DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 41     <-- 41 -->        PDF

427 —


529-67 X 0-76229,


da je A B ^= 602´71 liiet. dug, cime ie gore stavljena


0-615991
zadaća riešena*.


Iz ovo njekoliko primjera vidi se, da se mogu trigonometrijske zadaće
lasno i pomoću priležećih tabela riešavati, ter da se naprema stepenu točnosti,
kog sama radoja zahtieva, može opredieliti broj decimala. U ovdje riešenih primjerih
svuda je računano sa iunkcijama na 5 đesetinskili mjesta, nu ako se
neradi o velikih distancija, mogu se uzeti samo 3 desetinska mjesta (na pr.
kod odaljenostih do 300 met.) osobito onda, ako sama radnja nezahtieva osobite
točnosti.


Imade jošte mnogo raznih geođetičkih zadataka, koji se u stanovitih slučajevih
dadu mnogo laglje riesavati trigonometrijskim putem, nego li inim kojim.
Glavna svrha ovoj radnji bila je samo nakana, da se razjasni, kako se mogu
riesavati razni trigonometrijski zadatci, a da se goniometrijske funkcije nelogarithmuju,
pa pošto se većina geodetičnih zadataka dade svesti na ovdje razriešene
primjere, to će nam biti drago, ako smo kojemu od gg. praktičara ovom
radnjom poslužiU. D. K.


Ouercus rubra (amerikanski crveni hrast).


u „šumarskom listu" za mjesec srpanj t. g. (str. 334.) donesena je po
njemačkih izvorih viestica o amerikanskom crvenom hrastu, te su pohvaljena i
njegova svojstva, pa je preporučeno, da bi ga bilo vriedno u šumah razploditi.


Ta viestica daje mi povoda, da nekoja ob ovom hrastu priobćim, u koliko
bi on za naše šume vriedio, jer mi je ovaj hrast iz naših predjela već odavna
poznat, 0 kojem sam jedan članak i u „Šumarskom listu" godine 1889. donio,
a sad mu donašam i sliku žira u naravnoj veličini, kako kod nas raste.


* Starija gg. sudrugovi sjećati dese s naše domaće strukovne „Almae", a iz đjaSkili dana,
da smo slični zadatak: (mjerenje odaljenoati izmedju tornjevah rimo-kat. i grko-kat, crkve u
Križevcih, sa temeljnice osnovane na briegu iznad ratarnieke bašce rieSavali, naravno
uz logarithmovanje ovim načinom: Nakon Sto je izmjerena temeljnica D C, mjereni
bjehu kutevi C i D u svrhu, da se ustanove kutevi A i B po onoj, da je i A =^=:
180—(C + D). Iza toga označene su kratkoće radi stranice A C=:=h, C B^^^^^b,
C D zr-^ c, pa su za pronadjenje b, odnosno b´ postavljani sljede(5i omjeri, b: c =^
sin D: sin A, iz toga:
c. sin D Ig c Ig sin D » ^^ .
br-.---^ — =:=^--lg b=^^ ~~——— =z=r^lg c-^l g siu D—ig siu A. Pošto je
sin A Ig sin A
sličnim omjerom pronadjen i b´^ postavljena je za izraČunanje odaijenosti A B sliedeća
jednačba :


X3 -^.z. b^ _[-. b´2 _ 2 bb^ C08 C. Uredn.




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 428 —


Na to, što Niemci preporučuju, da se ovaj amerikanski hrast po šiiioah
razplodi radi njegove osobite kakvoće drva i što brzo raste itd.; primjetiti mi
je, da to mogu samo oni preporučivati, koji odličnih svojstava naših hrastova
nepoznadu, te ih s onim a paralelu stavljaju, dapače ga od naših za tehničke
svrhe sposobnijim drže. Ako je za Niemce ovaj hrast u onih predjelih Njemačke,
gdje su ga već razplodili i goje od važnosti, nemože za naše šumske
predjele isto vriediti, jer ga naše hrašće u svakom obziru nadmašuje.


Kako su mi vrela poznata, napomenuti ću, da je ovaj hrast sa drugimi
vrstrai hrašća u Evropu^ donesen godine 1760. i da je sjeme ovog crvenog
hrasta u Evropi godine 1770. od vlađajućeg vojvode Franje od Anbalt-Dessau
razprostranjeno. Ova vrst hrasta presadjena je sa drugimi vrstima importiranih
hrastova najprije u čuvenom perivoju Vorlitz za ures, te je za nekoliko godina
osobitu pozornost gospodara i šumara na se obratio, jer je znatno brže u rastu
napredovao, nego li ijedna od ostalih vrstih hrašća, koje su istodobno iz Amerike
donesene i presadjivane. Od tog doba nastojalo se je, da se taj hrast čim
više razširi, a to se je moglo izpuniti samo onda, ako taj hrast plodom rodi,
na što se je dakako dugo čekati moralo. Po naredbi vlađajućeg vojvode Friderika
nije se smjelo od ovog hrasta sjeme iz države izvažati, jer se je moralo
najprije o tome pobrinuti, da se ono u bašćah anhaltskih više razplodi. Posije
toga priredjena su bila sjemeništa i gojilišta u šumah.


Godine 1818, presadjeno bje prvo ovakovo mlado drveće u anhaltske šume,
pustare i močvare, gdje je u različitom tlu i stojbinanij kako vele, za čudo
dobro napiedovalo. Od tuda su kašnje sjeme i sadnice razpačavane na sve
strane po Njemačkoj i drugih krajevih, pa je tako preko oceana ova vrst hrasta
i u naše predjele unesena, pošto su je kao uresno drvo za perivoje nabavljali.
I u Ijepom i zanimivom MakvSimiru, vrtu nadbiskupa zagrebačkog, nalaze se
četiri odrasla exemplara, koji su mi služili kao objekt za studij o tome, kako se
u naših predjelih u rastnji taj hrast razvija, pa sam te hrastove odavna motrio.
Ovaj hrast, kojega je domovina sjeverna Amerika, može naše podnebje
lasno podnjeti, priljubiti mu se i u rastnji dobro napredovati, samo nemože u
našem predjelu redovito plodom (žirom) roditi, jer mu je podnebje toplo, pa mu žir,




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 429 —


čira se zanietae, neproviriv mt\ iz kapice, odpadne Hi se na grniicici osuši. Od
ona četiri hrasta, koja se u vrtu MaxiiBira nalaze, porasla su dva slučajno na
sjevernoj sirani na kraj vrta biizu potoka, od juga su zakloBiti brežuljkom i
visokom šumom tako, da iiii sunčana žega naškoditi uemože, a sunce se već
oko jedan sat po podne izgabi s njihovih krošnja. Ova dva hrasta počela su
prije 5 godina plodom (žirom) radjati, od kojih sam svake godine, od kako su
počeli roditi, sjeme kupio i po šumi i sjemeništu sadio. Prve godine sadio sam
taj žir po šumi u nizini i na brežuljku u jesen , ali ni jedan nije niko, jer
je izzebo, a od onih, što sam ih u sjemeništu sadio, niklo je od 100 komada
žira jedva pet, i tako sam dvie godine u jesen sadio, ali bez uspjeha. Nakon
toga odlučih se za sijanje u proljeće, pa sam i žir preko zime u podrum
spravio, koji je do proljeća počeo i klicati. Na to sam ga u sjemenište i šumu
posadio, gdje je niko i hepo u rastu napredovao.


Ovaj hrast donosi liep i krupan žir, pa bi čovjek mislio, da je i dobar
za krmu. Kako ova dva hrasta na medji vrta stoje, pristupni su i svinjama,
koje baš često tamo zalaze i opali žir pojesti mogu. Jednom zgodom zapitam
pastira, koji se je u blizini sa svinjama nalazio, da li mu svinje ovaj žir žderu,
na što mi reče: da je to morski žir (!) i da krraci ne mare za njega. Pa jer
sam ga još u proljeće pod hrastom u Ušću nezgrižena i nepojedjena nalazio,
to odatle zaključujem, da je trpak, jer da je tečan kao naš, sigurno bi ga
svinje pojele.


Kod te okolnosti nebi savjetovao, da se od ovog sjeverno-amerikanskog crvenog
hrasta, a niti od drugih vrsti amerikanskih hrastova, koje u naših predjelih
po perivojih za ures goje, te ih je već preko 20 vrsti importirano, sjemenje
za sadnju po šumah naručuje i kupuje ; jer kako ja te hrastove poznam,
to ne radja ni jedan plodom, pošto im je naše podnebje, kako rekoh, odveć
blago, k tomu je i drvo prema našim hrastovom lošije kvalitete, a da bi vriedno
bilo po šumah ga razplodjivati. Nama nije nuždno, da uviek ono, što Njemačka
i drugi preporučuju, prihvatimo; oni što pišu i savjetuju, čine to za svoje
predjele i narodno-gospodarstvene odnošaje, koji nam uviek na uhar nesluže.
A kako je s time, tako valja da smo oprezni i kod uporabe.njihove strukovne
literature, naročito prigodom kompilacije i prevadjanja njihovih djela. Tuj ćemo
najbolje proći onda, ako ćemo umjeti obćenitosti njihovih teoretičnih zasada
shodno aplikovati na naše narodno gospodarstvene odnošaje, koji su i usljed
čisto posebnih napremicah našega naroda i usljed geografičkog položaja tla i
inih faktora skroz različiti od njihovih. ~ Uz sve zanimanje za ono, što je u
stranih liepa i dobra, proći ćemo gospodarstveno najbolje, ako u tom pogledu
budemo konzervativni, ter ako si naše odlične vrsti hrastova neizmjenjujemo,


— jer ih čim boljim zamjeniti nemožemo i nećemo. Sve kad bi to i moglo
biti, to bi majka narav već sama našim stojbinam udieiila i tog araerikanca,
pa nam u naših radnjah te vrati valja svagda sliediti rukokaze njezine i na


ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 430
sliedjivati je, Nečinimo li mi tako i nepođjemo li u pitaojih uzgojnih s njome,
ona nama za volju s nama neće, ostavit će nas, i sav naš posao, trud i muka
izjaloviti će nam se. J- E


XJ I S ncA-iK[-


Osobne viesti.


Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je Josipa
Lo n carica , akcesistu kod gospodarstvenog ureda ogulinske imovne obdine, imenovati
oficijalom kod iste imovne obdine sa snstavnimi berivi.


Kr. ugarski ministar za poljodjelstvo imenovao je šumarnika II. razreda Slavo-
Ijuba Rossipal a Šumamikom I. razreda, kontroluju(!eg nadšumara Dragutina Czernitzkja
šumarnikom II. razreda, kontroluju<5eg nadšumara II. razreda Emila N:kman
a kontrolujudim nadsumarom I. razreda, raČunovodnog nađsumara Gustava Kraus a
kontrolujuc´im nadšumarom II. razreda, šumara I. razreda Ernesta Czeisberger a
upravljajudim nadšumarom, Šumare II. razreda Dragutina Po l a (^e k a i Aleksandra
Kajser a šumarima I razreda, šumarske kandidate Emila Kundrata , Julija Morvay
a i Ivana Mariany a šumarima II, razreda; šumarske vježbenike I. razreda
Petra Vuk ovi ti a, Ottona Nyitraya, Nikolu Neviczkia šumarskim kandidatima
i tehničkog dnevničara Ladislava Stromskij a šum, vježbenikom II. razreda.


Zakoni i normativne naredbe.


Predradnje za popunjenje mjestah kr. kotar, šumarah. Kr. župan,
oblast zagrebačka intJmirala je svojim kr. kot, oblastim sliedeĆu naredbu kr. zemalj.
vlade: Prema ustanovam §. 10. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje
stručna uprava i šumsko gospodarenje u Šumab, stoječih pod osobitim javnim nadzorom,
mogu obdine ili zajednice posjednikah, ako to valjanim zaključkom zaključi obdinsko
zastupstvo, odnosno nađpolovična večina suposjednikah, povjeriti tehničko gospodarenje
u njihovih Šumah, gumarskom tehničaru kr. kotarske oblasti.


Hpomenutu privolu pako pođieliti će kralj, zemaljska vlada aamo tada , ako se
obcine ili zajednice posjednikah obvežu, da de redovito u kr. zemaljsku blagajnu doprinositi
primjeran prinos za djelomično pokride berivah šumarskog osoblja kralj, kotarskih
oblasti.


Obzirom na tu okolnost, da de potreba glede namještenja šumarsko-tehničkog
osoblja kod kr. kotarskih oblastih djelomice visiti o tom, da H de i u koliko rečeni
šumoposjednici pristati, da se povjeri stručno gospodarenje šumarskim tehničarom kr.
kotarskih oblasti, poziva se kot. oblast, da s dotičnimi posjednici šumah odma h povede
razpravu prema gore spomenutim zakonskim ustanovam.


Primjeduje se, da pri tom nastojati valja, da se rečeni posjednici sklonu, da se
posluže tom polakšicom, koju im rečena zakonska ustanova pruža, predočujud im, da
de prišfcediti znatno na upravnih troškovih imenito onaj trošak, što će ga inače morati
nositi u smislu §. 5. rečenog zakona za mirovine šumarskih činovnika i obskrbu njihovih
udova i sirotčadi, negledeć na to, da će stručno gospodarenje preči u ruke najsposobnijeg
šumarskog osoblja, pa de se tim zajamčiti povrh toga, da de se u njihovih
šumah potrajno i valjano gospodariti i njihove potrebe trajno podmiriti moći, a da