DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 2 <-- 2 --> PDF |
388 Obrazloženje zakonske osnove, kojom se preinacuje §. 9. zakona ođ 2L sie^čnj a 1877. 0 preustrojstvu gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križevcih. Previšnjim riešenjem Njegova ces. i kr. apostolskoga Veličanstva od 12. travnja 1860. dozvoljeno je pođignuće križevačkoga gospodarskoga i šumarskoga učilišta, koje bje otvoreno 19. studenoga iste godine. Uz tadanje okolnosti razvijalo se je mlado učilište u svakom pogledu dosta povoljno, te opravdavalo nade, koje su začetnici njegovi o njem gojili. Nu tečajem vremena pojavili su se s jedne strane u ustrojstvu i upravi zavoda nedostatci, s druge straae nastale su usljed svestranoga pokreta na polju gospodarstva u zemlji takove prilike, da se je moralo misliti na temeljito preustrojstvo gospodarskog i šumarskog učilišta. Ovo je i sliedilo na temelju zakona od 21. sieČnja 1877.; po kona je znatno razširena naukovna osnova za gospodarski i šumarski odjel učilišta i savezno s tim vrieme obuke, koje je prije trajalo samo 2 godine za svaku od navedenih dvijuh strukab, ustanovljeno na tri godine. Paragrafom 9. ovoga zakona ustanovljeno je, da oni, koji žele biti primljeni u višji odjel gospodarskoga ili šumarskoga učilišta u Križevcih, imadu dokazati: 1. da su navršili 15. godinu života i 2. da su dobrim uspjehom svršili 4. razred gimnazije ili realke. Izkustvo je dosele pokazalo, da ova ustanova zakona svrsi neodgovara. Sjedne strane opazilo se, da učenici višjega učilištnoga odjela ne donesu na zavod dovoljno predznanja, da bi mogli ;S uspjehom svladati naročito temeljne discipline gospodarske i šumarske nauke: s druge opet strane zadobiveno je uvjerenje, da je doba od 15 godinah propisana zakonom kao uvjet za primanje učenikah u višji učilištni odjel nedostatna, i da bi poželjena bila zrelija doba, da mogu učenici s više osbiljnosti i razumievanja prisvajati si nauke tako realna karaktera, kao što su nauke gospodarstva i šumarstva. Bude li ustanovljena veča i zrelija doba kao uvjet primanja na zavod, imati će to za posljedicu, da će učenici zrelijom dobom izstupati iz zavoda u praksu i nedvojbeno u toj zrelijoj dobi biti zaslugodavcem svojim i samim sebi — ako budu samostalni gospodari ™ od puno veće koristi nego je to dosele bivalo. Osobito se je u šumarskoj struci pokazala nedostatnost prednaobrazbe učenikah za polazak križevačkog učilišta, jer se u toj struci najvažniji upravo predmeti osnivaju na matematici, koju si nauku nisu kadri učenici u četiri razreda gimnazije ili realke prisvojiti u toj mjeri, da bi u težih predmetih struke šumarske uspješno napredovati mogli. Sve ovo dokazuje potrebu, da se uvjeti primanja u višji odjel križevačkog gospodarskog i šumarskog učilišta preinače time, da se od učenikah, koji unj stupiti žele, traži zrelija doba i veća prednaobrazba. Ta preinaka pokazala se je tim opravdanijom, odkako je stupio u kriepost zakon od 22. siečnja 1894. 0 uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave. Tim zakonom naime propisana je §, 6, podpuna akademićka naobrazba za sve činovnike šumarsko |