treće čitanje sada baš primljenoga zakona, kojim se preinačuje §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. o preustrojstvu kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih, Tim je današnja sjednica dovršena. {(Svršetak sjednice u 1 sat.) |